Connect with us

Svijet

NORVEŠKA ŽELI trajnu zabranu PRIKUPLJANJA KORISNIČKIH PODATAKA od strane Mete u Evropi

Situacija u Evropi se zahuktava kada je u pitanju prikupljanje korisničkih podataka od strane kompanije Meta, ranije poznate kao Facebook. Norveška agencija za zaštitu podataka, Datatilsynet, apelovala je na Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB) da trajno zaustavi ovu praksu unutar evropskih granica.

Inicijalna zabrana, koja ističe 3. novembra, sprečila je kompaniju Meta da koristi korisničke podatke za ciljano oglašavanje na dvije njene glavne platforme, Facebooku i Instagramu. Zabrinutost je uslijedila nakon što je Sud pravde Evropske unije (CJEU) otkrio da Meta koristi osjetljive podatke, uključujući rasnu i etničku pripadnost, seksualnu orijentaciju, vjerska uverenja, i slično, u svrhe oglašavanja. Dok Meta tvrdi da su korisnici pristali na ovu praksu kada su prihvatili uslove i odredbe prilikom registracije, CJEU je odbacio ovu tvrdnju.

U saopštenju Datatilsyneta, istaknuto je da “naša privremena zabrana mora postati trajna”. Oni vjeruju da Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) treba da se primjenjuje dosljedno širom EU/EEA, i stoga apeluju da se zabrana proširi.

Međutim, Meta je brzo odgovorila, tvrdeći da odluka norveškog Datatilsyneta nema pravne osnove. Portparol kompanije Meta je izjavio da su “iznenađeni” odlukom i istakao da Meta već planira da se pridržava zakona o saglasnosti za oglašavanje unutar EU/EEA.

Jedna od ključnih komponenti ove priče je i Norveška kao posebna entiteta u Evropi, navodi “Telegraf”. Norveška nije članica Evropske unije, ali je dio evropskog jedinstvenog tržišta. To znači da mora slijediti presude CJEU i pridržavati se evropskih standarda.

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode

Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.

Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.

Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.

Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.

“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:

“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.

S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.

U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.

Nastavi čitati

Aktuelno