Connect with us

Svijet

Egipat sazvao MIROVNI SAMIT O GAZI! Lista učešća sve veća, dolaze predstavnici skoro 20 zemlja

Egipat je za danas sazvao samit o krizi u Gazi, u trenutku kada postoji sve veći strah od šireg bliskoistočnog rata, ali odsustvo visokog zvaničnika SAD, glavnog saveznika Izraela, i nekih drugih lidera, smanjuje očekivanja o tome šta se tim sastankom može postići.
Na brzinu sazvan samit mira u Kairu, dok sukob i dalje bjesni, okupiće više arapskih i evropskih šefova država i vlada, zajedno sa ministrima spoljnih poslova uz prisustvo i generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, predsjednika Evropskog saveta Šarla Mišela i visokog predstavnika Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja, navodi britanska agencija.
Na spisku onih koji se do sada očekuju na Samitu mira u Kairu su egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi, palestinski predsjednik Mahmud Abas, jordanski kralj Abdulah, kralj Bahreina Hamad bin Isa Al Kalifa, kuvajtski prestolonasljednik šeik Mešal al Ahmad al Sabah.

Očekuju se i italijanska premijerka Đorđa Meloni, španski premijer Pedro Sančez, grčki premijer Kirijakos Micotakis, kiparski predsednik Nikos Hristodulides, predsjednik Južne Afrike Siril Ramafosa, njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, francuska ministarka spoljnih poslova Katrin Kolona, japanska ministarka spoljnih poslova Joko Kamikava, šef britanske diplomatije Džejms Kleverli, norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide, a lista učesnika još nije konačna.
Prisustvovaće kineski i ruski predstavnici
Kineski izaslanik za pitanja Bliskog istoka Žai Jun prisustvovaće samitu u Kairu na kojem će se razgovarati o sukobu između Izraela i palestinske grupe Hamas u Gazi, saopštilo je danas kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.

Kako je prenijela agencija RIA Novosti, pozivajući se na rusko Ministarstvo inostranih poslova i specijalni predstavnik predsjednika Rusije Vladimira Putina za Bliski istok i Afriku, zamjenik ministra spoljnih poslova Mihail Bogdanov učestvovaće na mirovnoj konferenciji o palestinsko-izraelskom sukobu u Kairu.

Egipat nije mnogo saopštio o ciljevima skupa, osim izjave egipatskog predsjedništva od 15. oktobra da će samit obuhvatiti nedavna dešavanja koja uključuju krizu u Gazi i budućnost palestinskog pitanja, navodi Rojters.
Samit bi trebalo da otvori egipatski predsjednik danas u 10 časova po lokalnom vremenu.

Svijet

TRAMP OVLASTIO CIA-u: Sprovode tajne operacije u Venecueli

Trampovo ovlašćenje bi omogućilo CIA-i da sprovodi operacije u Venecueli jednostrano ili kao deo bilo koje šire američke vojne aktivnosti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je kako je ovlastio CIA-u da sprovodi tajne operacije unutar Venecuele, što je izazvalo žestoku reakciju u ovoj zemlji.

Američke snage su već izvele najmanje pet napada na brodove za koje se sumnja da prevoze drogu na Karibima posljednjih sedmica, ubivši 27 ljudi. Stručnjaci za ljudska prava opisali su racije kao “vansudska pogubljenja”.

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro javno je apelovao na televiziji za mir sa SAD-om s obzirom da je povećano američko vojno prisustvo izazvalo strah i u regionu.

Trampovo ovlašćenje bi omogućilo CIA-i da sprovodi operacije u Venecueli jednostrano ili kao dio bilo koje šire američke vojne aktivnosti, prenosi New York Times.

Tramp je istakao da je delovanje CIA-e odobrio iz dva razloga.

“Prvo, oni (Venecuela op.a.) su ispraznili svoje zatvore u SAD. A druga stvar su droge. Imamo mnogo droge koja dolazi iz Venecuele, a mnogo venecuelanske droge dolazi preko mora, tako da to možete vidjeti, ali mi ćemo ih zaustaviti i kopnom”, kazao je.

Ipak, nije htio da odgovori na pitanje da li je cilj CIA-e svrgnuti Madura, za kojeg su SAD ponudile nagradu od 50 miliona dolara. Ministar spolnjih poslova Ivan Gil naveo je na Telegramu da Venecuela “odbacuje ratnohuškačke i ekstravagantne izjave predsjednika SAD-a”.

“Sa krajnjom zabrinutošću gledamo na CIA-u, kao i na vojna raspoređivanja najavljena na Karibima, koja predstavljaju politiku agresije, prijetnje i uznemiravanja Venecuele”, kazao je.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL! Njegovateljica Mihaela Šumahera prijavila da je SILOVANA U NJEGOVOJ KUĆI!

Australijski automobilista blizak Miku Šumaheru, sinu vozača Formule 1 Mihaela Šumahera, optužen je za silovanje medicinske radnice zaposlene u timu koji je pružao njegu slavnom vozaču Forumle 1, u porodičnoj kući Šumaherovih u švajcarskom gradu Glandu.

Incident se navodno dogodio krajem 2019. godine, nakon jedne večeri u porodičnoj vili u Švajcarskoj, prenosi danas švajcarski “24 Heures”.

Osumnjičeni, tada smješten u glavnoj rezidenciji, navodno je seksualno zlostavljao medicinsku sestru zaposlenu u timu koji je pružao negu Mihaelu Šumaheru, teško povrijeđenom u nesreći na skijanju 2013. godine, prenosi Tanjug. Prema navodima tužilaštva, medicinska sestra se nakon naporne smjene priključila kolegama i optuženom u igri bilijara, uz konzumaciju alkohola.

Ubrzo se osjetila loše pa su je dvojica prisutnih, uključujući optuženog, odnijeli do sobe za osoblje i ostavili je da spava, navodeći da je bila obučena i da su svjetla ostala upaljena.

Tužilac tvrdi da je optuženi kasnije dva puta iskoristio njenu nemoć dok je bila bez svijesti. Sutradan, žrtva nije imala sjećanje na događaj, ali su fizički tragovi i poruke koje je razmijenila sa optuženim ukazivali na moguće zlostavljanje.

On je u porukama navodno priznao intimni kontakt, ali je tvrdio da je bio dobrovoljan.

Iako je žrtva dugo ćutala iz straha da ne izgubi posao i nije obavijestila porodicu Šumaher, koja nije bila prisutna tokom incidenta niti ima direktnu vezu sa slučajem, krivičnu prijavu je podnijela dvije godine kasnije, u januaru 2022. godine.

Osumnjičeni, bivši vozač jednosjeda koji se ranije takmičio na evropskim stazama i bio suspendovan zbog dopinga, navodno je posljednjih mjeseci nedostupan i nije potvrdio prisustvo zakazanom suđenju. Porodica Šumaher nije bila uključena u istragu, niti su njeni članovi saslušani u ovom predmetu.

Prema optužnici, ni jedan član domaćinstva nije bio prisutan u vrijeme događaja.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNI RAKETNI UDAR NA UKRAJINU: “Rusi digli MiG-31, nose Kinžal” (VIDEO)

Rusija je u ranim jutarnjim satima 16. oktobra izvela masovni raketni napad na Ukrajinu, gađajući gradove u više oblasti i izazvavši vazdušne uzbune širom zemlje.

Gađani gradovi u više oblasti, uključujući Harkov i Černigov
Napadi ciljali energetsku infrastrukturu pred zimu
Tramp pozvao Putina da prekine napade prije sastanka sa Zelenskim
Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo izdalo je nacionalno upozorenje na raketnu prijetnju oko 5.20 po lokalnom vremenu, saopštivši da je Rusija podigla bombardere tipa MiG-31. Sat kasnije, vazduhoplovstvo je objavilo da je još jedan MiG-31 poletio sa aerodroma Savaslejka u Nižnjem Novgorodu.

Avioni MiG-31 sposobni su da nose hipersonične rakete Kinžal, koje Rusija koristi za napade duboko unutar ukrajinske teritorije, piše Kyiv Independent.

Ubrzo nakon prvog upozorenja, eksplozije su odjeknule u više ukrajinskih gradova. Eksplozije su do sada prijavljene u Harkovu i Izjumu (Harkovska oblast), Kropivnickom (Kirovogradska oblast) i Poltavi, prema navodima portala Suspilne.

Nakon drugog nacionalnog upozorenja, eksplozije su prijavljene i u Černigovu, a novi talas eksplozija čuo se i u Harkovu.

Guverner Černigovske oblasti Dmitro Brižinski kasnije je saopštio da je u napadu pogođeno industrijsko preduzeće u gradu, ali nije naveo koje.

Napadi su i dalje u toku, a podaci o šteti i žrtvama još nisu dostupni.

Prema saopštenju ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je u ovom napadu koristila balističke i krstareće rakete, kao i roj dronova tipa “Šahed”.

Napad je uslijedio svega nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na konferenciji za medije u Ovalnom kabinetu 15. oktobra pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “prestane da ubija Ukrajince”.

Sastanak u Bijeloj kući
Tramp bi trebalo da se sastane sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 17. oktobra, gdje će dvojica lidera razgovarati o ukrajinskim sposobnostima za dalekometne udare, potrebama u protivvazdušnoj odbrani, kao i o mogućnosti da SAD obezbede Kijevu rakete Tomahavk.

Rusija je upozorila da bi isporuka Tomahavka predstavljala “ozbiljnu eskalaciju” koja bi zahtijevala “agresivan odgovor”.

Kremlj je posljednjih nedjelja pojačao masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, izazivajući nestanke struje i teška oštećenja ključnih objekata, dok se vremenski uslovi pogoršavaju, a noći postaju duže.

Podsjetimo, masovni raketni napad na Kijev 10. oktobra oštetio je gradsku termoelektranu i ostavio stotine hiljada domaćinstava bez struje. U tom napadu poginulo je jedno dijete, a 24 osobe su ranjene, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno