Connect with us

Politika

DVA GRADONAČELNIKA U BEOGRADU! Šapić ugostio Stanivukovića

Gradonačelnik Draško Stanivuković sastao se danas u Beogradu sa gradonačelnikom ovog grada, Aleksandrom Šapićem.

Dvojica gradonačelnika zajedno su obišli pojedine institucije u ovom gradu.

Stanivuković je poručio kako je od velikog značaja što danas ima priliku da razgovara sa gradonačelnikom Šapićem o bitnim temama za dva grada – za Beograd i Banju Luku.

-Danas imamo priliku da razgovaramo o svemu onome što smo postigli u nekom prethodnom periodu, da razgovaramo i o današnjoj situaciji. Ono što je važno reći jeste da se danas ponosimo i radujemo kako velikim projektima, isto tako srednjim i onom manjim koji znače razvoj i Beograda i Banje Luke. Dva naša važna grada – srpska, dva naša grada – sarađuju – i bratski i prijateljski. Dva naša grada napreduju i razvijaju se, jer kada Beograd i Banja Luka napreduju, kada se razvijaju to znači da srpski narod ide prema naprijed, odnosno da Srbija i Republika Srpska idu prema naprijed. Danas smo se gradonačelnik Šapić i ja dogovorili da svaki veliki projekat koji uradimo, kako u Banjoj Luci, tako i u Beogradu, obilježimo tako što ćemo jedan drugog posjetiti, da se uvjerimo da naši gradovi idu prema naprijed – kazao je Stanivuković.

Istakao je kako je dužnost Beograda i Banje Luke da sarađuju, te da je to obaveza koja je proistekla iz velike ljubavi prema našim zemljama.

-Naša dužnost je da njegujemo dobre odnose, da se posjećujemo, da sarađujemo i da radimo zajedno, ali i da nastavimo ono što su neki započeli naši prethodnici, ali istovremeno i da u naše gradove unesemo neke važne projekte. Banja Luka permanentno razgovara sa Beogradom o raznim temama, kao na primjer – da vidimo kako da riješimo pitanje vrtića, pitanje javnog prevoza i mnoga druga pitanja koja prirodno dolaze u Banju Luku koja raste i koja se razvija. Nekada je Banja Luka imala 50 hiljada, a danas broji više od 200 hiljada stanovnika. Dakle, to je grad koji raste i razvija se i koji dolazi u probleme sa kojima se već suočava jedan veliki grad kao što je Beograd – rekao je on.

Naglasio je i to kako je od velike važnosti što su se sastali opravo na ovaj dan – nakon Svesrpskog sabora.

-Ovaj datum je za nas važan jer je donijeta jedna deklaracija koja nas obavezuje da čuvamo našu himnu, grb, naše pismo ćirilicu, svaki grumen naše zemlje. Sve je to za nas značajno. Ona nam govori šta treba da radimo u budućnosti – istakao je Stanivuković.

Zahvalio je gradonačelniku Šapiću na gostoprimstvu, poručivši da se nada kako će uskoro zajedno obići i Banju Luku.

Gradonačelnik Beograda, Aleksandar Šapić poželio je dobrodošlicu Stanivukoviću i delegaciji Banje Luke, kazujući kako niko ne može da sumnja u dobru saradnju ova dva grada.

-Mi ćemo gledati na sve moguće načine kako da Beograd pomogne Banjoj Luci i da svako iskustvo koje možemo tamo da implementiramo. Beograd ima jedan turbulentan period iza sebe, ali izvukli smo iskustvo koje ćemo rado podijeliti sa našim prijateljima iz Banje Luke. Moram da naglasim i to da se Banja Luka razvija jednom velikom brzinom. Mi ćemo se truditi da našu saradnju njegujemo i produbljujemo. Siguran sam da će, ma ko god došao na mjesto gdje sam ja sad, imati obavezu da njeguje ove odnose, da brani interese srpskog naroda na svim prostorima i da vode računa da nam se ne dogode neke stvari iz istorije koje smo prolazili kao narod – kazao je Šapić.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ PITAO PANDUREVIĆ: Zašto režimski mediji podržavaju Vukanovića i Petrovića?

Poslanik PDP/PSS-a tvrdi da SNSD preko „produženih ruku u opoziciji“ pokušava podijeliti opozicione glasove pred izbore.

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević odgovorio je na sve žešće prozivke unutar opozicionog bloka, postavljajući pitanje zbog čega pojedini opozicioni kandidati, kako tvrdi, imaju podršku medija bliskih vlasti.

Kresojević je poručio da javnost još nije dobila odgovor na pitanje zašto „režimski mediji podržavaju kandidaturu Nebojše Vukanovića i Ljubiše Petrovića“, ocijenivši da su političke procjene i odnosi unutar opozicije postali veoma neobični.

„Čudne su procjene da su najveći opozicionari oni koji ne vole BN televiziju, a rado sarađuju sa RTRS-om, ATV-om i Herceg televizijom. Možda je tako, možda samo mi to ne razumijemo“, naveo je Kresojević.

Prozvao Aleksandru Pandurević

On smatra da je „napad najbolja odbrana“ te je za aktuelne sukobe unutar opozicije prozvao članicu SDS-a Aleksandru Pandurević.

Kresojević je istakao da nije čuo njen komentar na izjavu bivšeg predsjednika SDS-a Milana Miličevića, koji je rekao da je „ponosan što već 13 godina lijepo sarađuje sa Vladom i predsjednikom Republike Srpske“.

„Da je Draško Stanivuković prije nekoliko dana primio ministra poljoprivrede, to bi bio dokaz saradnje sa režimom, ali kada to uradi Ljubiša Petrović, onda se to drugačije tumači. Kakvi su to dvostruki aršini?“, upitao je Kresojević.

„Cilj je podjela opozicionih glasova“

Poslanik PDP/PSS-a tvrdi da je SNSD svjestan pada podrške među građanima i da zbog toga pokušava izazvati podjele unutar opozicionog bloka.

„SNSD-u je jasno da nemaju podršku naroda i čine sve da svojim produženim rukama u opoziciji podijele glasove opozicije“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

NOVI UDAR ZA VUKANOVIĆA: Bivši saradnik tvrdi da su ljudi u Listi za pravdu i red „potrošna roba“

Petar Simić iznio teške optužbe na račun Nebojše Vukanovića i poručio da se u njegovoj organizaciji ljudi odbacuju čim postanu politički teret.

Političke tenzije unutar opozicionog bloka Republike Srpske ne jenjavaju, a novi žestok napad na lidera Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića stigao je od bivšeg člana njegove organizacije Petra Simića.

Simić, koji je isključen iz stranke i sada je kandidat za odbornika, u javnoj objavi iznio je niz optužbi na račun nekadašnjeg političkog saveznika, tvrdeći da se u Listi za pravdu i red ljudi koriste dok su potrebni, a potom odbacuju.

„Rugala se ruga, pa postala druga“

Pod naslovom „Rugala se ruga, pa postala druga“, Simić je poručio da je godinama javno zastupao stavove koje je, kako tvrdi, i sam Vukanović podržavao, ali da su se ti stavovi promijenili kada su se promijenili politički interesi.

– Postoji trenutak kada čovjek shvati da nije bio prevaren zato što nije vidio istinu, već zato što je vjerovao riječima više nego djelima – naveo je Simić.

On tvrdi da posjeduje prepisku u kojoj je Vukanović ranije negativno govorio o pojedinim političkim partnerima, ističući da su preko noći promijenjeni stavovi postali politička nužnost.

„U politici pobjeđuje računica“

Prema njegovim riječima, najveći problem unutar organizacije jeste to što se, kako kaže, odluke donose u uskom krugu ljudi, dok članovi koji iznose drugačije mišljenje postaju višak.

– Organizacija ne jača tako što se ljudi plaše da iznesu svoje mišljenje. Jača kada ljudi imaju osjećaj da vrijede više od jednog potpisa ili jednog glasa – poručio je Simić.

On je naveo da su sličnu sudbinu, prema njegovom mišljenju, doživjeli i pojedini bivši članovi Liste za pravdu i red iz više gradova Republike Srpske.

„Velike ambicije bez organizacije ostaju samo lične ambicije“

Simić upozorava da politička organizacija u kojoj se ljudi „troše brže nego što se stvaraju“ dugoročno ne može opstati.

– Velike ambicije bez velike organizacije ostaju samo lična ambicija. Organizacija u kojoj se ljudi troše brže nego što se stvaraju, na kraju ostaje sama sa sobom – naveo je on.

Njegova objava dolazi u trenutku kada opozicioni blok prolazi kroz ozbiljna pregrupisavanja i kada su odnosi među nekadašnjim saveznicima sve zategnutiji uoči predstojećih izbora.

Da li će ove optužbe izazvati novi odgovor Nebojše Vukanovića i dodatno produbiti podjele unutar opozicije, ostaje da se vidi u danima koji dolaze.

Nastavi čitati

Politika

RASPRODAJA DJEDOVINE! Dug nas gura u provaliju, stranci nam uzimaju RIJEKE, ŠUME RUDNIKE!

Ekonomski sistem Bosne i Hercegovine, a time i Republike Srpske, zasnovan je na konceptu „samokolonizacije” kroz mehanizam valutnog odbora i fiksnog deviznog kursa, što domaćoj vlasti omogućava prekomjerno zaduživanje bez obaveze pokretanja vlastitog razvoja, ocijenio je prof. dr Aleksa Milojević u svojoj naučno-ekonomskoj analizi pod nazivom „Smaknuće dugom”.

​Milojević upozorava da je Republika Srpska odavno prešla kritičnu granicu održivosti duga za nerazvijene zemlje, te da realni ekonomski pokazatelji ukazuju na potpunu nemogućnost otplate obaveza iz vlastitih izvora. Zbog toga je uputio hitan apel za donošenje Zakona o zabrani daljeg zaduživanja, po potrebi i putem referenduma.

​Realna zaduženost iznosi 120 odsto BDP-a

​U analizi se ističe metodološka nedosljednost u zvaničnim statistikama koje mjere javni dug u odnosu na nominalni Bruto domaći proizvod (BDP).

Milojević objašnjava da kada se BDP obračuna u stalnim cijenama (iz 2021. godine), on za 2024. godinu iznosi 13,6 milijardi KM, dok je javni dug iznosio 6,7 milijardi KM, što predstavlja učešće od 49 odsto.

Ukoliko se tome dodaju i krediti podignuti na osnovu vladinih garancija (1,4 milijarde KM), stopa zaduženosti se penje na 60 odsto.

​„Prema metodologiji Svjetske banke i MMF-a, maksimalna granica za siromašne zemlje sa skromnim mogućnostima otplate je 35 odsto, što znači da smo odavno prezaduženi”, navodi se u tekstu.

​Profesor Milojević ide i korak dalje, tvrdeći da se polovina statistički iskazanog BDP-a uopšte ne zasniva na domaćoj produktivnosti, već na prilivu inostranih sredstava kroz dugove i doznake dijaspore (ukupno 6,3 milijarde KM u 2024. godini).

Kada se BDP umanji za profite koje su strani investitori iznijeli iz zemlje (oko milijardu KM), dolazi se do podatka da stvarna stopa zaduženosti iznosi čak 120 odsto realnog BDP-a.

​Otplata duga iz vlastitih sredstava iznosi svega 4,5 odsto

​Prema iznesenim podacima, ukupan dugoročni i kratkoročni dug u 2024. godini iznosio je 1,45 milijardi KM, dok su obaveze po osnovu otplate glavnice i kamata iznosile 1,05 milijardi KM. Istovremeno, godišnji prirast BDP-a iznosio je 416 miliona KM.

​Analiza pokazuje da je neto poslovni višak za 2024. godinu statistički iznosio 96 miliona KM (9 odsto u odnosu na iznos otplate duga), ali se u realnim okvirima smanjuje na svega 208 miliona KM prirasta, odnosno 4,5 odsto mogućnosti vlastitog vraćanja duga.

To znači da se postojeći dugovi, pa čak i kamate, podmiruju isključivo novim zaduživanjima, čime se ulazi u opasnu dužničku spiralu.

​Milojević kritikuje i strukturu potrošnje, navodeći da je budžet gotovo u cjelini potrošački, s obzirom na to da je za podsticaje poljoprivredi i tekućoj proizvodnji u 2024. godini izdvojeno ukupno 256 miliona KM, što je svega 4,4 odsto budžeta koji iznosi 5,79 milijardi KM.

​Fiksni kurs kao instrument „stabilnosti u propadanju”

​U radu se posebno apostrofira uloga valutnog odbora. Dok u razvijenim tržišnim ekonomijama vlast mora stimulisati proizvodnju kako bi spriječila inflaciju i očuvala vrijednost novca, sistem fiksnog kursa u BiH omogućava „stabilnost u propadanju”.

​„Moguće je propadati u najveće siromaštvo, a da se cijene značajnije ne mijenjaju. Nema razvoja, ali ima stabilnosti, što vlast pripisuje vlastitoj sposobnosti i time vara narod”, upozorava Milojević. On dodaje da strani povjerioci svjesno nastavljaju kreditiranje kako bi, nakon potpune nemogućnosti otplate, preuzeli prirodna bogatstva zemlje.

​Zahtjev za potpunu zabranu daljeg zaduživanja

​Kao jedini izlaz iz trenutne situacije, koju opisuje kao pitanje biološkog i ekonomskog opstanka naroda, Milojević predlaže hitno angažovanje svih društvenih snaga radi donošenja Zakona o zabrani zaduživanja.

​Prema njegovom prijedlogu, buduće kreditno zaduživanje trebalo bi dozvoliti isključivo privatnim preduzećima i to bez ikakvih vladinih garancija. U suprotnom, autor predviđa masovni egzodus stanovništva, duboko siromaštvo i potpuni gubitak ekonomskog i državnog suvereniteta.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno