Administracija Donalda Trampa razmatra zatvaranje gotovo 30 ambasada i konzulata u inostranstvu, među kojima su i kancelarije Ambasade SAD u Banjaluci i Mostaru, objavljeno je u internom dokumentu Stejt Departmenta koji je CNN dobio na uvid, prenosi N1.

U dokumentu se preporučuje zatvaranje ambasada na Malti, u Luksemburgu, Lesotu, Republici Kongo, Centralnoafričkoj Republici i Južnom Sudanu. Lista takođe uključuje pet konzulata u Francuskoj, dva u Njemačkoj, dva u Bosni i Hercegovini, jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu, Južnoj Africi i Južnoj Koreji.

Takođe se preporučuje smanjenje prisustva američkih diplomatskih misija u Somaliji i Iraku – zemljama koje su bile ključne za američke napore u borbi protiv terorizma – i “promjena veličine” drugih diplomatskih predstavništava, prenosi N1.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je danas na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta u Briselu da Dejtonski sporazum ne daje pravo bilo kom strancu da donosi zakone ili mijenja Ustav.

– Niko nema pravo, osim domaćih institucija, da donosi zakone i suspenduje Ustav, kao što je to uradio Kristijan Šmit sa Ustavom FBiH – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je sastanak prošao kako je i očekivala.

– Što se tiče članova Predsjedništva, imamo sasvim različito viđenje situacije u BiH, to jest aktuelne političke krize, koja je jedna od najvećih i jedna u nizu koju su prouzrokovali visoki predstavnici, a sada i Kristijan Šmit koji nema verifikaciju u Savjetu bezbjednosti UN – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je na sastanku ukazala da ponavljanje istih fraza i primjena starih koncepata koji su postali bezuspješna priča neće pomoći BiH.

– Moja obaveza je bila da ukažem da je ova kriza vezana isključivo za djelovanje neizabranog stranca. Istakla sam da taj stranac nema uporište u međunarodnom pravu – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da sve mjere i aktivnosti koje je preduzela Narodna skupština Republike Srpske predstavljaju kontramjere i reakciju na uzurpatorsko i ilegalno ponašanje Kristijana Šmita.

– Njegove odluke i akcije su sve bile nelegalne i suprotne međunarodnom pravu – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je sagovornike na današnjem sastanku upitala šta znači kada kažu da poštuju “visokog predstavnika”.

– Da li to znači da podržavaju lažnu demokratiji i haos u zemlji? – rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Prema njenim riječima, kriza u BiH nije bezbjednosna, već politička.

– Rekla sam i da je BiH eksperiment u statusu kolonija – zaključila je Cvijanovićeva.

Bivši predsjednik Vlade Republike Srpske Dragan Mikerević, pored revizije, računovodstva i bankarstva, nedavno je ušao i oblast faktoringa, odnosno trgovine kreditima, obavezama i potraživanjima.

Naime, Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) Republike Srpske je nedavno dala dozvolu za rad društvu „FinFactoring“ koje je osnovala njegova mikrokreditna organizacija „FinCredit“.

U društvu za faktoring Mikerević će zajedno sa Dejanom Vukosavljevićem i svojim sinom Dejanom Mikerevićem biti član Upravnog odbora kojima je povjeren mandat na četiri godine.

Iz KHOV su naveli da su sva trojica kvalifikovani za ovaj posao.

Tako podsjećaju da je stariji Mikerević magistar nauka te dugogodišnji predsjednik Upravnog odbora Saveza računovođa i revizora Republike Srpske, a njegov sin doktor ekonomskih nauka i član Upravnog odbora u „Euros osiguranju“.

Direktor društva za faktoring biće Dejan Vukosavljević, diplomirani ekonomista koji je dugo godina radio u bankarstvu.

Zakonom je propisano da za člana Upravnog odbora društva može biti imenovana osoba koja ima odgovarajuće stručno znanje, iskustvo i lična svojstva koja ga čine dostojnim za obavljanje funkcije, što su po njihovoj ocjeni gore spomenuta trojica dokazala.

Inače, Zakon o faktoringu u Republici Srpskoj je usvojen 2020. godine.

On je omogućio prodaju i otkup potraživanja, dugova i kredita kako na domaćem tako i na stranom tržištu.

Tim zakonom je definisano da predmet faktoringa može biti otkup svakog postojećeg nedospjelog ili budućeg, cijelog ili djelimičnog, kratkoročnog novčanog potraživanja koje je nastalo po osnovu ugovora o prodaji.

Ovo je šesto društvo koje je osnovano od usvajanja zakona.

Kao što smo već spomenuli, Dragan Mikerević, koji je bio premijer od 2003. do 2005. godine ima 60 odsto vlasništva u mikrokreditnom društvu „Fin Credit“.

Međutim, pored toga on je većinski vlasnik preduzeća „Finrar“ koje izdaje istoimeni časopis obavezan za sve revizore i revizorske kuće.

Takođe, Savez računovođa i revizora RS na čijem je čelu jedino je udruženje koje vrši edukaciju i dodjeljuje sertifikate, što mu donosi milionske prihode.
Capital