Connect with us

Svijet

Ekonomisti savjetuju oprez prilikom uzimanja kredita

Podizanje referentnih kamatnih stopa od strane najvažnijih svjetskih finansijskih institucija neminovno će dovesti do povećanja kamata na kredite za privredu i građane, upozoravaju iz Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRBRS).

Na djelu je najbrži rast kamata od uvođenja evra 2002. godine. Evropska centralna banka (ECB) je u oktobru i septembru podigla kamatu za 75, a u julu za 50 baznih poena, čime su njene stope izašle iz negativne zone prvi put od 2014. godine. Sredinom decembra, ECB se odlučila za novo povećanje referentne kamatne stope, podigavši je sa 1,5 odsto na dva odsto što je izuzetno visoko u odnosu na kamatna očekivanja u Evropi i kod nas.

Podizanje referentnih kamatnih stopa ECB-a dovodi i do rasta cijene zaduživanja. Naime, rastu stope EURIBOR-a što automatski poskupljuje i kredite čija je otplata vezana za kretanje ove evropske kamatne stope.

Udruženje ekonomista Republike Srpske SWOT nedavno je pokrenulo projekat Finansijske pismenosti kako bi se građanima na što bolji način predočile „zamke” koje se kriju prilikom uzimanja kredita.

Ovaj projekat podržala je i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske.

V.d. direktora IRB-a Dražen Vrhovac navodi da u Republici Srpskoj gotovo svi znaju da IRB ima najpovoljnije kreditne linije za privredu i stanovništvo, ali mnogi ljudi ne znaju da IRBRS ne radi direktan plasman kredita stanovništvu već da se ti krediti uzimaju posredno preko komercijalnih banaka.

-Najbolja zaštita od kamatnih udara kod novog zaduživanja svakako je ugovaranje kredita sa fiksnom kamatnom stopom koja ostaje ista bez obzira na ostala kamatna kretanja na tržištu. Ugovarajući ovakvu kamatnu stopu sa bankom, korisnici kredita u potpunosti su zaštićeni od kamatnog rizika – kazao je Vrhovac.

Prema negovim riječima fiksna kamata može nositi više troškove zaduženja u momentu uzimanja kredita u poređenju sa onima po promjenjivoj stopi. Međutim, stvarni efekti zaduženja po fiksnoj stopi dolaze do izražaja na srednji ili dugi rok, u uslovima visoke volatilnosti na finansijkim tržištima kakva je danas prisutna.

-Upravo je i to jedan od razloga zbog kojeg smo podržali projekat Finansijske pismenost jer kao društveno odgovorna institucija imamo obavezu da građanima dodatno skrenemo pažnju na šta treba posebno da se stavi fokus prilikom uzimanja kredita – kaže Vrhovac.

On je savjetovao sve koji razmišljaju o kreditnom zaduživanju da ne precjenjuju svoju kreditnu sposobnost, u smislu urednog servisiranja svojih obaveza te da računaju i na mogućnost daljeg pogoršanja kreditnih uslova u međunarodnim okvirima, a posebno kod zaduženja koja se realizuju po varijabilnoj kamatnoj stopi.

Što se tiče mogućnosti za dalji rast kamatnih stopa širom svijeta od strane centralnih banaka, pa i Evropske centralne banke, kao mjere za ublažavanje inflatornih pritisaka, treba istaći da je u Pravilima plasmana IRB-a po kreditnim linijama ograničena i maksimalna izlazna kamatna stopa banke, tako da uz maksimalnu kamatnu maržu finansijskog posrednika, kamatna stopa za krajnjeg korisnika ne može preći pet odsto, bez obzira na rast EURIBOR-a.

-Sigurno da ovo pruža sigurnost privrednicima i ostalim korisnicima kredita IRB RS što znači da će u svakom mogućem razvoju događaja na finansijskim tržištima imati na raspolaganju povoljna kreditna sredstva .Pored toga, stambeni krediti IRB-a se realizuju uz fiksnu kamatnu stopu, tako da su korisnici u potpunosti zaštićeni od kamatnih kretanja na međunarodnim tržištima tokom cijelog perioda otplate koji je do 25 godina – kazao je Vrhovac.

Suzbijanje inflacije
Dražen Vrhovac kaže da treba imati u vidu da, u opštem slučaju suzbijanje inflacije putem kontrakcije potrošnje kroz rast troškova zaduženja može dovesti do usporavanja ukupne ekonomske aktivnosti, a ovo opet sa svoje strane vodi stagniranju opštih ekomonskih i socijalnih uslova.

-Upravo se u tome i ogleda uloga razvojnih banaka u uslovima kriznog razvoja da, kroz koncept kontracikličnog djelovanja podstiču održavanje ekonomske aktivnosti i dalji društveno-ekonomski rast i razvoj – naglašava Vrhovac.

Svijet

DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!

 Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.

Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.

Nevrijeme promijenilo plan leta

Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.

Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.

Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.

Pobuna putnika ispred kokpita

Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.

“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.

Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.

“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.

Policija intervenisala u Solunu

Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.

“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.

Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.

Pijani putnik i nestašica hrane

Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.

Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.

“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.

Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.

Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.

“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.

Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.

Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja

Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.

“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.

Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.

Nastavi čitati

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Aktuelno