Connect with us

Politika

Koliko je glasova potrebno za ulazak u Predsjedništvo BiH

Ako je suditi po ranijim opštim izborima, za mjesto u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske biće potrebno najmanje 300.000 glasova, dok je u Federaciji BiH stvar malo kompleksnija jer su ranije kandidati zauzimali mjesto i sa malo više od 120.000 glasova, a neki su ostajali bez fotelje i sa više od 200.000 glasova.

Na izborima 2. oktobra za tri mjesta u Predsjedništvu BiH boriće se 10 kandidata, s tim da će se glavna borba voditi između šest kandidata, i to u Republici Srpskoj između Željke Cvijanović, kandidata SNSD-a, i Mirka Šarovića iz SDS-a, dok u Federaciji BiH iz reda Bošnjaka najviše šanse imaju Bakir Izetbegović iz SDA i Denis Bećirović iz SDP-a, a iz reda Hrvata biće borba između Željka Komšića iz DF-a i Borjane Krišto iz HDZ-a.

Kada je riječ o glasovima, na izborima 2010. godine SNSD-ov Nebojša Radmanović postao je član Predsjedništva BiH s osvojenih 295.629 glasova, dok je njegov najozbiljniji protivkandidat na tim izborima Mladen Ivanić osvojio 285.951 glas.

Te godine u Federaciji BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je Bakir Izetbegović iz SDA koji je osvojio 162.831 glas, dok je Fahrudin Radončić iz SBB osvojio 142.387 glasova, a iz reda hrvatskog naroda te godine član Predsjedništva BiH postao je Željko Komšić koji je tada bio kandidat SDP-a, a koji je osvojio 337.065 glasova, dok je Borjana Krišto iz HDZ-a imala 109.758 glasova.

Četiri godine kasnije PDP-ov Mladen Ivanić sa 317.799 glasova postao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a tada je SNSD-ova Željka Cvijanović imala 310.867 glasova.

Mandat 2014. godine iz reda bošnjačkog naroda ponovo je osvojio Izetbegović, koji je ovaj put imao 84.000 glasova više, odnosno  247.235 glasova, dok je Radončić te godine osvojio 201.454 glasa, što mu nije bilo dovoljno da osvoji mjesto u Predsjedništvu BiH.

Kod Hrvata te 2014. godine mandat je osvojio Dragan Čović iz HDZ-a koji je imao 128.053 glasa, a njegov protivkandidat Martin Raguž iz HDZ 1990 tada je osvojio 94.695.

Na zadnjim opštim izborima održanim 2018. godine za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske izabran je Milorad Dodik iz SNSD-a, koji je osvojio 368.210 glasova ili 76.145 glasova više od Ivanića.

Bošnjački član Predsjedništva BiH 2014. godine postao je Šefik Džaferović iz SDA koji je dobio 212.581 glas, dok je Denis Bećirović te godine osvojio 194.688 glasova.

Hrvatski član Predsjedništva BiH te 2018. godine postao je opet Komšić, ali ovaj put je osvojio 110.000 glasova manje nego na izborima 2010, dok je njegov protivkandidat Čović osvojio 154.819 glasova.

Related Topics:

Politika

TITO DINO I GRISELDA: Sve Konakovićeve direktne veze sa osumnjičenim članovima narko kartela

U Sky aplikaciji je poznata kao Griselda. U Zenici kao Aida Halać, vijećnica u Gradskom vijeću. Trenutno je, po rješenju Suda Bosne i Hercegovine, u pritvoru jer postoji osnovana sumnja da je prala novac za narko kartel Edina Gačanina Tita. Aida Halać je prva rodica Davida Cufaja zvanog Raul koji je u Peruu uhapšen zbog krijumčarenja preko dvije tone kokaina za kartel Tito i Dino.

Neposredno pred početak predizborne kampanje 2020. godine, tačnije 10 avgusta 2020. godine, Edin Gačanin Tito je naredio Adnananu Smajloviću zvanom Pepi da Aidi Halać preda 25 hiljada maraka. Griselda je članica stranke BHI zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića za kojeg Edin Gačanin Tito 2020. godine u aplikaciji Sky piše: “U Zenici gradonačelnik drži sve , on je bio SDA pa im leđa okrenuo. SDA gubi Zenicu , jer je ovaj prišao NiP-u.“

Na fotografiji ispod su Griselda iz Kasumovićeve stranke i Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

Ministar vanjskih poslova BiH će, naravno, reći da je ovo slučajnost te da on uopće ne poznaje pritvorenu Griseldu. Ali ima još “slučajnosti”.

Dražen Čobović je bivši pripadnik Specijalne jedinice Federalne uprave policije. Elmedin Konaković ne krije da ga poznaje. Ne krije da je zajedno s njim i svpjim kumom Gordanom Memijom putovao na hadždž. Priznao je i da je nekoliko puta s njim popio kafu ili iftario.

U crvenom okviru je Dražen Čobović. Do njega su Gordan Memija i Elmedin Konaković.

Dražen Čobović je zvanično pod istragom Tužilaštva BiH zbog saradnje sa narko kartelom Tito i Dino. Kao pripadnik FUP-a, 2016. godine bio je Titov pratilac tokom njegove posjete Bosni i Hercegovini. Kasnije je preselio u Dubai gdje je, zajedno sa drugim bivšim pripadnicima FUP-a Ibrom Miladinom i Dženisom Kadrićem čuvao vođu narko kartela.

I ovo je, reći će ministar vanjskih poslova BiH, slučajnost.

Ali Kuma ne birate slučajno. Biznismen Gordan Memija je kum Elmedina Konakovića. Prema vlatitom priznanju, Memija poznaje Edina Gačanina od 1992. godine i, nakon svega, “opet bi ga dočekao u Sarajevu i ručao s njim”.

“Memija je moj prijatelj, upozoravam sve koji pakuju u ovom procesu da se neće dobro provesti”, izjavio je Konaković nakon što je po naredbi Tužilaštvo BiH MUP KS uhapsio Gordana Memiju.

GORDAN MEMIJA, ELMEDIN KONAKOVIĆ

“Dokazima je potkrepljeno postojanje osnovane sumnje da je Gordan Memija učestvovao u organizaciji nabavke i doniranja specijalnih policijskih uniformi Specijalnoj policijskoj jedinici Federalne uprave policije FMUP-a u periodu 2016/2017 godine, na način da je sredinom 2016. iznos od oko 320.000,00 Eura, preuzet od Elmira Sarića i njegove supruge Nathalie za koji je znao da potiče iz kriminalnih aktivnosti, po uputama E.G, te dogovorio sa svojim poznanikom i bliskim poslovnim partnerom Alamerović Erminom zvanim „Kiki“ da njemu preda novac za realizaciju donacije specijalne opreme Federalnoj upravi policije, kako bi Alamerović posredstvom svoje firme “Rhea Expres” izvršio nabavku i uvoz specijalne policijske opreme koju će potom uručiti kao donaciju, a sve kako bi se prikrio trag novca, odnosno izvršilo “pranje” novca koji potiče iz krivičnih djela neovlaštene trgovine opojnim drogama od strane organizovane kriminalne grupe “Tito i Dino”, navedeno je u Rješenju Suda Bosne i Hercegovine kojim se određuju mjere zabrane Gordanu Memiji.

Evo šta je Edin Gačanin napisao u aplikaciji Sky 21. aprila 2020. godine u 20 sati, 6 minuta i 53 sekunde: “Konakovića isto možemo naći , Memos je njegov kum ili obratno”.

Slučajnost? Teško. Ali idemo dalje.

Dženis Kadrić je zvanično osumnjičeni član narko kartela Edina Gačanina Tita. Bio je među specijalcima koji su 2016. godine pratili Tita. Kasnije je i on preselio u Dubai gdje je čuvao vođu kartela.

“Ne mogu tvrditi da je Dženis Kadrić član narko kartela”, rekao je Elmedin Konaković u intervjuu za klix.ba.

Sud BiH je utvrdio osnovanju sumnju da je Kadrić član narko kartela Edina Gačanina. U njegovom Sky telefonu pronađeni su brojevi pasoša Elmedina Konakovića, Dalije Konaković i njihove kćerke.

brojevi pasoša porodice Konaković pronađeni u Sky telefonu Dženisa Kadrića

“Uglavnom, predsjednik hoće i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem”, pisalo je u Sky poruci koju je 23. decembra 2020. godine primio Dženis Kadrić, desna ruka narko bossa Edina Gačanina Tita.

Bila je to jedna u nizu poruka koje je Kadrić primao između 22 sata i 7 minuta i 22 sata i deset minuta.

“Punac mi govori”, pisalo je u prethodnoj poruci dostavljenoj Dženisu Kadriću, “da idu sa ženama njih dvojica”.

“A što se tiče ono što si spominjao”, nastavlja Dženisov sagovornik,”nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”.

Ovo su prepiske kojima raspolažu sve policijske agencije u BiH. Dženis Kadrić je, rekosmo, godinama bio pratilac Edina Gačanina Tita. Njegov sagovornik, sumnjaju istražitelji, njegov je brat. Punac je Mahir Hodžić. A predsjednik – Elmedin Konaković.

Bio je to, dakle, decembar 2020. godine i ovo su prepiske koje je EUROPOL dostavio bh. policijskim agencijama. Dženis Kadrić je koristio Sky pod imenom “Wolverine Elite Comando”, pod brojem 3I5389. Evo ključnog dijela.

“Može i privatno, tako je najbolje. Ali kad vide s kim sjede, koja je funkcija, ko su, gdje su. Da zna koga će povesti sa sobom. Punac mi govori, najbolja opcija je da idu sa ženama njih dvojica. E, sad, da se radi nešto što je bitno, a to će znati kada vide s kim sjede, onda ako treba povesti ljude sa sobom to nije problem. Uglavnom, predsjednik hoće, i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem. A što se tiče ono što si spominjao, nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”, pisalo je u porukama pronađenim u Sky telefonu Dženisa Kadrića.

Nepuna dva mjeseca kasnije, tačnije, 14. februara 2021. godine, Kadrić šalje ceduljicu na kojoj su ispisani brojevi pasoša Elmedina Konakovića, njegove kćerke K.A.K., Dalije Hasanbegović-Konaković, Nijaze Hodžić i Mahira Hodžića.

“Imao sam informaciju da je jedna grupa Bosanaca i Hercegovaca u direktnoj povezanosti sa vladom Abu Dhabija i da me žele pozvati u službenu pojsetu. Kada me pozovu u posjetu, doći ću, još me nisu pozvali. Super je to što se bavimo ovih dana temom koju sam odgovorio nekoliko puta, nego što se bavimo suštinom problema vezanog za kartel koji u BiH postoji, operiše i koji na ovakav način štiti kriminalce. Stvara se narativ u kojem se priča o meni, ali ćemo saznati jako brzo. U Dubai ako putujete, u mijenjačnici ne možete novac zamijeniti bez pasoša. Da mi je u tom trenutku došao i rekao da ima kontakt sa vladom Austrije i žele da me pozovu, dao bih odmah. Pasoš je identifikacijski dokument, vrlo bih rado dao i pasoš i ličnu kartu i tada. To je ustaljena praksa i u tome ne vidim nikakvu enigmu“”, kazao je Konaković pravdajući se, tradicionalno, u programu N1 televizije.

Ali ako je to trebala biti službena posjeta, zašto su spisku putnika Konakovićeva supruga i njihovo dijete? Zašto je na spisku Mahir Hodžić koji nema nikakvu funkciju? Zašto je na spisku Mahirova supruga Nijaza Hodžić koja godinama uvozi “tekstil” iz Dubaija?

Svaka sumnja u odgovore na ova pitanja nije slučajna, prenosi istraga.ba.

Nastavi čitati

Politika

Miličević odbio Stevandićev poziv na sastanak: “IDEMO NA IZBORE”

Predsjednik SDS-a Milan Miličević izjavio je da ova stranka neće učestovati na sutrašnjem sastanku partija iz Republike Srpske u Banjaluci već će na izbore izaći po trenutno važećem zakonu po kojem su raspisani izbori u BiH.

On je detaljno obrazložio razloge zašto je SDS odbio poziv za sastanak:

”Prvi razlog je to što vladajuća većina nikada nije ispoštovala zaključke Narodne skupštine koje smo često i zajedno donosili, a koji se odnose na zaštitu interesa Republike Srpske u institucijama BiH. Nikada niste prihvatili naš zahtjev da raspravljamo o Informaciji o kršenju zaključaka Narodne skupštine koji su od suštinske važnosti za vitalne nacionalne interese Republike Srpske i srpskog naroda. Sve što smo zajedno dogovarali u Banjaluci, prekršili ste u Sarajevu. Tim ste uništili povjerenje u institucije, ali i smisao bilo kakvih razgovora na relaciji vlast – opozicija.

Drugo, vjerujem da vam je poznato da je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić donio instrukciju o privremenom finansiranju institucija BiH u drugom kvartalu i njom odobrio Centralnoj izbornoj komisiji sredstva za provođenje lokalnih izbora, u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucije BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Podsjećam vas i da je potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović izjavila 10.maja da će se SNSD prijaviti na izbore koje je raspisala Centralna izborna komisija. Dakle, vi ste odluku već donijeli i po ko zna koji put odustali od onog što ste usvojili u Skupštini, a sazivanje sastanka vam je samo traženje alibija. Mi vam ne trebamo da javnosti saopštite da idete na izbore koje je raspisao CIK. Sami ste odlučili, sami i saopštite”, napisao je Miličević.

Zbog svega, navodi on, SDS ima opravdane sumnje u iskrenost namjere vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da do kraja sprovede proceduru usvajanja Izbornog zakona Republike Srpske.

Ukoliko zakon bude usvojen, Miličević je, zbog ekonomske situacije, zatražio održavanje izbora za sve nivoe vlasti u Republici Srpskoj.

Nastavi čitati

Politika

Konaković pokazao nedostatak sposobnosti za KONSTRUKTIVAN DIJALOG

Suprotstavljanje ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića svima, kako unutar, tako i izvan BiH ko nema isti stav kao on, implicira nedostatak fleksibilnosti i sposobnosti za konstruktivan dijalog, naročito u procesu donošenja važnih diplomatskih odluka, izjavila je Srni ambasador BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić.

Panićeva je navela da su diplomatski odnosi sa zemljama članicama EU, poput Mađarske, ključni za proces evropskih integracija BiH, a kada se takvi odnosi narušavaju to može zasigurno imati negativne posljedice na perspektivu pridruživanja EU, kao i na šire međunarodne odnose.

Povodom najave Konakovića da ovo ministarstvo neće nastaviti primjenu Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU između ovog i Ministarstva inostranih poslova i trgovine Mađarske, Panićeva je ukazala da diplomatija zahtijeva sposobnost da se čuju i uvaže različiti stavovi i da se pronađu kompromisna rješenja koja su u najboljem interesu države, a u slučaju BiH u interesu svih njenih građana, ne samo Bošnjaka.

“Anatemisanje svakoga ko pokušava imati prijateljske odnose sa Srbima je još jedna u nizu neprijateljskih poruka svim diplomatama iz reda srpskog naroda”, napomenula je Panićeva.

Ovakav stav, istakla je, doprinosi samo polarizaciji unutar BiH i između BiH i susjednih država, što može otežati diplomatske napore za regionalnu stabilnost i saradnju.

“Urušavanje odnosa sa jednom prijateljskom zemljom ukazuje na potencijalni problem u vođenju spoljne politike koja bi trebalo da bude zasnovana na diplomatiji, dijalogu i saradnji”, ocijenila je Panićeva.

Ona je napomenula da je uspostavljanje i održavanje prijateljskih odnosa sa svim susjedima, uključujući Srbiju, ključno za dugoročnu stabilnost i napredak u regionu.

Ona je podsjetila da je vođenje spoljne politike u BiH, u okviru strukture postavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, u nadležnosti Predsjedništva BiH.

“Autonomnim donošenjem odluka ministra Konakovića, jasno je da se radi o elementarnom nepoštovanju Ustava BiH, koje za posljedicu ima urušavanje odnosa sa prijateljskim zemljama i otvara nekoliko važnih tema u vezi sa vođenjem diplomatije BiH”, naglasila je Panićeva.

Ona je istakla da održavanje otvorenog dijaloga, čak i sa zemljama koje imaju različite stavove o osjetljivim pitanjima, može dugoročno donijeti više koristi u smislu stabilnosti i integracije u EU.

Konaković je u otvorenom pismu evropskom komesaru za proširenje i susjedstvo Oliveru Varheljiju uputio kritike zbog, kako je naveo, javnog pridruživanja “sramnoj propagandi” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i optužio ga da se priklonio Srbiji protiv rezolucije o Srebrenici.

Ujedno je obavijestio Varheljija da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU sa Ministarstvom spoljnih poslova i trgovine Mađarske, nakon što je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da njegova zemlja neće glasati za rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

Nastavi čitati

Aktuelno