Evropska komisija ocijenila je da je reformska dinamika u BiH zastala, da ima samo nekoliko pozitivnih koraka, rečeno je na osmom sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH u Sarajevu.

Komisija je pozdravila usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka, Zakona o graničnoj kontroli i Strategije o integrisanom upravljanju granicom, kao i saradnju BiH sa Fronteksom, Evrodžastom i Evropolom, saopšteno je iz Direkcije za evropske integracije BiH.

Nadležne vlasti su pozvane da hitno preduzmu mjere iz Preporuke iz 2022. godine i ispune 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja iz 2019. godine Poseban naglasak dat je potrebi hitnog usvajanja zakona o sudovima BiH i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom Savjetu u skladu sa standardima EU i mišljenjima Venecijanske komisije, kao i imenovanju glavnog pregovarača, pregovaračkog tima i koordinatora BiH za IPA fondove.

Iz Direkcije su naveli da je zatraženo i hitno imenovanje sudija Ustavnog suda BiH, uz konstataciju da su “njegove odluke konačne i obavezujuće”, Komisija je pozvala na usvajanje zakona o finansiranju političkih stranaka i sprovođenje ustavnih i izbornih reformi, naročito u dijelu koji se odnosi na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Ukazano je i na potrebu brze implementacije Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, unapređenje upravljanja migracijama, borbu protiv korupcije i osiguranje slobode medija i zaštite novinara. Delegacija BiH je informisala Evropsku komisiju o problemima prevoznika i profesionalnih vozača iz BiH u EU, te najavila inicijativu za povećanje izvoznih kvota za kalifornijsku pastrmku.

Predočena je i usvojena zakonska regulativa u oblasti energetike, intelektualne svojine, kao i usvajanje Strateškog plana za ruralni razvoj.

Evropska komisija je poručila da, ukoliko Plan reformi BiH ne bude dostavljen do kraja septembra, slijedi smanjenje finansijske alokacije za dodatnih 10 odsto iz Plana rasta za zapadni Balkan. Kako su naveli, bez Plana reformi neće biti moguća procjena investicionih projekata iz Investicionog okvira za zapadni Balkan, koji se finansira putem Instrumenta za reforme i razvoj.

Naglašena je potreba izmjene zakona o konkurenciji i državnoj pomoći, a apelovano je na usvajanje niza strategija na nivou BiH, uključujući strategiju ribarstva, razvoja nauke, pametne specijalizacije i regionalnog razvoja, kao i uvođenje jedinstvenog broja za hitne slučajeve 112 i donošenje zakona o elektronskim komunikacijama i medijima.

Komisija je pozdravila i napore u otklanjanju diskriminatorskih praksi u oblasti lijekova u četiri kantona Federacije BiH, te pridruživanje BiH Evropskom savezu za praksu i pokretanje programa za ovlašćene ekonomske operatore.

Rok za obezbjeđivanje novca za održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj ističe sutra. Malo je vjerovatno da će ,,preko noći” na računu Centralne izborne komisije BiH osvanuti 6,5 miliona maraka. Da li to znači da se 23. novembra neće održati izbori za novog predsjednika? Za pokretanje aktivnosti na održavanju prijevremenih predsjedničke izbora u Republici Srpskoj neophodno je iz budžeta BiH osigurati oko 6,5 miliona maraka, jasno su poručili iz Centralne izborne komisije BiH, ali i ministar finansija u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić jasno je poručio da on neće potpisati takvu odluku.

Pred poslanicima Parlamentarne skupštine BiH se još uvijek nije našao ni budžet za ovu godinu u kojem bi trebala biti i sredstva za izbore.
“Moguće je da neko ima namjeru da spriječi održavanje prijevremenih izbora pa pokušava da blokira osiguranje novca za izbore”, kaže poslanik NES-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić ali dodaje da je visoki predstavnik tu da osigura provođenje izbora.

Po ko zna koji put u BiH se očekuje da Kristijan Šmit nametne rješenje. Iako Institucije BiH funkcionišu na osnovu privremenog finansiranja zakon precizira da se u tom slučaju sredstava za izbore osigiraju iz akumuliranog viška prihoda, neutrošenih sredstava, tekuće rezerve ili nekih sličnih izvora. Zakon kaže da to treba da uradi ministar finansija, ali nije prvi put da ministar to odbija pa je Šmit i za tu situaciju nametnuo odluku.

“Privremeno finsiranje je bilo i 2022.i tada je zamjenik ministra finansija potpisao odluku o osiguranju sredsatava i omogućio održavanje izbora te godine”, podsjeća poslanik PDP-a Mira Pekić.
“To znači nije ništa novo, već smo imali takvu praksu. CIK uputi zahtjev, sredstva se obezbjede iz budžeta. Vidjećemo kako će se sad ponašati Ministarstvo finansija. Iako ministar tvrdi da neće ništa potpisati, ne bi bilo prvi put da odluku umjesto njega potpiše zamjenik ministra koji, kao što vidimo ima ogromna obvlaštenja”,ističe Pekić.

Na osnovu Šmitove nametnute odluke o finansiranju opštih izbora 2022.godine izabrani su, između ostalog i svi poslanici koji danas sjede u Parlamentarnoj skupštini BiH ali i Milorad Dodik. Da nije bilo čuvene Šmitove rečenice, kako su izbori prošli uz manje nepravilnosti, Dodik vjerovatno te 2022. ne bi ni sjeo u fotelju predsjednika Republike Srpske.

Da li će se SNSD i sada povinovati Šmitovim nalozima i izaći na prijevremene predsjedničke izbore izbore?

“Svi Dodikovi potezi govore da će SNSD izaći na izbore”, tvrdi poslanik SDS-a Mladen Bosić.

“Prihvatio je presudu, prihvatio je Šmita, prihvatio je Sud BiH. Prihvatio je i da ode a ovo što se sad dešava je pravljenje uslova za pregovore o načinu na koji će da ode”, smatra Bosić i dodaje da se zbog toga kreiraju krize, referendumi, odlasci u Ameriku, Rusiju…

I dok će se i pored ,,zatezanja” iz SNSD-a prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj vjerovatno održati 23.novembra održavanje opštih u oktobru iduće godine uz upotrebu novih tehnologija je upitno. Naime iako je Kristijan Šmit nametnuo odluku da se iz dijela profita Centralne banke BiH osigura 112 miliona za kupovinu skenera, video nadzora i ostale tehnike koja bi unaprijedila izborni proces, Savjet ministara BiH nije dao saglasnost za sistematizaciju novih radnih mjesta kako bi Centralna izborna komsija Bih zaposlila ljude koji će raditi na tim specifičnim izbornim tehnologijama.

Očigledno je nekima stalo da o rezultatima izbora i dalje odlučuju brojači a ne birači.

(BN)

Vlada Republike Srpske na čelu sa Radovanom Viškovićem iza sebe je ostavila javna preduzeća u krajnje nezavidnoj situaciji. Ključa u Željeznicama i Šumama Republike Srpske gdje kasne plate i doprinosi, a stanje nije dobro ni u Elektroprivredi, gdje tonu u dugove uz očajno stanje elektro-mreže. U Željeznicama Republike Srpske situacija pred kolapsom, a radnici su na ivici strpljenja. U sindikatu upozoravaju da svaki mjesec počinju bez prava na zdravstvenu zaštitu.

“Najveći problem i prioritet nam predstavlja zdravstveno osiguranje pošto unazad 10 mjeseci od prvog do desetog u mjesecu narednom nemamo zdravstveno osiguranje i to stvara ogroman problem kod radnika i njihovih porodica”, kaže Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti u Željeznicama Republike Srpske.

Preduzeće je prvu polovinu ove godine završilo sa gubitkom od oko 18 miliona maraka, a ukupna dugovanja preduzeća iznose skoro 300 miliona. Radnici traže sastanak sa upravom, a spremne su i tužbe.

“Imamo teško bolesnih kolega koji imaju tumore ne mogu dobiti uputnice da idu na liječenje u Beograd, imamo kolega koji su pod insulinom ne mogu dići recept ili lijek a ne mogu kupiti lijek u slobodnoj prodaji pa stvara ogroman problem to zdravstveno osiguranje”, kaže Peulić.

Željeznice imaju problem i sa nedostatkom radnika na terenu, što prijeti opstanku ovog javnog preduzeća. U opoziciji upozoravaju da ništa bolje stanje nije ni u Šumama Republike Srpske.

“One su prvo polugodište ove godine završile u minusu preko 5 miliona što je više nego prošle godine i sami znamo da nekoliko šumskih gazdinstava radnici štrajkuju jer nisu dobili plate što znači da stanje u tom preduzeću nimalo nije dobro”, kaže Tanja Vukomanović, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Sređivanje stanja u Šumama su najavljivali najviši zvaničnici: od Dodika, do bivšeg ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a sadašneg premijera Save Minića.

“Ako uzmemo u obzir da je najveći vrh Republike Srpske bavio stanjem u ovom preduzeću da tu radi kriminalna banda i da ima krivičnih djela i da će to preduzeće da procvjeta do kraja ove godine dolazimo do toga da oni tamo nisu ništa uradili”, navodi Vukomanovićeva.

U očajnom stanju je i nekadašnji ponos Republike Srpske – Elektroprivreda. Sumnjivi koncesioni ugovori, izgubljene arbitraže, neracionalna zaduženja, pad proizvodnje struje, bacili su ovo javno preduzeće u krajnje nezavidnu situaciju.

“Vlade postojeće skupštinske većine u svojim agendama i planovima ističu barem formalno da im je zadatak da poprave stanje u javnim preduzećima, međutim iza tih naznaka uvijek smo dobijali samo lošije stanje”, smatra ekonomista Milenko Stanić.

Prije nekoliko mjeseci je, na zahtjev opozicije, trebalo da se održi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se govorilo o stanju u javnim preduzećima, međutim poslanici parlamentarne većine su spriječili održavanje ove sjednice. Predstavnici opozicije su tada poručili da su 3 najveća javna preduzeća: Šume, Željeznice i Elektroprivreda dostigli ukupan gubitak veći od 500 miliona maraka.

(BN)