Centralna izborna komisija pokrenula je inicijativu za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH, između ostalog i za izmjenu izgleda glasačkog listića, jer je to neophodno kako bi se raspisao tender za nabavku opreme za nove izborne tehnologije.

Naime, da bi se raspisao tender za nabavku skenera za glasačke listiće neophodno je znati dimenzije samih listića. Postojeći glasački listić praktično je nemoguće skenirati, a ako bi se kojim slučajem i nabavile mašine koje to mogu, na sam dan izbora došlo bi do brojnih problema.

“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno probleme u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera. Da bismo objavili tender on mora sadržavati neke podatke koji moraju ponuditi odgovor kakav format listića ćemo imati na izborni dan. Ako imamo A4 format listića, a metar dugačak, pitanje je šta će stajati u tenderskoj dokumentaciji. Dobili smo novac, dobili smo zakon i mi tender moramo raspisati”, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da bez izmjena Izbornog zakona BiH nije moguće izvršiti implementaciju onih odredaba koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, a koje su dio Izbornog zakona BiH.

“Svi u parlamentu, razmatrajući ovu inicijativu, imaće mogućnost zapravo pokazati ko je spreman podržati uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, a ko to deklarativno samo javno tvrdi”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

Inače, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, omogućeno je uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Te nove tehnologije podrazumijevaju biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Nakon toga, Šmit je nametnuo i odluke kojima se Centralnoj izbornoj komisiji BiH omogućava 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija. I pored toga što je ovaj novac već odobren i operativan, CIK još nije raspisao tender za nabavku novih tehnologija, a plan je bio da se to uradi još prije dvije sedmice. Kao problem sada se pojavio izgled samog glasačkog listića. Postojeći glasački listići su obimni i na njima se nalaze stotine kandidata iz različitih političkih partija.

“Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu skenirati format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Da li će i kada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine postupiti po inicijativi CIK-a da se mijenja Izborni zakon BiH – još nije poznato. Ako je suditi po ranijim sličnim inicijativama biće potrebno nekoliko mjeseci da se o tome uopšte odlučuje, a ako uzmemo u obzir da u proceduri ima nekoliko izmjena Izbornog zakona BIH, nije teško zaključiti da inicijativa CIK-a u skorije vrijeme neće doći pred poslanike.

“Inicijativa zaslužuje veću pažnju. U hitnoj inicijativi traži se dopuna samo 11 članova. Ovo je hitno i alarmantno u svjetlu ne samo primjene novih tehnologija, već jačanja komisije i jačanja manje zastupljenog pola”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Sinoć su sva podgrmečka sela ponovo ostala bez električne energije – čitavu noć u mraku. Ovaj problem, koji se iz godine u godinu ponavlja, izazvao je ogorčenje mještana, a Dario Carić ispred Pokreta Sigurna Srpska, poručio je da je krajnje vrijeme da se stanje promijeni.

Carić je podsjetio da je o ovom pitanju više puta govorio na sjednicama lokalne skupštine Novi Grad, upozoravajući da se problem napajanja u Podgrmeču mora trajno riješiti.

–Ovo nije samo tehničko pitanje, ovo je pitanje osnovnih uslova života naših ljudi. Neshvatljivo je da u 21. vijeku čitava sela ostaju u mraku i bez struje, i da se to ponavlja iz godine u godinu – istakao je Carić.

On je naglasio da sinoćnjim nestankom električne energije nisu pogođeni samo stanovnici Podgrmeča, već i brojni privrednici, privatni preduzetnici i poljoprivredni proizvođači, koji su, kako kaže, „kičma opštine Novi Grad“.

–Njihov rad i trud direktno zavise od stabilnog snabdijevanja električnom energijom, a ovakvi prekidi nanose ozbiljnu štetu i njima i lokalnoj ekonomiji – dodao je Carić.

Zbog, kako navodi, potpunog ignorisanja problema od strane lokalne i republičke vlasti, Carić je najavio da će zajedno sa mještanima svih podgrmečkih sela organizovati protest upozorenja.

–Tačan datum protesta biće blagovremeno objavljen. Vrijeme je da se ovaj problem prestane ignorisati i da se konačno obezbijedi stabilno i sigurno snabdijevanje električnom energijom za sve stanovnike Podgrmeča – poručio je Carić.

“Koliko bi nas bilo u stanju da raspiše referendum u Republici Srpskoj, pa i po cijenu da nam uvedu i lične sankcije ili da ih vrate?”
Ovo je na osnivačkoj skupštini Rusko- srpskog društva u Beogradu rekao Aleksandar Vulin, senator Republike Srpske.

“Koliko bi od nas imalo hrabrosti da odbije ultimatut iz Rambujea? Koliko bi nas bilo dostojno onih koji su koračali prije nas? Na takva pitanja uvijek moramo da odgovaramo i nikad ne smijemo sebi da dopustimo da nas, u trenucima kada sila izgleda toliko velika, da više ne znamo šta branimo ni da li je vrijednost onog što branimo izjednačujuće velika, da se sjetimo da je uvijek bilo težih dana, da je uvijek bilo gorih vremena ali da je najvažnije kakvi smo mi ljudi u teškim vremenima i u gorim danima.”

Istorija će pamtiti

Vulin dalje ističe:

“Koliko bi nas bilo u stanju da raspiše referendum u Republici Srpskoj, pa i po cijenu da nam uvedu i lične sankcije ili da ih vrate?

Neka svako od nas to pitanje uvijek postavi sebi i neka svako od nas ne pomisli da njegovo odustajenje može biti neprimijećeno u istoriji i sjećanju generacija koja tek dolaze iza nas.
Rusko-srpsko društvo će postavljati pitanja i nuditi odgovore, a nadmena uobraženost generacije u kojoj živimo nam nikad neće dati da se predamo već da joj se suprotstavimo i da ne prihvatimo da budemo dio filozofije debelog crijeva”.

Posjećamo, Osnivačka skupština Rusije, Srbije i Republike Srpske održana je za vikend u Beogradu, na kojoj nije bio Milorad Dodik.

Događaju su prisustvovali ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, mitropolit bački Irinej, mitroplit budimljansko-nikšićki Metodije, ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko, zamjenik ministra nauke i visokog obrazovanja Rusije Konstantin Mogilevski, i drugi.
Dodik ni za Kremlj više nije predsjednik Republike Srpske

Zanimljivo je da je Dodik odmah poslije ovog skupa hitno pozvan u Bjelorusiju, gdje trenutno razgovara sa ruskim šefom diplomatije Segejom Lavrovom.

Detalji razgovora nisu u cjelosti poznati javnosti, ali je zanimljivo da je zvanični Kremlj na službenoj stranici najavio susret ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova sa Miloradom Dodikom, koga su nazvali “liderom bosanskih Srba”, a ne predsjednikom Republike Srpske.

Inače, režimski mediji u Republici Srpskoj, Milorada Dodika u zadnje vrijeme oslovljavaju samo “predsjednikom”, ne navodeći čega, čime unose dodatnu zabunu u ovdašnju javnost.

(BN)