Connect with us

Svijet

DVIJE GODINE OD POČETKA SUKOBA na relaciji Rusija Ukrajina! PRIMIRJE ni na vidiku

Na današnji dan prije dvije godine počela je ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini.

Početak operacije objavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji je istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je započela vojnu operaciju nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju agresiju Kijeva. Prethodno je Moskva tražila od Ukrajine da ispoštuje Minske sporazume, Donbasu pruži autonomiju, te prestane sa granatiranjem i ubijanjem civila u Donjecku.

Rusija je zatražila i da Kijev unese vojnu neutralnost u Ustav Ukrajine. Od SAD i NATO-a zatraženo je da se odmaknu od ruske granice i prekinu sa širenjem Alijanse. Svi zahtjevi Moskve su odbijeni, pa je specijalna voja operacija počela 24. februara ujutro.

Da je sukob u Ukrajini skupio je najgore iz Prvog i Drugog svjetskog rata, ali je i začinjen savremenim dostignućima u segmentu ratovanja u vojnoj tehnologiji, od materijala, do robotizovanih platformi, bespilotnih letjelica i dronova, izjavio je vojni analitičar Vlade Radulović.

Ocijenio je da Kijev i Moskva nisu blizu bilo kakvog primirja.

“Kako vreme odmiče savremena dostignuća sve više uzimaju zapaženo mesto na bojištu, ne baš primat jer nikada neće biti moguće zapostaviti čoveka ili snagu artiljerije ili snagu oklopno-mehanizovnih jedinica”, rekao je Radulović za Tanjug u specijalnoj emisiji o dve godine rata u Ukrajini na konstataciju da se čini da je ovaj rat po mnogo čemu specifičan, uključujući i upotrebu dronova.

Radulović kaže da je jako nezahvalno govoriti o žrtvama i šteti.

Moglo bi se, kako je naveo, govoriti okovirno o više od 500.000 stradalih sa obje strane, uključujući i povrijeđene i ranjene i one koji su morali da izađu sa ratišta i na koje više ne može da se računa.

Vojni analitičar Srđan Perišić smatra da će se ovaj rat dobiti “na poene” i da se prije jeseni ne može očekivati bilo kakav epilog.

“Ovaj rat će još da traje. Neće doći do neke velike eksploatacije uspeha u Avdejevci. Ukrajinske snage su doživele poraz brže nego u Bahmutu zato što sve manje i manje imaju odsposobljenih vojnika koji mogu da upotrbljavaju sve složenije oružene sisteme. Zato je sve manje osposobljenih vojnika koji mogu da pružaju otpor kao što su pružali u Bahmutu u prošloj godine do 21. maja kada je Bahmut pao. Takvih više vojnika nema. Zato Rusija neće preduzimati nikakve velike strategijske i operativne prodore”, kazao je stručnjak za Euronews Srbija, dodavši da Moskva jednostavno čeka da vlast u Kijevu padne sama od sebe usljed iscrpljenosti resursa.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovala je danas u Kijev, povodom obilježavanja dvogodišnjice sukoba, a u tu zemlju stigli su i italijanska premijerka Đorđa Meloni, premijer Belgije Aleksandar De Kro i i kanadski premijer Džastin Trudo.

Lajen je u objavi na X platformi napisala da Evropska unija čvrsto stoji uz Ukrajinu, dok, kako je navela, ta zemlja ne bude konačno slobodna.

“U Kijevu na obilježavanju dvogodišnjice rata Rusije protiv Ukrajine. I u čast izuzetnog otpora ukrajinskog naroda. Više nego ikad, čvrsto stojimo uz Ukrajinu. Finansijski, ekonomski, vojno, moralno. Dok zema ne bude konačno slobodna”, navela je Fon der Lajen.

U Kijevu povodom dvogodišnjice sukoba boravi i italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja će kao predsjedavajuća grupe G7 održati video konferenciju G7 na kojoj će govoriti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Ansa.

Meloni je u prestonicu stigla istim vozom kojim su putovali predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijer Belgije Aleksandar De Kro, koji je rotirajući predsjednik Savjeta EU, i kanadski premijer Džastin Trudo, a iz bezbednosnih razloga tek sada je objavljeno da su oni doputovali u Kijev, navodi italijanska agencija.

Related Topics:

Svijet

ORBAN TVRDI “Energetska prijetnja Ukrajine je eskalirala”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je energetska prijetnja od Ukrajine eskalirala, ali da je cilj energetske politike Brisela, kako je istakao, da podrži Ukrajinu po svaku cijenu.

– Jasno je da su briselske birokrate prešle na apsurdnu energetsku politiku. Za nas je cilj energetske politike da energija bude jeftina, dostupna i bezbjedna.

To je osnova za konkurentnost ekonomije i blagostanje porodica. Ali birokrate u Briselu očigledno nisu zainteresovane za život evropskih ljudi – naveo je Orban na Fejsbuku.

On je ocijenio da je cilj energetske politike Brisela da podrži Ukrajinu po svaku cijenu i da je to jedini aspekt koji ih vodi, prenosi MTI.

Orban je podsjetio da su ministri spoljnih poslova EU u sredu u Briselu objavili još jedan paket sankcija Rusiji.

– To bi moglo dovesti do brutalnog povećanja cijena ako EU trajno okrene leđa ruskim izvorima energije – naveo je Orban.

Prema njegovim riječima, Brisel želi da prekine isporuku ruskog gasa i nafte, što bi udvostručilo ili utrostručilo troškove komunalnih usluga mađarskim porodicama.

– Mi stojimo na strani zdravog razuma. U Mađarskoj porodice dobijaju energiju po pristupačnim, sniženim cijenama komunalnih usluga, i mi ćemo to zaštititi.

Međutim, energetsku prijetnju iz Brisela možemo braniti samo zajedno – rekao je Orban i dodao da je zbog toga važno da što više ljudi glasa na referendumu (VOKS 2025) o pitanju budućeg članstva Ukrajine u EU.

Prema riječima premijera, učešće na referendumu „prevazilazi očekivanja“.

– Već je glasalo milion ljudi. Pridružite nam se, ne dozvolite im da odlučuju preko nas – zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

BEZBJEDONOSNI INCIDENT “Obezbjeđenje pucalo na čovjeka ispred sjedišta CIA” (FOTO)

Pripadnici obezbjeđenja pucali su na lice ispred sjedišta američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ u Lengliju, u saveznoj državi Virdžiniji, rekao je izvor “Еn-Bi-Si njuzu”.

Prema istom izvoru, pucnjava nije bila smrtonosna.

Portparol CIA rekao je da se bezbjednosni incident desio ispred sjedišta Agencije, ali nije potvrdio da se dogodila pucnjava.
Portparol je dodao da je glavna kapija zatvorena i da zaposleni treba da potraže druge puteve.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Nastavi čitati

Aktuelno