Connect with us

Društvo

EKONOMIJA RAPIDNO PROPADA! Izvozna preduzeća na udaru krize

Domaća izvozno orijentisana preduzeća iz elektroenergetskog sektora te metalske i tekstilne industrije najviše ispaštaju zbog negativnih kretanja na evropskom tržištu.
Da je tako pokazuju i njihovi bilansi plasmana robe u inostranstvo, koji su mnogo tanji u odnosu na ostale grane. Direktor Sektora za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić rekao je jučer da BiH u prvih pola godine bilježi pad izvoza od 8,18 posto u odnosu na isti period lani te da se manji brojevi uglavnom zbrajaju u tri tarife.

Riječ je o električnoj energiji, proizvodima od željeza i čelika te tekstilnoj industriji.

“Pad izvoza električne energija težak je 382 miliona KM, proizvoda od željeza i čelika oko 200 miliona KM te roba iz tekstilne industrije 70 miliona KM. BiH je oslonjena na tržište EU i sva dešavanja u Uniji reflektuju se na ekonomiju BiH. Takva je situacija i sa strujom, čija je cijena sada mnogo manja nego u vrijeme energetske krize i drastičnih poskupljenja. Plus, tu je i sušni period”, kazao je Ćeranić.

Prezentujući osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene BiH za šest mjeseci Ćeranić je rekao da je plasman robe na ino-tržište bio težak oko 8,2 milijarde KM, što je za 729 miliona KM manje u odnosu na lani, navodeći da je zabilježen pad izvoza na sva vodeća tržištima.

“Od zemalja EU najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTA na tržištu Srbije i to za 18,2 odsto”, istakao je Ćeranić i dodao da je prisutan određeni trend usporavanja pada izvoza.

Prema njegovim riječima, ohrabrujući je rast izvoza na „ostala tržišta”, gdje je procentualno najveći zabilježeni skok na tržište Turske i Kine.

“Trenutna dešavanja na Bliskom istoku i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uslova, reflektiraju se i na privredu naše zemlje”, istakao je Ćeranić.

Proizvodi iz namjenske industrije i farmaceutskog sektora, kaže stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Komore Amila Močević bilježe najveći rast plasmana na ino-tržište i to 40 miliona KM.

“BiH je mala ekonomija, izložena promjenama spoljnotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima na koje nije moguće uticati”, dodala je Močević.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da će bilo koja ekonomska kriza sigurno imati refleksije na privredni i život građana uopšte te da je izuzetno bitno sagledati mogućnosti i razviti mehanizme da bi se negativni efekti ublažili. Naveli su da ključne ekonomske projekcije EU za tekuću godinu imaju pozitivan trend, kao i projekcije za BiH.

“Projektovani rast BDP-a, stavljanje inflacije u realne i projektovane okvire te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali koji mogu doprinijeti povećanoj ekonomskoj aktivnosti u drugom dijelu godine”, istakli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Slaviša Ćeranić kaže da su kretanja uvoza imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita, koji iznosi 6,1 milijardu KM.

“Uvoz u BiH za pola godine je dostigao 14,29 milijardi KM i veći je za 426 miliona KM u odnosu na lani. BiH je najviše robe uvezla iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije”, kazao je Ćeranić. Glas Srpske

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Društvo

ČUDO U HRVATSKOJ! Konobarica vratila novčanik sa 400.000 EVRA

Ljudi se često pitaju koliko je danas poštenje prisutno u svakodnevnom životu. Vraćaju li ljudi pronađeni novac ili stvari? Iako je odgovor ponekad skeptičan, primjeri poput ovog pokazuju da ljudska dobrota itekako postoji.

Slušalac Radio Šibenika javio se eteru kako bi izrazio zahvalnost poštenim pronalazačima koji su mu vratili izgubljeni novčanik.

“Htio bih se zahvaliti curama iz kafe bara F klub na autobuskoj stanici koje su mi jutros vratile novčanik koji sam zaboravio. Unutra je bilo dosta novaca, što sa računa firme, što privatno, skoro 400.000 evra na računu! Cure su mi vratile novčanik, svaka vam čast!” ispričao je oduševljeno.

Njegova poruka nije stala samo na zahvali.

Dodao je i molbu poslodavcu: “Šefe, ako slušaš ovo, diži im platu! Ja mislim da poštenije i bolje radnice nećeš nikada naći.

” Srećni vlasnik novčanika zaželio je srećan Božić i Novu godinu pronalazačicama i njihovim porodicama, cijelom Šibeniku, momcima iz Stila i vozaču Gradskog parkinga. “Hvala vam svima, spasili ste me!” zaključio je, piše Večernji.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno