Connect with us

Politika

Koliko je glasova potrebno za ulazak u Predsjedništvo BiH

Ako je suditi po ranijim opštim izborima, za mjesto u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske biće potrebno najmanje 300.000 glasova, dok je u Federaciji BiH stvar malo kompleksnija jer su ranije kandidati zauzimali mjesto i sa malo više od 120.000 glasova, a neki su ostajali bez fotelje i sa više od 200.000 glasova.

Na izborima 2. oktobra za tri mjesta u Predsjedništvu BiH boriće se 10 kandidata, s tim da će se glavna borba voditi između šest kandidata, i to u Republici Srpskoj između Željke Cvijanović, kandidata SNSD-a, i Mirka Šarovića iz SDS-a, dok u Federaciji BiH iz reda Bošnjaka najviše šanse imaju Bakir Izetbegović iz SDA i Denis Bećirović iz SDP-a, a iz reda Hrvata biće borba između Željka Komšića iz DF-a i Borjane Krišto iz HDZ-a.

Kada je riječ o glasovima, na izborima 2010. godine SNSD-ov Nebojša Radmanović postao je član Predsjedništva BiH s osvojenih 295.629 glasova, dok je njegov najozbiljniji protivkandidat na tim izborima Mladen Ivanić osvojio 285.951 glas.

Te godine u Federaciji BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je Bakir Izetbegović iz SDA koji je osvojio 162.831 glas, dok je Fahrudin Radončić iz SBB osvojio 142.387 glasova, a iz reda hrvatskog naroda te godine član Predsjedništva BiH postao je Željko Komšić koji je tada bio kandidat SDP-a, a koji je osvojio 337.065 glasova, dok je Borjana Krišto iz HDZ-a imala 109.758 glasova.

Četiri godine kasnije PDP-ov Mladen Ivanić sa 317.799 glasova postao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a tada je SNSD-ova Željka Cvijanović imala 310.867 glasova.

Mandat 2014. godine iz reda bošnjačkog naroda ponovo je osvojio Izetbegović, koji je ovaj put imao 84.000 glasova više, odnosno  247.235 glasova, dok je Radončić te godine osvojio 201.454 glasa, što mu nije bilo dovoljno da osvoji mjesto u Predsjedništvu BiH.

Kod Hrvata te 2014. godine mandat je osvojio Dragan Čović iz HDZ-a koji je imao 128.053 glasa, a njegov protivkandidat Martin Raguž iz HDZ 1990 tada je osvojio 94.695.

Na zadnjim opštim izborima održanim 2018. godine za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske izabran je Milorad Dodik iz SNSD-a, koji je osvojio 368.210 glasova ili 76.145 glasova više od Ivanića.

Bošnjački član Predsjedništva BiH 2014. godine postao je Šefik Džaferović iz SDA koji je dobio 212.581 glas, dok je Denis Bećirović te godine osvojio 194.688 glasova.

Hrvatski član Predsjedništva BiH te 2018. godine postao je opet Komšić, ali ovaj put je osvojio 110.000 glasova manje nego na izborima 2010, dok je njegov protivkandidat Čović osvojio 154.819 glasova.

Related Topics:

Politika

BODIROGA OŠTRO: Da se Dodik pitao, Republike Srpske ne bi ni bilo

-Što se tiče navoda Milorada Dodika da SDS radi pod kontrolom OHR-a, ja opet moram podsjetiti da je Dodik javno priznao da je 1998. godine bio u koaliciji sa visokim predstavnikom i podržavao smjenu Nikole Poplašena i visokih funkcionera SDS-a od strane visokog predstavnika.

Napisao je ovo šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga na mreži X reagujući na izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da je SDS zajedno sa “Trojkom” spasio OHR.

Bodiroga je podsjetio da je u Odbranmbeno-otadžbinskom ratu Milorad Dodik bio poslanik Reformskih snaga Anta Markovića i da je jedini je glasao u skupštini za izdajnički Vens-Ovenov plan kojim je bilo predviđeno da srpski narod većinom ostane u muslimanskim i hrvatskim regijama.

Nakon završetka rata, dodaje Bodiroga, nastavio je da djeluje protiv svog naroda i udružio se sa NATO snagama u BiH, pa ga je tako osvjedočeni srbomrzac Medlin Olbrajt nazivala daškom svježeg vjetra na Balkanu.

-Prvi put je došao na vlast 1998. godine klasičnim državnim pučem i na tenkovima NATO snaga. Drugi put je došao na vlast 2006. godine i to tako što je tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun smijenio oko 60 vodećih ljudi tada najvećoj stranci SDS-u i blokirao joj račun pod izgovorom da pomaže u skrivanju optuženih za ratne zločine, istakao je Bodiroga.

On je podsjetio da je Dodik jedini srpski političar, uz Dragana Čavića, u BiH koji je priznao genocid u Srebrenici što je po njemu težak akt veleizdaje i da je sreće zbog toga ne bi smio više nikad da se bavi politikom.

Tako je istakao da je SNSD do sada prenio najviše nadležnosti koje je visoki predstavnik nametnuo, čak dvadeset u jednom danu(mart 2007. godine).

-Dakle, cijeli politički život Dodika i SNSD-a je obilježen prekrajanjem istorije, kupovinom poslanika i medija, diktaturom i atmosferom koja je dovela do ekonomskog, moralnog i demografskog urušavanja Republike Srpske. Ljude koji su najviše zaslužni za postojanje Republike Srpske, kao što su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, je nazivao zločincima i pozivao na predaju.

Po svom političkom djelovanju Dodika bih mogao slobodno nazvati i agentom hrvatskih interesa, pogotovo ako znamo za njegovu predaju jasenovačke građe, zalaganje za hrvatski treći entitet, proglašenje hrvatskog projekta Pelješki most za srpski nacionalni interes- naglasio je Bodiroga.

Ističe da licemjerno kada se Dodik poziva na našu svetu srpsku zemlju Kosovo i Metohiju kada je on sam prije nekoliko godina za stranu televiziju izjavio da treba mijenjati Kosovo i Metohiju za Republiku Srpsku, a davao je podršku za nezavisnost Crne Gore.

BN

Nastavi čitati

Politika

VLADA RS DONIJELA ODLUKU: 4. avgust proglašen Danom žalosti

Vlada Republike Srpske je danas, 21.jula, na 16. telefonskoj sjednici, proglasila 4. avgust 2026. godine Danom žalosti u Republici Srpskoj, povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Vlade.

Nastavi čitati

Politika

PSS PALE PORUČIO SNSD-u: Smjestite Apelaciono odjeljenje Suda BiH u Pale

Opštinski odbor PSS-a Pale uputio je poziv SNSD-u da ispravi nepravdu prema Palama i smjesti Apelaciono odjeljenje Suda BiH u ovu opštinu.

– Klub SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je ponovo zaobišao Pale kada je riječ o tome da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Palama, jer su predložili amandmane kojima se predviđa da sjedište ove pravosudne institucije bude u Banjaluci, a sjedište VSTS-a u, kako kažu, Istočnom Sarajevu, ali nisu definisali u kojoj konkretno opštini – saopštili su iz PSS-a Pale.

Dodaju da je ovim nastavljena politička praksa SNSD-a da godinama marginalizuje Pale i stavlja ih u drugi plan u odnosu na druge lokalne zajednice.

– Pokušaj da se uspostavi politička ravnoteža tako što će jedna institucija biti u Banjaluci, a druga u Istočnom Sarajevu samo je paravan za suštinsku namjeru SNSD-a da „kazni“ Paljane jer su odlučili da jednom zauvijek kažu NE pogubnoj politici ove stranke – navodi se u saopštenju.

Iz PSS-a podsjećaju da je prošle godine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik predlagao da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Palama, dok danas, kako navode, „stari SDP-ovac Radovan Kovačević i vječiti funkcioner Sredoje Nović kroje sudbinu“.

– Pozivamo rukovodstva opštinskog i gradskog odbora SNSD-a, kao i narodne poslanike sa Pala, da utiču na delegate SNSD-a u Domu naroda da predlože i izglasaju da sjedište odjeljenja bude u Palama, kako biste bar donekle povratili povjerenje Paljana i ispravili nepravdu učinjenu prema Palama kada je riječ o izmještanju institucija.

Zamolićemo vas da ovaj put ne ostanete nijemi na naš poziv, kao što ste ostali nijemi na poziv načelnika opštine Pale koji je prošle godine u decembru, radeći u interesu Pala, insistirao da Pale budu sjedište ove institucije. Umjesto da ste ga poslušali, optužili ste ga da se bavi populizmom i visokom politikom, pa bi sada bilo mnogo bolje da uvažite naš, odnosno zahtjev svih stanovnika naše opštine.

Paljani su zagledani u vas i sa velikom pažnjom čekaju vaše naredne poteze – poručili su iz PSS-a Pale.

Nastavi čitati

Aktuelno