Connect with us

Politika

Ekonomista izračunao: Ove godine imamo rekordan “višak” glasača na izborima, čak 513.509!

Na 41. sjednici održanoj danas Centralna izborna komisija je zaključila i potvrdila Centralni birački spisak za Opše izbore 2022. godine.

Ukupan broj birača upisanih u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opše izbore 2022. godine, sa stanjem na dan 18.08.2022. godine u 24.00 sata, je 3.368.666 ili ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

Ekonomista Faruk Hadžića je ova vijest CIK-a iznenadila jer je i bez urađene analize zaključio da nema ni teorijske šanse da toliko osoba danas, prvo živi u Bosni i Hercegovini, a drugo da ima pravo glasa.

Zbog toga je uradio analizu I pokušao doći do podatka koliko zaista građana ima pravo glasa i koliko je osoba viška na biračkom spisku. Ovi podaci su, naglasio je vrlo bitni, jer se kroz tu razliku stvara ogroman prostor za manipulacije i moguće lažiranje biračke volje u Bosni i Hercegovini.

“Prvi i logičan korak za procjenu tačnog broja osoba koje mogu biti na biračkom spisku jeste Popis stanovništva iz 2013. godine. Ako se krene od samog Popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, onda znamo da je tada prikazan broj od 3.531.159 stanovnika. Dobra strana Popisa jeste što je naveden tačan broj stanovnika po godinama, što nam omogućava da precizno znamo koliko je tada građana bilo u dobnoj skupini 0-17, koja nema pravo glasa. Sabiranjem dolazimo do sume od 692.701 stanovnika u ovoj dobnoj skupini koji nije mogao glasati jer je bio maloljetan. U konačnici, broj stanovnika starijih od 18 godina, a ujedno i sa pravom glasa, iznosio je 2.838.458. Da su se te godine održali izbori, to bi bio broj osoba koje su mogle biti potencijalni glasači”, naveo je Hadžiću analizi objavljenoj na Nomad.ba.

Kako bih izračunao maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine, koristio je podatke sa Popisa, dodajući broj novorođenih, oduzimajući broj umrlih, te računajući pomjeranje broja osoba za svaku dobnu skupinu u narednu za svaku godinu.

Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika nerealno visoka”, naveo je Hadžić.

Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu, pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo 3.203.228, što je razlika od 323.212.

U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je razlika od 464.707.

“Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020. godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine”, pita se Hadžić I dodaje

Za ove izbore, objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za ove izbore je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije”.

ZAŠTO SE MANIPUILIŠE

Više je razloga za ovu manipulaciju navodi Hadžić- a sve one koriste političarima na vlasti.

Prva je izlaznost, navodi, koja se prema zvaničnoj statistici kreće nešto preko 50%.

Međutim ako bi se ona uporedila do podataka do kojih je Hadžić u analizi došao ona bi iznosila preko 62,% što nije ni tako malo.

Statistika je ta koja prikazuje malu izlaznost, koja na terenu i nije takva. Ako bismo otišli korak dalje, uračunali broj izdatih dozvola za naše državljane u EU, te preračunali na ovaj broj stanovnika sa Popisa, izlaznost u Bosni i Hercegovini stanovnika koji tu zaista žive bi bila preko 80%”, navodi Hadžić.

Drugi problem koji se javlja jeste kontrola biračkih odbora i zloupotreba izbora glasača. Trgovine članovima biračkih odbora su moguće kroz veliki broj političkih stranaka, koje onda, kada učestvuju u izbornom procesu, imaju pravo da dobiju određen broj mjesta u biračkim odborima širom države. Ipak, veliki broj stranaka su stranke koje nemaju nikakav potencijal i tu su samo radi ove funkcije.

Analiza poslovanja političkih subjekata sa prošlih izbora je pokazala da od 117 stranaka koje su učestvovale na prethodnim parlamentarnim izborima 2018. godine, njih 46 je imalo prijavljen godišnji prihod od 1.000 KM i manje! Drugim riječima, na svakih 5 stranaka, 2 su imale ovaj prihod. Ako bismo gledali ostvareni prihod do 10.000 KM, onda u tu kategoriju spada čak 60% svih prijavljenih stranaka”, ističe Hadžić navodeći da su ovi podaci nepoznati građanima, ali politici su itekako poznati i koriste se maksimalno za ostvarivanje vlastitog cilja – kontrolu budžetskih sredstava. U konačnici, zaključuje, nije uopšte bitno koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i glasa, već je bitno samo ono što je prikazano od strane politike. I tako, od izbora do izbora.

buka

Politika

SAVANOVIĆ: “PDP ima snagu i viziju da vodi Republiku Srpsku!”

Aktivnosti Partije demokratskog progresa pokazuju da je riječ o ozbiljnoj političkoj organizaciji koja ima jasan stav o svim važnim pitanjima i brine o svakom građaninu, poručio je Zoran Savanović, član Predsjedništva PDP-a.

– Sve što smo radili u prethodnom periodu dovoljno govori o snazi, stabilnosti i odgovornosti naše politike. PDP je pokazao zrelost i spremnost da odgovori na najveće izazove, ne samo u Banjoj Luci, nego i u čitavoj Republici Srpskoj – istakao je Savanović gostujući na BN televiziji.

On je naglasio da PDP vodi politiku rješenja, a ne politikanstva, te da svakodnevno obilaze teren kako bi razgovarali s građanima i čuli njihove probleme.

– Naša politika pokazuje da se ovdje može normalno razmišljati i djelovati, bez bavljenja trivijalnim temama u ovako izazovnim vremenima. Zato svakodnevno obilazimo svaki kraj Republike Srpske – od Novog Grada do Trebinja, da vidimo šta su realni problemi ljudi i da ponudimo konkretna rješenja – rekao je Savanović.

Među prioritetima PDP-a naveo je besplatne udžbenike za učenike, uvođenje školskih uniformi, uklanjanje kladionica iz blizine škola, kao i neradnu nedjelju.

– Naša politika je jasna, a to je više reda, odgovornosti i konkretnih mjera koje će poboljšati kvalitet života građana. PDP ima snagu i viziju da vodi Republiku Srpsku u pravom smjeru – poručio je Savanović.

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL u Autocestama FBIH! Ko je kriv za NESTAŠICU TAG uređaja?

Autoceste FBiH priznale su da trenutno u prodaji nema TAG uređaja.

Iz ovog javnog preduzeća se pravdaju činjenicom da je nabavke TAG uređaja u potpunosti vezana s procedurama propisanim Zakonom o javnim nabavkama.

“Nedavno je okončan postupak javne nabavke i zaključen novi ugovor s dobavljačem, na osnovu kojeg je izvršena narudžba nove količine uređaja. Njihovu isporuku očekujemo u narednih desetak dana, nakon čega će distribucija biti odmah nastavljena putem naših prodajnih mjesta”, kažu iz Autocesta FBiH.

Iz Autocesta dodaju da “u posljednjem periodu bilježe izuzetno povećano interesovanje korisnika za ACC uređaje, ponajviše zbog mogućnosti njihovog uvezivanja sa sistemima naplate Hrvatskih autocesta i Autoputeva Republike Srpske”.

“Ovaj značajan porast potražnje doveo je do toga da su zalihe uređaja rasprodane brže nego što je to bilo planirano, odnosno prije nego što je nova nabavka mogla biti realizovana. Trenutno nemamo uređaja u prodaji”, navode iz Autocesta FBiH za “Vijesti.ba”.

Iako iz Autocesta pokušavaju opravdati situaciju navodima da su im zalihe istekle te da su problem javne nabavke, takvo obrazloženje nije prihvatljivo. Građane i privredu, koji kroz putarine druge naknade finansiraju rad ovog javnog preduzeća, ne zanimaju problemi u planiranju i loše vođene javne nabavke u Autocestama FBIH.

Oni imaju pravo na uslugu, pravo na kontinuitet i pravo na ozbiljan, odgovoran sistem koji ne zakazuje u osnovnim operativnim stvarima. Nestanak TAG uređaja je pokazatelj neodgovornosti i nebrige.

U svakoj ozbiljnoj kompaniji, javnoj ili privatnoj, precizno planiranje zaliha i blagovremeno pokretanje nabavki su osnovne menadžerske funkcije.

S obzirom da toga nije bilo u Autocestama FBIH, to znači da je neko propustio uraditi svoj posao i za to mora odgovarati jer se direktno odrazio na stotine ili hiljade korisnika koji su ostali bez mogućnosti da kupe ovu uslugu, a čime je oštećen i javni budžet. Kada javna institucija ne izvršava svoju osnovnu funkciju, onda nije pitanje zašto je došlo do nestašice, već ko će zbog toga snositi posljedice?

U odgovoru portalu Vijesti.ba, iz Autocesta su se zahvalili na interesu za informacije u vezi dostupnosti ACC uređaja. Da se radi o ciničnom i bezobraznom odnosu prema građanima i javnosti, osim poruke na papiru formata A4 na kojoj piše “TAGOVA TRENUTNO NEMA NI NA JEDNOM NAPLATNOM MJESTU. HVALA NA RAZUMIJEVANJU”, svjedoči i činjenica da na portalu jpautoceste.ba ne postoji obavijest o nestašici TAG uređaja. Da paradoks bude veći, među zadnjim obavijestima je ona u kojoj se kaže da građani “sve zahtjeve u vezi ACC usluge mogu realizovati na svim naplatnim mjestima na auto-putu” A1 u vremenskom periodu 00-24h”.

Nastavi čitati

Politika

Dodik poručuje “OČEKIVANJA od Ustavnog suda BiH jasna”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da od Ustavnog suda BiH nema nikakva očekivanja već da se moraju iskoristiti sve pravne radnje kako bi se došlo do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu nakon presude koju mu je izrekao Sud BiH.
Dodik je naveo da su našli najmanje 40 primjera sudske prakse Evropskog suda koji pobijaju ovo što se dešava u BiH.

On je istakao da je “Ustavni sud BiH i kreirao sve te brljotine, ali da je rečeno da se moraju iskoristiti sve pravne radnje u nekoj zemlji da bi se moglo ići na Evropski sud”.

“Zato se i ide na Ustavni sud, ne iz očekivanja da on nešto uradi, ja nemam ta očekivanja”, rekao je Dodik za ATV, prenosi Srna.

On je naveo da je prepustio pravnicima i advokatima da se time bave, da ih je ovlastio da urade sve što misle da treba, pojasnivši da je krajnji cilj da dođu do odluke Evropskog suda za ljudska prava.

“Mada ja ni toj instituciji ne vjerujem”, rekao je Dodik.

On je naveo da su “muslimani to i uradili da dvije godine nekoga zabave”, te upitao “šta kad za dvije, tri godine dođe odluka Evropskog suda i kaže da se poništava odluka i da Milorad Dodik ima pravo da traži obeštećenje”.

“Ali, oni misle da u ove dvije godine mogu da naprave šta hoće, sva priča je u tome. U toj funkciji su i Šmit, sudovi, tužilaštva i Ustavni sud. Ja nemam nikakve dileme”, zaključio je Dodik.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Nastavi čitati

Aktuelno