Connect with us

Društvo

Mlijeka sve manje u marketima

Zalihe mlijeka u marketima su na minimumu, a zbog straha da bi domaće stanovništvo moglo ostati bez ove osnovne životne namirnice pojedini trgovci iz Srpske predložili su nadležnima u BiH, da po uzoru na Srbiju, zabrane izvoz mlijeka dok se situacija na tržištu ne stabilizuje.

Da je na rafovima tanja ponuda posljednjih dana uvjerili su se i građani koji su u pojedinim marketima zatekli proizvode tek dvije mljekare, dok je ranije izbor bio višestruko veći.

U kompaniji “Frukta trejd” iz Dervente tvrde da, ako se ovakva situacija nastavi, za deset dana na policama neće biti ni litre mlijeka.

– U utorak smo uputili dopis Ministarstvu trgovine i turizma RS u kojem smo ukazali na probleme sa snabdijevanjem mlijeka. Predložili smo da i BiH uvede zabranu izvoza sa ciljem da se obezbijede dovoljne količine za domaće tržište. Brojne zemlje su posegle za tom mjerom.

Naši prerađivači izvoze na ino-tržište, a nama isporučuju robu na kašičicu – navode u “Frukta trejdu” i dodaju da nadležni moraju hitno reagovati.

U pomenutoj kompaniji, koja ima trgovačke lance širom RS, tvrde da u ovoj krizi profitiraju samo prerađivači mlijeka.

– Farmeri grcaju u problemima od suše, poskupljenja stočne hrane, đubriva, goriva, a otkupna cijena je nikakva. S druge strane, mi imamo ograničenu maržu na osam odsto, što nije dovoljno ni da se podmire troškovi struje – žale se u “Frukta trejdu”.

Zalihe mlijeka tope se i u marketima “As”, iako, kako kažu u ovom trgovačkom lancu za sada nema masovne kupovine.

– Na policama naših marketa trenutno ima mlijeka, snabdjeveni smo jer imamo nešto zaliha, ali svi dobavljači nam isporučuju i do 60 odsto manje količine u odnosu na ranije. I sporno je samo mlijeko, drugi mliječni proizvodi uredno stižu – rekli su u marketu “As”.

S druge strane, direktor kompanije “Tropik” i predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine Bojan Risović kaže da iako je domaće tržište u pat poziciji, ipak ne bi trebalo uvoditi zabrane izvoza.

– Protivnik sam bilo kakvih zabrana izvoza jer takve blokade dovode do nestašica proizvoda. Imamo problema sa nabavkom mlijeka, zalihe su male kao u svim drugim trgovačkim lancima jer su dobavljači znatno smanjili isporuke. BiH je mnogo mlijeka uvozila iz Srbije, a činjenica je da naše mljekare zbog visokih cijena u inostranstvu imaju motiv za izvoz. Nestašica će definitivno biti – tvrdi Risović i dodaje da građani u narednom periodu mogu očekivati dodatni rast cijena mlijeka.

Da će mlijeko ponovo poskupjeti tvrdi i vlasnik i direktor bilećke mljekare “Pađeni” Nenad Vukoje, ali ne precizira za koliko.

– Cijena sirovog mlijeka još nije došla na nivo koji može ispratiti troškove proizvodnje, a kada se to desi rašće i cijene mlijeka u marketima – kazao je Vukoje.

Dodaje da mljekara “Pađeni” radi standardno dobro, da nije došlo do pada proizvodnje mlijeka.

– S naše strane smatram da je domaće tržište dobro snabdjeveno i da neće doći do značajnih poremećaja, čak ni u teoriji građani ne mogu ostati bez mlijeka, a kamoli da se to desi. Mljekarski sektor u RS može podmiriti potrebe domaćeg stanovništva – tvrdi Vukoje.

Direktor proizvodnje u sarajevskoj mljekari “Milkos” Dino Bačvić rekao je da isporuke mlijeka trgovačkim lancima nisu smanjenje drastično.

– Na svim tržišta u okruženju postoji nedostatak sirovog mlijeka, pa tako i u BiH i naša proizvodnja je zbog toga neznatno smanjena ali to nije zabrinjavajuće. Indirektan problem nam nanosi odluka Srbije o zabrani izvoza jer su pojedine mljekare iz BiH koje su od tamo uvozile sirovo mlijeko zbog tog poteza ostale bez sirovine i okrenule se otkupu domaćeg mlijeka čime su automatski nama smanjene raspoložive količine za preradu – pojašnjava Bačvić za “Glas”.

Proizvođači mlijeka u Srpskoj zbog niza problema najavljivali su da će prosuti mlijeko po ulici ukoliko se nešto uskoro ne riješi. Farmer Čedomir Borojević iz Šamca smatra da takvi radikalni potezi nikome ništa dobro ne bi donijeli, ali naglašava da se hitno mora raditi na povećanju otkupne cijena mlijeka.

– Cijena mlijeka uz podsticaje resornog ministarstva ne bi smjela u ovom momentu biti ispod 1,50 KM, a ona je oko 1,05 KM jer je otkupna cijena kod mljekara 0,80 KM a podsticaj je 0,25 maraka. Ministarstvo i mljekare nešto preduzimaju, uvoze junice ali zbog kompletne situacije broj proizvođača se stalno smanjuje, krave završavaju na klanju, a opada i proizvodnja mlijeka po grlu zbog suše – priča Borojević.

Destimulacija

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da mljekarski sektor ove godine karakteriše stagnacija nivoa proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka uz pad isporučilaca sirovog mlijeka zbog odustajanja sitnih proizvođača.

– Otkup je od januara do jula smanjen za 7,26 odsto. Među razlozima je smanjena proizvodnja po grlu zbog lošije ishrane izazvane poskupljenjem krmnih smjesa i koncentrovane hrane za više od 40 odsto. Dodatni problem su posljedice suše, te što otkupne cijene sirovog mlijeka ne prate cijene stočne hrane što djeluje destimulativno na proizvođače – naveli su u resornom ministarstvu.

Related Topics:

Društvo

CBAM UDARIO NA IZVOZ STRUJE IZ BiH: Cijene rastu, konkurentnost pada na EU tržištu

Izvoz električne energije iz BiH u EU značajno je pogođen nakon što su na snagu početkom godine stupile nove odredbe EU o novom porezu na emisiju karbona, koji se sprovodi u sklopu sistema CBAM.

Smanjena konkurentnost BiH
Kako je istaknuto u netom objavljenom kvartalnom izvještaju Energetske zajednice, zbog značajnog učešća električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, primarno ugljena, ukupna cijena po megavatu izvezene energije znatno je povećana. Kako je naglašeno, cijena po megavat-času energije proizvedene u BiH koja se izvozi u EU iznosi 86,5 evra, što značajno utiče na smanjenje konkurentnosti zemlje, najvećeg izvoznika električne energije sa zapadnog Balkana u EU.

Prema tabelama objavljenim u izvještaju, upravo je BiH najteže pogođena novim evropskim mjerama. Ukupni indeks BiH iznosi 1,14, iza BiH je Srbija s indeksom otprilike jedan, a iza su Ukrajina i Crna Gora, koje imaju indeks oko 0,9.

Najveći dobitnik novog sistema u EU, prema navodima iz izvještaja, je Albanija, čija proizvodnja električne energije isključivo dolazi iz obnovljivih izvora, primarno hidroenergije, zbog čega ova zemlja plaća nula evra poreza na energiju dobijenu iz ugljena.

Albanija profitirala
Inače, kad je u pitanju Albanija, u izvještaju je ukazano na sumnjivu praksu iako niko nije direktno optužen za eventualne nepravilnosti. Naime, istaknuto je da se značajno povećao izvoz struje iz Albanije u Grčku, a da se pritom nije promijenio uobičajeni tok električne energije preko Crne Gore i BiH dalje prema Hrvatskoj i Italiji. Indirektno se ukazuje na moguće zloupotrebe sistema CBAM na način da se prljava energija zemalja s izrazitim učešćem karbona u izvozu “očisti” tako što se energija iz različitih izvora “pomiješa” kroz distribucionu mrežu.

“Ovo odstupanje smanjuje predvidivost prekograničnih tokova za operatere prenosnih sistema (TSO) i povećava rizik od neplaniranih ili kružnih tokova. Takođe može dovesti do manje efikasnog korištenja prenosnih kapaciteta i dodatnih izazova u održavanju ravnoteže i sigurnosti sistema. Ako se nastavi, ovi efekti bi mogli povećati troškove rada sistema i, na kraju, odraziti se kroz više mrežne tarife kako u državama članicama EU, tako i u ugovornim stranama na zapadnom Balkanu”, naglašeno je.

Iako je BiH, kako je navedeno, značajno povećala proizvodnju struje iz obnovljivih izvora za dodatnih 0,64 teravat-časova, to nije bilo dovoljno da nadoknadi probleme koji su nastali primjenom CBAM-a.

Pojašnjenja radi, EU je već nekoliko godina najavljivala da će se ovaj sistem početi koristiti, a prije tri godine zvanično je krenuo u rad, s tim da su evidencije za naplate krenule od početka godine. Od februara naredne godine počeće naplaćivanje sertifikata za proizvode u ovog godini, s tim da su uvoznici u EU već sada suočeni s povećanim troškovima.

Energija proizvedena iz ugljena skupa
Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Srpske”, upozorava da će cijene izvoza električne energije nastaviti rasti ako se uskoro ne donesu adekvatne mjere.

“Suština je u tome da električna energija proizvedena iz uglja nosi visok ugljenični trošak, koji se sada ugrađuje u cijenu prilikom izvoza u EU. Kao posljedica toga kupci na regionalnim berzama, poput srpske berze električne energije, već nude niže cijene. U prvom kvartalu zabilježeno je da su cijene bile približno 28 evra po megavat-satu niže u odnosu na period prije početka primjene ovog mehanizma, upravo zbog očekivanih dodatnih troškova emisija prilikom izvoza u EU. To direktno smanjuje izvozni potencijal i prihode elektroprivreda, posebno onih koje se oslanjaju na proizvodnju iz termoelektrana. U određenim slučajevima izvozne cijene mogu pasti i ispod cijena po kojima se električna energija prodaje domaćoj privredi, koje se kreću oko 75 evra po megavat-satu”, rekao je on za “Nezavisne”.

Prema njegovom mišljenju, strukturno rješenje podrazumijeva usvajanje ključnih zakona na nivou BiH, prije svega zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije, koji je već godinama u proceduri. Time bi se, kako kaže, omogućilo formiranje domaće berze električne energije i veći dio energije bi se mogao plasirati unutar BiH, umjesto izvoza pod nepovoljnim uslovima.

Povećanje udjela zelene energije
Petrović ističe da je dugoročno rješenje što je moguće veći udio zelene energije u proizvodnoj mreži.

“EU očekuje potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, uključujući gašenje termoelektrana. Do tada će njihov rad ostati važan za stabilnost sistema, ali uz rast troškova proizvodnje zbog nameta na emisije. Zbog toga će cijena električne energije rasti kako se ovi mehanizmi budu u potpunosti primjenjivali. Ključni odgovor je ubrzano ulaganje u obnovljive izvore energije, poput solarnih i vjetroelektrana, kako bi se smanjila zavisnost od uglja, očuvala energetska stabilnost i dugoročno obezbijedila energetska nezavisnost”, rekao je on, uz napomenu da ERS i Vlada RS ulažu značajne napore da se to i ostvari.

Petrović ukazuje i na još jedan bitan segment, odnosno formiranje tijela u BiH koje bi obavljalo ulogu oporezivanja energije proizvedene iz fosilnih goriva. Tada bi svi porezi ostajali u BiH, a novac bi mogao biti usmjeravan u razvojne projekte.

Dobra vijest za BiH je da su zbog velike količine energije koja se transportuje kroz njenu distributivnu mrežu povećani prihodi na osnovu tranzita.

Nastavi čitati

Društvo

HUMANI GEST IZ JOŠAVKE: Branislav besplatno freza njive starijima – “Naše malo njima znači mnogo”

Dobar glas daleko se čuje, ali i humano djelo. Jedna takva plemenita priča podstakla je Branislava Stanića iz Jošavke da i on počne pomagati starijima, odnosno onima koji teško žive u ovom selu, tako što će im besplatno frezati njive u vrijeme proljećne sjetve.

Banjaluku zamijenili selom

Porodica Stanić, mladi bračni par, na Šiljkovom brdu u Jošavci živi već godinu dana. Tada su se odlučili da Banjaluku zamijene selom, a sada su među najmlađima u tom kraju (oboje imaju po 30 godina).

Kako priča za “Nezavisne novine” Branislav Stanić, radovi na njivi, odnosno frezanje je prilično skupo, a s obzirom na to da je i on odrastao u radničkoj porodici, vrlo dobro zna kako je teško ljudima na selu, pa mu nije trebalo mnogo da se odluči na ovaj humani gest.

Želja da pomognem komšijama

“Želja da pomognem komšijama rodila se jer i sam dobro znam šta znači nemati. Kada sam vidio da neki frezanje naplaćuju od 70 KM do 150 KM, a mnogi stariji ljudi nemaju ni penziju da to plate, odlučio sam da pomognem besplatno”, ističe Stanić.

On je prije nekoliko dana pročitao tekst koji je izašao u “Nezavisnim novinama” o svom sugrađaninu iz Čelinca Dejanu Radujkoviću, vlasniku auto-placa, koji je odlučio da mještanima kojima je potrebno vozilo da odvezu bolesne kod doktora besplatno ustupi automobil na nekoliko sati, pa je odlučio da i on pomogne bar svojim komšijama, koliko može.

Podsticaj

“Vidio sam priču o čovjeku iz Čelinca koji pomaže ljudima, što me je dodatno podstaklo da i ja nekako doprinesem, bar na ovaj način”, naglašava ovaj mladi humani čovjek.

Prema njegovim riječima, iako ne može pomoći cijelom Čelincu, može bar komšijama, starima i nemoćnima.

“Želim besplatno frezati bašte starijim licima i siromašnim porodicama iz našeg sela i komšiluka, jer smatram da svi treba da budemo humani i da pomognemo onima koji ne mogu sami”, kaže Stanić.

A otkad se ovaj mladi bračni par doselio na Šiljkovo brdo, i oni se pomalo bave poljoprivredom, odnosno kozarstvom. Komšije ih znaju te su sa svima u dobrim odnosima.

“Iz Banjaluke smo se vratili na selo. Bavimo se poljoprivredom, imamo koze i pomalo se bavimo kozarstvom, tako da dobro znamo koliko je ljudima ova pomoć potrebna”, navodi on te dodaje da je i ranije nekoliko puta pomagao komšijama, naravno, besplatno.

Naše malo njima znači mnogo

Baš kao i njegov sugrađanin Radujković, i on se nada da će i drugi nakon ove objave odlučiti da urade nešto slično te priteći u pomoć ljudima kojima je to neophodno, jer “naše malo njima znači mnogo”.

Branislav poručuje da ga komšije kojima je potrebna pomoć u frezanju mogu kontaktirati na broj telefona 064 444 0 156.

Nastavi čitati

Društvo

FINANSIJSKA NESIGURNOST RASTE! Do kraja godine duple cijene?

Godišnja inflacija u martu u Republici Srpskoj porasla je na čak  4,9 odsto, dok je u februaru iznosila 3,5 odsto. Osim hrane koja je najmanje poskupjela, za 1,9 odsto, cijene usluga skuplje su za preko 10 odsto.  Ono što je najviše šokiralo, jeste bolničko liječenje, koje je skuplje je za čak 139,1 odsto.

Inflacija na ovim prostorima nije stran pojam. Godinama uzima iz džepova građana, osiromašuje i osnovne potrebe svodi na minimum. Od kako je počeo sukob na Bliskom istoku, koji je uslovio naftnu krizu, inflacija je dodatno porasla.

Ukoliko se razbolite, bolničke usluge platićete čak 139,1 odsto više. Struju plaćamo skuplje za 12,1 odsto, voda je skuplja za 8,9 odsto, a prevoz 9,1 odsto.  Cijena predškolskog obrazovanja je veća za 11,3 odsto. Gdišnji rast cijena putnih aranžmana veći je za oko 20,3 odsto.

Osim ograničavanja marži na nekoliko namirnica i vraćanja 10 feninga po litri goriva, Vlada još uvijek ne vidi potrebu da reaguje.

„Pratimo i sigurno reagujemo da to ne predstavlja nekakav prevelik udar na naše građane i spremni smo i na druge mjere i na druge odluke, koje ćemo, ukoliko bude došlo do toga, morati donositi, imamo ih spremne, naravno“, kaže premijer Savo Minić.

A šta stanovništvo ima od toga što Vlada prati rast inflacije.

Ekonomisti upozoravaju da domino efekat porasta cijena još uvijek nije ekasplodirao, a osim rata u Iranu, domaća Vlada je ta koja može u velikoj mjeri da utiče na cijene.

„Mi smo nažalost osuđeni da živimo život, koji nam ovisi o uvozu, prije svega, goriva. Jer gorivo je nešto što nemamo u domaćoj proizvodnji, već nešto sto moramo da kupujemo. Situacija je takva da se porast cijena osetio značajno tamo gde je gorivo značajno prisutno, a to je prevoz roba i usluga, a onda se indirektno prenijelo i na sve prevoze, koji su vezani za nabavku roba koje mi kupujemo kao potrošači”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

On upozorava da vlast ništa ne radi u korist građana, a i ono što radi je toliko loše, da bojim se, kaže on, da će nam inflacija do kraja godine biti dvocifrena.

Vlast može da utiče na cijene, ali to, čini se, ne želi, jer, podsjećamo – delegati SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda već nekoliko puta blokiraju usvajanje i primjenu izmjena zakona o ukidanju akciza na gorivo.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno