Connect with us

Društvo

Država godišnje zaposli 1.170 činovnika

Javni sektor u Srpskoj uprkos svim apelima nastavio je sa akumuliranjem radne snage, a za pet godina broj radnika na državnim jaslama povećan je za 5.851, odnosno u prosjeku godišnje posao je dobijalo 1.170 činovnika.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na kraju marta ove godine Srpska je imala 241.260 radnika. Posmatrano po sektorima, privatni je brojao 172.249, a državni 81.950 radnika. Ostala dva sektora, mješoviti i zadružni, na kraju marta ove godine imala su 29.748, odnosno 313 zaposlenih.

Kada se posljednji podaci uporede sa onima od prije pet godina, dolazimo do saznanja je da privatni sektor povećao broj radnika za 28.220, odnosno u prosjeku su godišnje zapošljavana 5.644 lica.

Evidentno je, s druge strane, da je javni sektor uprkos svim apelima privrede i svjetskih finansijskih institucija nastavio sa prekomjernim zapošljavanjem, odnosno za pet godina na državnim jaslama posao je dobilo skoro 6.000 radnika, tačnije njih 5.851.

Kada je riječ o ostala dva sektora u Srpskoj, mješovitom i zadružnom, kod njih je evidentan odliv radne snage. Taj pad primjetan je posebno kod mješovitog koji je smanjio broj radnika za skoro 7.500. Zadružni je na kraju marta imao 313 radnika, odnosno 74 manje nego prije pet godina.

Iz poslovne zajednice poručuju da javni sektor ne čuje njihove apele već godinama, jer nastavlja sa zapošljavanjem, uglavnom stranačkih kadrova.

– Taj trend posebno je izražen u posljednje dvije godine, jer je javni sektor zaposlio 4.000 radnika, a realni 6.000. Sustižu nas. Mi se borimo da zaradimo što više, a oni od te naše zajedničke zarade zapošljavaju stranačke kadrove ili šta već. To nigdje ne vodi – rekao je “Glasu” predsjednik Unije udruženja poslodavca RS Saša Trivić.

Naglasio je da su nova zapošljavanja u javnom sektoru negativna, posebno u situaciji kada se Srpska bori sa nedostatkom radne snage u privredi.

– Zapošljavamo radnike u javnom sektoru, a s druge strane, realni sektor uvozi radnu snagu. To nema smisla – poručio je Trivić.

Njegov stav dijele i ekonomisti koji ističu da je javni sektor u RS prepoznat kao mjesto zapošljavanja partijskih pripadnika.

– Svjetska banka tražila je da se obavežemo da neće biti novih zapošljavanja u javnom sektoru, već da ćemo broj zaposlenih smanjivati odlaskom u penziju. Pored toga, potpisali smo i da nećemo povećavati izdvajanja u budžetu za plate. To nikoga ne brine. Zapošljavanje u javnom sektoru je nastavljeno jer je tu najsigurnija i najlakša plata, koja još i raste. Neizvjesno je kolika je korist od to­g rada za društvo i građane – rekao je “Glasu” ekonomista Zoran Pavlović.

S druge strane, naglašava Pavlović, privredne aktivnosti u Srpskoj nisu dovoljno dinamične.

– Broj novozaposlenih u tom sektoru je i dalje mali. Pored toga, nemamo ni novih investicija zbog političke situacije, ali i činjenice da nemamo radne snage – podvukao je Pavlović.

Naglasio je da je privreda u sve težoj situaciji, kako zbog inflatornog udara, tako i činjenice da sindikati preko Vlade guraju povećanje plata.

– S druge strane, izostaje borba za smanjenje opterećenja. Realni sektor je povećanjem minimalca sa 590 na 650 KM opterećen sa dodatnih 50 miliona za doprinose. To država nije pokušala da zadrži na istom nivou – kazao je Pavlović.

Strategija
Zadružni sektor predstavlja oblik organizovanja pojedinaca u zadruge, dok je u mješovitim preduzećima većinski vlasnik privatno lice, ali i RS ima akcije u tim firmama.

– Takvo preduzeće je, na primjer, banjalučka “Čistoća”. Nemamo strategiju razvoja privrede koja bi se bazirala na domaćim sirovinama niti imamo podršku mješovitom i privatnom sektoru jer nadležni smatraju da se preduzeća u tim sektorima moraju sama boriti za egzistenciju – kazao je Zoran Pavlović.

Related Topics:

Društvo

ŠTA MOŽE SISTEM U REPUBLICI SRPSKOJ: Zabraniti mreže djeci ili filtrirati sadržaj?

Od 10. decembra svi mlađi od 16 godina u Australiji će ostati bez pristupa društvenim platformama kao što su TikTok, YouTube, X i Redit.

Njihova vlada poručuje da će ovim potezom spriječiti online zlostavljanje, toksičan sadržaj i predatore koji vrebaju djecu, dok su naši sagovornici podijeljenog mišljenja o tome da li je ovo potrebno uvesti u Republici Srpskoj.

Dok jedni tvrde da bi jasno određene dobne granice zaštitile djecu od nasilja i štetnog sadržaja, drugi ističu da bi potpuna zabrana bila neizvodljiva i nelogična u digitalnom dobu.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, postavlja pitanje da li je tako nešto moguće kod nas.

“Teoretski jeste, ali u praksi bi zahtijevalo snažnu institucionalnu saradnju, provjeru godina, političku volju i visoku društvenu svijest, a realno, u našem okruženju to zvuči gotovo nemoguće. Ipak, ne želim biti pesimistična. To što sistem kasni, ne znači da smo bespomoćni”, kazala je Savanović Zorićeva.

Dodala je da bi uvođenje takve mjere bilo priznanje da mozak djeteta nije spreman za količinu pritiska, upoređivanja, nasilja i seksualiziranog sadržaja koji društvene mreže nose.

“Sa psihološke strane, dobro je jasno regulisati dobne granice i odgovornost platformi, jer djeca mlađa od 16 godina nemaju razvijene kapacitete procjene rizika kao odrasli. Ali zabrana sama po sebi nije dovoljna, ona mora biti dio šire strategije koja uključuje edukaciju roditelja, školu koja uči digitalnoj pismenosti i kampanja koje naglašavaju balans, a ne demonizaciju tehnologije”, pojašnjava Savanović Zorićeva.

Ističe da se tu dolazi do ključnog, sistem možda sporo reaguje, ali porodica može brzo.

“Možda država neće uskoro uvesti ovakvu zabranu, ali roditelji mogu postaviti jasna pravila, graditi zdrave navike i biti modeli balansa. Nije pesimizam ako vidimo prepreke, to je zrelost. Optimističnost je kada, uprkos tome, vjerujemo da male, porodične promjene mogu zaštititi jedno dijete, a jedno dijete je već ogroman uspjeh”, pojasnila je Savanović Zorićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, za “Nezavisne novine” naglašava da je protiv potpune zabrane društvenih mreža, posebno u eri digitalizacije.

“Mislim da bi sada donijeti odluku o potpunoj zabrani bilo zaista besmisleno”, rekao je Vasić.

On pojašnjava da bi fokus trebalo staviti na kontrolu i filtriranje sadržaja koji se plasiraju putem društvenih mreža.

“Zašto se ne filtriraju sadržaji koji mogu da štete i truju našu djecu”, pita Vasić.

Kako navodi, slaže se da treba da postoje određeni filteri i mjere ograničenja, ali smatra da potpuna zabrana nije ni izvodljiva ni korisna.

“Prvo, to je jako teško izvesti u praksi, a drugo, mislim da je mnogo bolje uticati na kvalitet sadržaja. Djeca mogu koristiti društvene mreže na veoma pozitivan način da uče, da se povezuju. Akcenat na potpunoj zabrani smatram promašajem. Djeci treba omogućiti pristup, ali uz jasnu roditeljsku kontrolu”, zaključio je Vasić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Obucite se dobro i ne izlazite bez kišobrana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa padavinama.

Ujutro će uz rijeke i u kotlinama biti magle, dok će na jugu i zapadu padati jača kiša, a najmanje padavina biće u donjem Podrinju, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kiša će padati u višim predjelima, a ponegdje i u nižim dijelovima Krajine i prelaziće u susnježicu ili snijeg, uz manji rast snježnog pokrivača na planinama. U Hercegovini će tokom dana biti vjetrovito uz jake udare juga, a uveče će padavine slabiti i postepeno prestati.

Duvaće slab do umjeren vjetar na istoku i u Semberiji, koji će tokom dana biti pojačan, dok će u Hercegovini tokom jutra duvati slaba do umjerena bura, a sredinom dana jugo umjerenog do jakog intenziteta.

Jutarnja temperatura vazduha biće od jedan do četiri, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a najviša dnevna od četiri do devet, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

Rezultati konkursa za posao u prijedorskom vrtiću “Radost”! GREŠKA ILI NAMJEŠTALJKA?

Portal PrijedorDanas u posjedu je dviju rang lista po konkursu za dva radna mjesta u Dječijem vrtiću „Radost“. Na konkurs za vaspitače prijavljeno je 12 kandidatkinja.

Na prvoj rang listi trećeplasirana kandidatkinja N.P.T. ima u zbiru 18,3 bodova /prosjek ocjena sa studija 8,80, bodovi po osnovu vremena provedenog na evidenciji nezaposlenih 0,75, bodovi po osnovu radnog staža 4,75 i bodovi s intervjua 4/.

Na toj listi nelogičnost je u tome što drugoplasirana kandidatkinja R.D. ima u zbiru 18,05 bodova, što je manje /za 0,25/ od trećeplasirane. R.D. ima prosjek ocjena 8,80, 1,25 bodova s biroa, 3 boda po osnovu staža i 5 s intervjua.

Na drugoj rang listi, koja je sačinjena istog dana kada i prva /27. novembra 2025. godine/, navodi se da je to druga objava rezultata i da je to zaključak kojim se prva rang lista ispravlja zbog uočene tehničke greške.

Stoji da su kod trećeplasirane kandidatkinje N.P.T. pogrešno uneseni bodovi ostvareni na osnovu intervjua i zbirni broj bodova.

Da su ovoj kandidatkinji zadržani bodovi s prve rang liste, imala bi zbir od 18,30, bila bi drugoplasirana na novoj rang listi i bila bi jedna od dvije vaspitačice koje će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.

Budući da je ocjena s intervjua u vremenu od prve do druge rang liste pala sa 4 na 3, ona je po novoj rang listi na četvrtom mjestu ukupno, a druga ispod crte. Od svih 12 kandidatkinja, N.P.T imala je najlošije ocijenjen intervju. Jedina je ona dobila 3, sve ostale kandidatkinje 4 ili 5, a jedna maksimalnih 8. Ocjena 6 i 7 iz intervjua takođe nema.

Istovremeno, kandidatkinja N.P.T. ima ubjedljivo najveći broj bodova na osnovu radnog staža u stručnoj spremi i profilu traženom konkursom. Takođe, ima najviši prosjek ocjena tokom studiranja, zajedno sa drugoplasiranom kandidatkinjom.

Ustanovu smo danas pitali da li su rang liste koje su u posjedu redakcije autentične i, ako jesu, šta je razlog da je u ispravci kandidatkinja N.P.T. u rubrici intervju ima ocjenu 3, a prethodno je imala ocjenu 4, budući da je ova razlika za ovu kanidatkinju eliminatorna.

Ustanovu smo takođe zamolili da nam, ukoliko dokumenti nisu autentični, omogući uvid u dokumente protokolisane pod brojevima 2615/25 i 2620/25, kao i ostale akte koji se tiču ovog konkursa, a koji bi doprinijeli potpunom i tačnom informisanju javnosti. U vezi sa ovom temom, juče smo se obratili v.d. direktorici ustanove manje formalnim kanalom komunikacije, a danas smo to učinili zvaničnim putem i zamolili za odgovor u skladu s nadležnostima jednog ili više lica ovlaštenih da obavljaju poslove u odsustvu direktora.

Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić/Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com

Nastavi čitati

Aktuelno