Connect with us

Svijet

E, OVO SU NOVOSTI! Meta obustavlja političko oglašavanje u EU

Kompanija Meta saopštila je da će od oktobra obustaviti sve političke, izborne i društveno osjetljive oglase na platformama Fejsbuk i Instagram širom Evropske unije, navodeći kao razlog nove pravne i operativne izazove koje nameće evropska regulativa o političkom oglašavanju.

Odluka dolazi uoči stupanja na snagu Uredbe o transparentnosti i ciljanju političkog oglašavanja (TTPA), kojom EU nastoji da ograniči dezinformacije, strano miješanje i mikrotargetiranje u političkim kampanjama.

Nova pravila predviđaju punu transparentnost o finansijerima političkih oglasa, temama koje se promovišu i eventualnom korišćenju ličnih podataka u ciljanju publike.

Meta je u saopštenju istakla da bi primjena tih propisa stvorila „neodrživ nivo složenosti“ za oglašivače i same platforme.
– Uprkos intenzivnim razgovorima sa donosiocima odluka, ostavljeni smo pred nemogućim izborom – ili da ponudimo proizvod koji ne funkcioniše ni za korisnike ni za oglašivače, bez garancije da je u skladu sa zakonom, ili da u potpunosti obustavimo političko oglašavanje u EU – navodi se u saopštenju.

Zabrana će važiti u svih 27 država članica, a posebno će pogoditi političke stranke i organizacije koje su se u prethodnim izbornim ciklusima oslanjale na ciljano oglašavanje, poput holandskih partija tokom izbora za parlament 2023. godine, navodi danas holandski “HL Times”.

Evropska komisija je saopštila da je cilj uredbe jačanje povjerenja građana u demokratske procese.

– Propis odgovara na zabrinutost u vezi sa manipulacijom informacijama i stranim uplitanjem, kao i sa obradom ličnih podataka u političke svrhe – navodi Komisija.

Nova pravila zabranjuju i političko oglašavanje koje finansiraju sponzori izvan EU u periodu od tri mjeseca prije bilo kojih izbora ili referenduma.

Meta je upozorila da će biti prinuđena da isključi alate za personalizovano oglašavanje, što će, kako tvrdi, otežati političkim akterima da dopru do ciljane publike.

– Ovo predstavlja još jedan udarac na principe personalizovanog oglašavanja, ignorišući njegove koristi za korisnike i oglašivače – navodi kompanija.

Uredba se oslanja na postojeće evropske zakone, poput Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) i Zakona o digitalnim uslugama (DSA), te izričito zabranjuje korišćenje podataka maloljetnika, političkih stavova i drugih osjetljivih informacija u svrhe političkog oglašavanja.

Uz to, sve političke reklame moraće da budu sačuvane u javno dostupnoj bazi podataka na nivou cijele EU.

Svijet

INCIDENT U POLJSKOJ PODIŽE TENZIJE: Balkan ponovo na raskrsnici blokova

Nakon što su poljske vlasti optužile Rusiju da je poslala naoružane dronove u vazdušni prostor te zemlje, što Rusija negira, tenzije između NATO-a i Rusije nalaze se na najužarenijoj tački još od prošlog hladnog rata, a region zapadnog Balkana ponovo bi se mogao naći između dva suprotstavljena bloka.

Poljska je dronove oborila i optužila Rusiju za ozbiljnu provokaciju, a zapadne zemlje obećale su Poljskoj pomoć, pa i kroz aktiviranje člana 4. Osnivačke povelje Alijanse, koji podrazumijeva konsultacije u slučaju ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta neke od članica.

Analitičari i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koje smo kontaktirali se svi slažu da se radi o ozbiljnoj situaciji i mogućem stvaranju nove ‘željezne zavjese’ koja bi mogla prolaziti i kroz naš region, ali se ne slažu ko bi mogao biti međunarodni stabilizirajući faktor u regionu.

Jedan od naših analitičara uvjeren je da bi EU mogla odigrati tu ulogu, drugi se slaže ali s dozom opreza, dok je naš treći sagovornik mišljenja da je EU propustila priliku da se nametne kao faktor stabilnosti. Naši sagovornici se takođe slažu da će biti ključna pozicija Sjedinjenih Država, za koje vjeruju da su jedine u stanju u ovom trenutku s Rusijom razgovarati s pozicije autoriteta i moći.

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, smatra da je incident u Poljskoj dio šireg konteksta rata u Ukrajini, gdje SAD pokušavaju dovesti do nekog dogovora između zaraćenih strana, Rusija osvojiti dodatne teritorije u Ukrajini i preplašiti Evropu, a Evropa vratiti mir na svom istoku. Hadžović smatra da postoji opasnost formiranja nove “željezne zavjese” ako se ova faza zaoštravanja odnosa ne vrati u diplomatske protokole, i podsjeća da je i bivša Jugoslavija imala sudbinu zemlje na samoj granici između dva suprotstavljena bloka. Prema njegovom mišljenju, važno je da se EU pokaže kao stabilizirajući faktor u regionu.

“Mislim da i oni moraju malo promijeniti jednu paradigmu te iz ove čisto birokratske faze preći u fazu realne geopolitike i zemljama Balkana dati znatno bolji položaj u okviru pristupanja bloku”, rekao je Hadžović za “Nezavisne”.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, za “Nezavisne” tvrdi da se ovaj incident u Poljskoj treba posmatrati kao dio ruske strategije koja ima značajne snage u Bjelorusiji i time veže dio ukrajinskih snaga za sjeverni sektor, a ujedno projektuje moć prema zemljama Baltika i Poljskoj.

Što se tiče našeg regiona, Radić je mišljenja da je ključ Srbija, odnosno kako će se razriješiti trenutna politička kriza u toj zemlji. On smatra da rukovodstvo Srbije nije uspjelo poslati jasne poruke ni prema Zapadu ni prema Istoku. S jedne strane, kako naglašava, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, susretima s kineskim i ruskim rukovodstvom pokušava se predstaviti kao prijatelj tog bloka, a s druge strane pojedinim odlukama i naoružavanjem Ukrajine šalje signale ka Zapadu.

Kako naglašava, EU može biti faktor stabilnosti samo ako promijeni svoju politiku prema regionu, a posebno prema Srbiji.

“EU je do sada pokazivala interes za stabilokratiju i bili su spremni da podrže i autoritarne vlasti samo sa željom da ne postoji neki bezbjednosni izazov”, mišljenja je Radić.

Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva koji je javnosti poznat i kao član Međunarodne krizne grupe za BiH, za “Nezavisne” kaže da je “željezna zavjesa” već prisutna nekoliko godina. Prema njegovom mišljenju, EU teško može biti stabilizirajući faktor zbog velikog broja pogrešnih poteza za koje smatra da su vukli u našem regionu.

Najveća šansa za smirivanje situacije i da se ne dozvoli da se globalne krize preliju na region, po njegovom mišljenju, su sami narodi u regionu.

“Region bi mogao biti poveznica jer različite balkanske zemlje i akteri imaju kontakte i sa Istokom i sa Zapadom. S druge strane, sa situacijom u Ukrajini postoji opasnost da se Balkan nađe na raskrsnici civilizacijskih sukoba. Srećom, do sada nismo imali ozbiljnih posljedica, i više mi se čini da lokalni političari pokušavaju da iskoriste to što se dešava da sebe pokažu jačim, većim i moćnijim nego što to realno jesu”, smatra Latal.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP O UBISTVU UKRAJINKE “Životinju treba osuditi na SMRTNU KAZNU”

Američki predsjednik Donald Tramp traži da se ubica 23-godišnje izbjeglice iz Ukrajine, koja je ubijena prije gotovo tri sedmice u gradu Šarlotu u Sjevernoj Karolini, osudi na smrtnu kaznu.

Irynu Zarutskovu u vozu je na smrt izbo 34-godišnji beskućnik s dugom istorijom kršenja zakona i psihičkih bolesti. Slučaj je izazvao snažne reakcije i revolt na društvenim mrežama koji traju do danas te je podstakao rasprave o pravnom sistemu i brizi za osobe s teškim psihičkim problemima u SAD-u.

„ŽIVOTINjA koja je tako nasilno ubila prekrasnu mladu damu iz Ukrajine, koja je došla u Ameriku tražeći mir i sigurnost, treba dobiti ‘brzo’ (nema sumnje!) suđenje i da bude osuđena isključivo na SMRTNU KAZNU. Ne može postojati druga opcija!!!“, napisao je Tramp. Napad se dogodio u petak uveče, 22. avgusta, a djevojka je preminula na mjestu događaja od ubodnih rana. Sigurnosna kamera, koju je objavio Charlotte Area Transit System (CATS), prikazuje Zarutsku kako u 21:46 ulazi u voz u uniformi picerije, sjeda i gleda u mobilni telefon.

Samo četiri minuta kasnije, 34-godišnji Decarlos Braun mlađi izvukao je preklopni nož, ubo je tri puta, od čega barem jednom u vrat, saopštila je policija.

Snimak potom prikazuje Brauna kako hoda kroz vagon, skida duksericu i čeka kod vrata. Zarutska je, držeći se za vrat dok se krv slijevala na pod voza, pala na sjedište. Proglašena je mrtvom u vozu, naveli su istražitelji. Policija je rekla da je Braun izašao na sljedećoj stanici, gdje je preklopni nož kasnije pronađen blizu perona. Ljekari su mu u bolnici sanirali posjekotinu na ruci, a zatim je uhapšen pod optužbom za ubistvo.

Prema Spectrum Newsu, policiji je trebalo šest minuta da dođe na mjesto događaja. Zaštitari javnog prevoza cijelo vrijeme bili su u vozu, ali u vagonu ispred onoga u kojem se nalazila Zarutska.

Imao teške psihičke probleme, ranije prijavio policiji da ima uznemirujuće misli

Prema sudskim zapisima do kojih je došao The Post, Braun je od 2011. više puta hapšen zbog teške krađe, pljačke s opasnim oružjem i prijetnji. Prema WSOC-TV-u, beskućnik je i odslužio pet godina zatvora zbog optužbe za pljačku s upotrebom smrtonosnog oružja.

Prema medijskim izvještajima, navodni ubica trenutno ima i neriješene optužbe zbog zloupotrebe sistema 911. Njegov advokat je u zahtjevu podnesenom sudu tvrdio da Braun nije psihički stabilan, odnosno da nije sposoban za suđenje.

U januaru ove godine policajci su zaključili da je imao „uznemirujuće misli“. Tokom posjete policijskoj stanici, Braun je rekao policajcima da vjeruje kako mu je neko dao „vještački“ materijal koji je kontrolisao kada jede, hoda i govori, stoji u sudskom dokumentu do kojeg je došao Charlotte Observer.

„Braun je želio da policajci istraže taj ‘vještački’ materijal koji se nalazio u njegovom tijelu“, navodi dokument.

„Proklizao je kroz pukotine slomljenog sistema“

Njegovo puštanje na slobodu nakon toga takođe je otvorilo pitanja o američkom pravosudnom sistemu, koji nije uspio spriječiti da osoba opasna za sebe i druge ostane na ulici.

U trenutku ubistva u toku je bila forenzička procjena koju je naredio sud, što je u američkoj javnosti izazvalo zabrinutost zbog načina na koji se sistem nosi s osobama koje imaju mentalne poteškoće.

WCNC navodi da je tokom nedavnog pojavljivanja na sudu njegova majka rekla da Braun boluje od šizofrenije te da su pokušavali da mu obezbijede pomoć. Navodno je rekla da je on „proklizao kroz pukotine slomljenog sistema“.

„Ubijena samo zato što se našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme“

Iryna Zarutska je studirala na Rowan-Cabarrus Community Collegeu od 2023. do 2025. godine. „Bili smo shrvani kada smo saznali za smrt naše bivše studentkinje, Iryne Zarutske, čiji je život prekinut u ovom tragičnom događaju“, objavio je fakultet.

Vizažistkinja Ulyana Kozlovska napisala je na društvenim mrežama da je radila s Irynom Zarutskom kao modelom. Takođe je istakla da je djevojka bila „prekrasna osoba, talentovana umjetnica koja je bježala od rata u Ukrajini“.

Nakon njene smrti na stranici GoFundMe pokrenuto je prikupljanje novca za njenu tetku u iznosu od 20.000 dolara.

„Ira je nedavno došla u Ameriku, bježeći od rata i sanjajući o novom životu. Nažalost, njen život je tragično prekinut. Ovo je nenadoknadiv gubitak za cijelu porodicu. Pokrenuli smo ovu akciju kako bismo podržali Valeriju i njene bližnje u ovim teškim danima i pomogli im da se nose s neočekivanim troškovima“, izjavila je organizatorka prikupljanja sredstava Jevhenija Ruš, prenosi Index.

„Ona je napustila Ukrajinu kako bi poboljšala svoj život“, rekao je Lonnie, prijatelj porodice Zarutske, novinarima. „Preselila se u ovo područje, život joj se popravio, a na kraju je ubijena samo zato što se našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.“

Nastavi čitati

Svijet

OPRAVDANJE ili STRATEGIJA? Njemačka predvodi NATO vježbe zbog “antiruskog bauka”

Njemačka će tokom septembra odmjeriti snage u najvećoj vojnoj vježbi ove godine, manevrima NATO-a „Kvadriga 2025“, koji će trajati do kraja mjeseca.
Učestvuje oko osam hiljada njemačkih vojnika iz svih rodova vojske: Mornarice, Ratnog vazduhoplovstva i Službe za sajber bezbjednost, a podršku pružaju i saveznici iz 13 država. Vježbe se održavaju u Njemačkoj, Finskoj, Litvaniji i na Baltičkom moru.
Zvanično, cilj je jačanje odvraćanja i povećanje operativne spremnosti NATO trupa, sa posebnim naglaskom na logistiku. Posebna tačka scenarija je prebacivanje snaga i opreme morskim, kopnenim i vazdušnim putem u Litvaniju, kako bi se simulirala „direktna multinacionalna podrška u odbrani istočnog krila Alijanse“.

Njemačka kao logistički centar
Kako ocjenjuje italijanska publikacija L’AntiDiplomatico, Njemačka se tokom vježbe testira kao pouzdan centar snabdijevanja NATO-a u slučaju oružanog sukoba sa Rusijom. Dok EU formalno ističe da ne želi rat sa Moskvom, „antiruski bauk“ služi kao opravdanje za ubrzano naoružavanje.

Istovremeno, evropski kontinent sve više ostaje bez garancija Sjedinjenih Država, koje se postepeno povlače iz prve linije angažovanja. Vakuum pokušavaju da popune Velika Britanija i Francuska, ali ni Njemačka više ne želi da ostane „bezzuba sila“.

Merc najavio milijarde za vojsku
Kancelar Fridrih Merc u junu je objavio plan koji podrazumijeva povećanje vojnih izdataka na skoro 650 milijardi evra u narednih pet godina, više nego dvostruko u odnosu na sadašnji nivo. Pored toga, prvi čovjek njemačke vlade javno je priznao da će zemlja morati ponovo da uvede obaveznu vojnu službu.

Finansijski teret ovakve politike, kako upozoravaju kritičari, pašće na leđa najsiromašnijih građana. Merc je već krajem avgusta poručio da „Nijemci žive iznad svojih mogućnosti“ i najavio reviziju sistema subvencija, što se u javnosti čita kao najava novih odricanja.

Vježba „Kvadriga 2025“ predstavlja jasan signal da Berlin želi da pokaže zube i izađe iz sjenke saveznika. Njemačka, koja je decenijama insistirala na pacifističkom imidžu i ograničenoj vojnoj moći, sada ubrzano gradi “poziciju vojnog stuba Evropske unije, dok se odnos snaga na kontinentu mijenja”.

Politika

Nastavi čitati

Aktuelno