Vladavina prava, na kojem principu funkcioniše BiH kako propisuje član 1. Ustava BiH,  znači ne samo vladavinu zakona nego i vladavinu pravosnažnih presuda. Stoga ako se na bilo koji način onemogući izvršenje pravosnažne presude, time se krši i ustavni princip vladavine prava.

Iz tih razloga kada Sud Bosne i Hercegovine svojom pravosnažnom žalbenom presudom odluči da se Miloradu Dodiku zabranjuje da narednih šest godina bude predsjednik Republike Srpske, onda ta zabrana, a time i navedena funkcija Dodika, stupa na snagu danom pravosnažnosti te presude, a ona je, s obzirom na to da je žalbena presuda postala pravosnažna 12.6.2025. godine kada ju je donijelo žalbeno vijeće Suda BiH, stupila na snagu tog dana.

Tako je zbog toga što je članom 115. Krivičnog zakona BiH propisano da sve pravne posljedice osude, dakle i zabrana obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, stupaju na snagu danom pravosnažnosti presude.

I taj zakonski imperativ ne može promijeniti niko, pa ni CIK BiH, već samo može da u odluci o prestanku mandata Dodiku utvrdi da mu je mendat prestao onog dana kada je postala pravosnažna zabrana obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, a to je 12.6.2025. godine.

Na ovo treba ukazivati i zbog toga što se ovih dana pojavljuju informacije o tome da se priprema smjena aktuelnog premijera Republike Srpske.

Ukoliko dođe do toga, bilo njegovom ostavkom ili razrješenjem u Narodnoj skupštini, imaćemo situaciju u kojoj, pravno gledano, neće biti moguće da se izabere novi premijer, jer kandidata za tu funkciju prema Ustavu Republike Srpske ima pravo da predloži samo predsjednik Republike. A Republika Srpska nema predsjednika od 12.6.2025. godine, jer je tog dana stupila na snagu sudska zabrana Miloradu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika Republike, a to znači i zabrana da obavlja bilo koju radnju u tom svojstvu, što uključuje i radnju predlaganja kandidata za premijera Republike Srpske.

Ako bi uprkos tome Dodik u slučaju smjene aktuelnog premijera nakon toga predložio novog kandidata za tu funkciju te ako bi ga potom izabrala Narodna skupština, taj akt imenovanja bi bio suprotan ne samo Ustavu Republike Srpske, već bi njime bio prekršen i princip vladavine prava iz člana 1. Ustava BiH, a time i taj ustav, jer nema vladavine prava ako se onemogućuje vladavina pravosnažne presude, što znači i krivične presude Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika.

Zbog toga u takvoj situaciji subjekti ovlašteni Ustavom BiH imaju pravo da pred Ustavnim sudom BiH pokrenu postupak protiv odluke Narodne skupštine kojom je izabran novi premijer na prijedlog lica koje nije predsjednik Republike, jer se i time onemogućuje izvršenje pravosnažne presude Suda BiH protiv Dodika, čime se krši vladavina prava kao princip propisan Ustavom BiH.

Ne treba biti izbenađen ako bi Ustavni sud BiH usvojio takav zahtjev i utvrdio da je neustavna odluka Narodne skupštine o izboru novog premijera, jer je njome prekršen član 1 Ustava BiH, tj. vladavina prava u smislu na koji je prethodno ukazano u ovom tekstu, piše BN.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković podnio je danas ostavku na tu funkciju.

Višković je svoju odluku saopštio nakon sastanka sa predsjednikom Republike Srpske, Miloradom Dodikom u Palati Republike.

– Niko nije rođen sa funkcijom – rekao je Višković.

Ovim je potvrđeno pisanje Srpskainfo da će Višković danas podnijeti ostavku na tu funkciju, nakon čega slijedi promjena kompletne Vlade RS.

Prema saznanjima Srpskainfo, neki aktuelni ministri će ipak ostati u fotelju.

Kako je Srpskainfo ranije pisala, već duže vrijeme se govorilo o promjeni kompletne Vlade na čelu sa premijerom Radovanom Viškovićem, ali se to nije desilo ranije zbog aktuelne političke situacije.

Jedan od razloga je bio sudski postupak protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, a kasnije i istraga koja je pokrenuta protiv njega, Viškovića i predsjednika NSRS, Nenada Stevandića  za krivično djelo napada na ustavni poredak, zbog čega je jedno vrijeme protiv njih na snazi bila i centralna potjernica.

Kao moguća zamjena za Viškovića bilo je u opticaju nekoliko imena, a izbor je na kraju pao na aktuelnog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savu Minića.

Osim Minića, ranije se spekulisalo da bi u premijersku fotelju mogao sjesti Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske, Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje ili gradonačelnik Laktaša, Miroslav Bojić.

Inače, Višković je na čelu Vlade RS već 7 godina, prvi put je premijer postao u novembru 2018.

Nakon smanjenja sredstava iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu zbog nedovoljnog napretka u provođenju reformi – još jedan problem na pomolu. Od Bosne i Hercegovine se traži napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, inače bi BiH mogla da se nađe na sivoj listi Moneyvala, takav scenario dodatno bi otežao finansijske transakcije i onemogućio investicije.

Politička previranja stvaraju ekonomsku nestabilnost, zbog čega se bh. prostor iz međunarodnog ugla posmatra s posebnim oprezom, a sve više i finansijske transakcije. Bosna i Hercegovina je pod pooštrenom kontrolom Moneyvala zbog procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.

“Prema informacijama kojima imamo, neke banke iz skandinavskih zemalja već odbijaju transakcije s Bosnom i Hercegovinom, smatrajući nas visokorizičnom zemljom”, ističe Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Federalne agencije za bankarstvo.

Otežane transakcije pogoršaće kreditni rejting Bosne i Hercegovine, što ćemo tek osjetiti zbog slabljenja finansijskog sektora i povećanog rizika za ulaganje.

“Transakcije će biti sporije, one koje se mogu izvršiti biće skuplje i za privredu i stanovništvo, a strane investicije, kojima svi težimo i kojima se nadamo, biće dosta kompleksnije za realizaciju”, upozorava Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.

“Dovedeni smo u situaciju da će vam, kad dođete u mjenjačnicu da promijenite ili kupite 100 evra, tražiti ličnu kartu i upisati vaše podatke. Agencija za bankarstvo je dala nalog poslovnim bankama u oba entiteta da svaki transfer koji je veliki i neobičan ili kod klijenta koji je tek registrovao svoj račun mora biti zaustavljen”, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

“CBBiH smatra da bi nadležni navedene aktivnosti trebalo da shvate vrlo ozbiljno i pristupe hitnoj implementaciji svih neophodnih mjera u interesu svih fizičkih i pravnih lica, kako bi se izbjegle finansijske, ekonomske i ostale posljedice za građane Bosne i Hercegovine”, poručili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ukoliko nedostaci u primjeni zakona ne budu otklonjeni, moglo bi nas koštati vraćanja na sivu listu Moneyvala.

“Postoje sistemski nedostaci, naročito u pogledu operativne učinkovitosti, saradnje institucija, nadzora nad visokorizičnim sektorima, te transparentnosti stvarnog vlasništva pravnih osoba. Takođe, posebno su izražene slabosti u vezi s implementacijom ciljanih finansijskih sankcija i procesuiranjem finansiranja terorizma”, navodi Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).

“Treba prihvatiti direktive i sugestije i EU i zakon dopunjavati onoliko puta dok on ne bude dovoljno dobar”, poručio je Jasmin Imamović, predsjedavajući Komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH (SDP).

“Danas imamo mnoštvo agencija za borbu protiv korupcije i preventivno djelovanje na svim nivoima, nekakve odbore i komisije, ali je moj utisak da je to potpuno neunčikovito”, ocjenjuje Zdenko Ćosić, član Komisije za odbranu i sigurnost PSBiH (HDZ BiH).

“Zakon koji smo donijeli je jako dobar, samo je poenta kako se i koliko on primjenjuje”, istakla je Sanja Vulić, član komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH (SNSD).

Bosna i Hercegovina već ima umanjenje salda iz Plana rasta za 10 posto uz prijetnju novim. Eventualno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala smanjilo bi priliv milijardi maraka bh. dijaspore koje održavaju ekonomsku stabilnost zemlje.

(Federalna)