Connect with us

Svijet

DVIJE GODINE OD POČETKA SUKOBA na relaciji Rusija Ukrajina! PRIMIRJE ni na vidiku

Na današnji dan prije dvije godine počela je ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini.

Početak operacije objavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji je istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je započela vojnu operaciju nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju agresiju Kijeva. Prethodno je Moskva tražila od Ukrajine da ispoštuje Minske sporazume, Donbasu pruži autonomiju, te prestane sa granatiranjem i ubijanjem civila u Donjecku.

Rusija je zatražila i da Kijev unese vojnu neutralnost u Ustav Ukrajine. Od SAD i NATO-a zatraženo je da se odmaknu od ruske granice i prekinu sa širenjem Alijanse. Svi zahtjevi Moskve su odbijeni, pa je specijalna voja operacija počela 24. februara ujutro.

Da je sukob u Ukrajini skupio je najgore iz Prvog i Drugog svjetskog rata, ali je i začinjen savremenim dostignućima u segmentu ratovanja u vojnoj tehnologiji, od materijala, do robotizovanih platformi, bespilotnih letjelica i dronova, izjavio je vojni analitičar Vlade Radulović.

Ocijenio je da Kijev i Moskva nisu blizu bilo kakvog primirja.

“Kako vreme odmiče savremena dostignuća sve više uzimaju zapaženo mesto na bojištu, ne baš primat jer nikada neće biti moguće zapostaviti čoveka ili snagu artiljerije ili snagu oklopno-mehanizovnih jedinica”, rekao je Radulović za Tanjug u specijalnoj emisiji o dve godine rata u Ukrajini na konstataciju da se čini da je ovaj rat po mnogo čemu specifičan, uključujući i upotrebu dronova.

Radulović kaže da je jako nezahvalno govoriti o žrtvama i šteti.

Moglo bi se, kako je naveo, govoriti okovirno o više od 500.000 stradalih sa obje strane, uključujući i povrijeđene i ranjene i one koji su morali da izađu sa ratišta i na koje više ne može da se računa.

Vojni analitičar Srđan Perišić smatra da će se ovaj rat dobiti “na poene” i da se prije jeseni ne može očekivati bilo kakav epilog.

“Ovaj rat će još da traje. Neće doći do neke velike eksploatacije uspeha u Avdejevci. Ukrajinske snage su doživele poraz brže nego u Bahmutu zato što sve manje i manje imaju odsposobljenih vojnika koji mogu da upotrbljavaju sve složenije oružene sisteme. Zato je sve manje osposobljenih vojnika koji mogu da pružaju otpor kao što su pružali u Bahmutu u prošloj godine do 21. maja kada je Bahmut pao. Takvih više vojnika nema. Zato Rusija neće preduzimati nikakve velike strategijske i operativne prodore”, kazao je stručnjak za Euronews Srbija, dodavši da Moskva jednostavno čeka da vlast u Kijevu padne sama od sebe usljed iscrpljenosti resursa.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovala je danas u Kijev, povodom obilježavanja dvogodišnjice sukoba, a u tu zemlju stigli su i italijanska premijerka Đorđa Meloni, premijer Belgije Aleksandar De Kro i i kanadski premijer Džastin Trudo.

Lajen je u objavi na X platformi napisala da Evropska unija čvrsto stoji uz Ukrajinu, dok, kako je navela, ta zemlja ne bude konačno slobodna.

“U Kijevu na obilježavanju dvogodišnjice rata Rusije protiv Ukrajine. I u čast izuzetnog otpora ukrajinskog naroda. Više nego ikad, čvrsto stojimo uz Ukrajinu. Finansijski, ekonomski, vojno, moralno. Dok zema ne bude konačno slobodna”, navela je Fon der Lajen.

U Kijevu povodom dvogodišnjice sukoba boravi i italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja će kao predsjedavajuća grupe G7 održati video konferenciju G7 na kojoj će govoriti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Ansa.

Meloni je u prestonicu stigla istim vozom kojim su putovali predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijer Belgije Aleksandar De Kro, koji je rotirajući predsjednik Savjeta EU, i kanadski premijer Džastin Trudo, a iz bezbednosnih razloga tek sada je objavljeno da su oni doputovali u Kijev, navodi italijanska agencija.

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno