Novi njemački kancelar Fridrih Merc namjerava da ispuni jedno od najvećih predizbornih obećanja, koje bi se moglo odraziti i na građane zemalja zapadnog Balkana – uvođenje kontrole na njemačkim granicama.

Ukoliko bi ovo obećanje, koje je bilo jedno od centralnih tokom izborne kampanje, Merc ispunio, to bi značilo slabljenje Šengena i vraćanje graničnih kontrola na ulazu u Njemačku, što bi sasvim sigurno značilo duže zadržavanje na granicama, a moguće i ukidanje nekih vazdušnih linija iz BiH za Njemačku.

Merc će se u vezi s ovim planovima suočiti ne samo s potencijalnim nezadovoljstvom građana BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana, nego i nezadovoljstvom svojih susjeda, ali i protivljenjem političke opozicije u Njemačkoj.

Tokom kampanje sada već bivši njemački kancelar Olaf Šolc je upozorio da bi ovakva odluka dovela ne samo do slabljenja Šengena, nego i do potkopavanje jedinstva unutar EU, i to, kako je naglašavao, od strane jedne od centralnih i najvažnijih zemalja u EU.

Merc se na ovaj potez odlučio iz straha da bi AfD, ekstremno desničarska stranka, čiji viši članovi koketiraju s nacionalsocijalizmom, na sljedećim izborima mogla osvojiti većinu glasova i postati najjača parlamentarna snaga, ako sadašnja koalicija ne preduzme odlučujuće korake u borbi protiv ilegalnih migracija.

Da bi Mercov plan uspio, on mora uvjeriti susjedne zemlje da preuzmu migrante koji su u Njemačku ušli ilegalno s teritorije te susjedne zemlje. Iako je u svoje planove pokušao uvjeriti Donalda Tuska, poljskog premijera, od njega je odmah dobio odbijenicu. Tusk je rekao da bi ovaj njemački potez mogao dovesti do problema i da Poljska ne može da prihvati da Njemačka ilegalne migrante dovodi na njenu granicu. Osim toga, Tusk je u srijedu, nakon sastanka s Mercom, rekao da bi uvođenje kontrola na granici dovelo i do otežanog prekograničnog kretanja između dvije zemlje.

Umjesto uvođenja graničnih kontrola, kako nam je rekao jedan poljski novinar, čini se da Poljska zagovara koncept koji je prošli saziv komisije pokrenuo s Frontexom, evropskom službom za kontrolu spoljnih granica. Prema tom konceptu, išlo bi se na jačanje spoljnih granica EU, ali i na saradnju s zemljama zapadnog Balkana, koje EU vidi kao jedno od najkritičnijih područja za prebacivanje ilegalnih migranata ka Evropi.

Podsjećanja radi, Evropska komisija radi na sklapanju sporazuma sa balkanskim zemljama po kojem bi Frontex i policijske službe tih zemalja zajedno kontrolisale i granične prelaze i zelenu i plavu granicu.

I njemački mediji pišu o ovim Mercovim planovima, a većina ih gleda sa skepsom. Jedan njemački policijski službenik, s kojim je razgovarao novinar “Focusa”, smatra da bi takve mjere u najboljem slučaju imale samo privremeno djelovanje i rekao je da bi on, da je švercer ljudima, “uzeo godišnji odmor nekoliko sedmica”, a da bi onda nastavio po starom.

Prema zvaničnim podacima Njemačkog zavoda za statistiku, prošle godine je u Njemačku ušlo gotovo dva miliona ljudi kojima je bila potrebna viza. Brojka onih koji u Njemačku ulaze koristeći Šengen je višestruko veća, a među tim posjetiocima su i građani BiH.

Jedna od namjera Mercove vlade je da se kroz privremene kontrole granice poveća pouzdanost statističkih podataka svih ljudi koji dolaze u Njemačku, za šta će biti potrebni ne samo veliki ljudski kapaciteti, nego i novac i nabavka dodatne opreme.

Pojačano vojno prisustvo blizu finske granice dolazi nakon što je Finska 2023. godine zvanično pristupila NATO savezu, prekinuvši dugogodišnju neutralnost koju je održavala još od vremena Sovjetskog Saveza.

Satelitski snimci koje je objavila švedska televizija SVT pokazuju pojačano vojno okupljanje u blizini ruske granice s Finskom. Na četiri lokacije unutar ruskog teritorija – Kamenka, Petrozavodsk, Severomorsk-2 i Olenja – zabeleženi su novi vojni objekti, smeštajni kapaciteti, kao i raspoređivanje opreme i ljudstva. Najbliža finskoj granici je baza Kamenka, udaljena svega 55 kilometara. Tamo je od februara postavljeno više od 130 vojnih šatora, a prostor koji je donedavno bio neizgrađen sada, prema procjenama SVT-a, može da primi do 2.000 vojnika.

U Petrozavodsku, oko 175 kilometara od granice, izgrađene su tri velike hale za skladištenje koje mogu da prime po 50 oklopnih vozila. Analitičari vjeruju da bi svrha tih objekata mogla biti prikrivanje stvarnog broja raspoređenih vozila. Na bazi Severomorsk-2 uočeni su brojni helikopteri, dok se u Olenji bilježi dalja vojna aktivnost. Ukrajinski izvori tvrde da se ta baza koristi za napade na ukrajinske ciljeve.

🔴 Russia is rapidly expanding military bases near Finland, boosting troop numbers and building new infrastructure, in what experts warn could be preparations for future conflict with NATO.https://t.co/zs6YqVly1Y pic.twitter.com/ho3Ozr9IIb

— UNITED24 Media (@United24media) May 13, 2025

Na prostoru nekadašnje fabrike Oskara Šindlera u češkom mjestu Brnenec, otvoren je Muzej Holokausta, posvećen očuvanju sjećanja na preko hiljadu Jevreja koje je ovaj njemački industrijalac spasio tokom Drugog svjetskog rata.

U Brnencu, malom mjestu u istočnom dijelu Češke, otvoren je Muzej Holokausta u obnovljenoj fabrici koju je tokom Drugog svjetskog rata koristio njemački industrijalac Oskar Šindler, piše Expats.cz.

Ova fabrika, koja je tokom rata bila podružnica koncentracionog logora Grob-Rosen, postala je poznata jer je Šindler zaposlio više od 1.000 jevrejskih radnika, spasivši ih od deportacije u nacističke logore smrti.

Njegova priča postala je poznata širom svijeta zahvaljujući filmu “Šindlerova lista” iz 1993. godine.

Muzej je otvoren u maju 2025. godine, na 80. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata.

U okviru muzeja, posjetioci mogu razgledati istorijske izložbe koje prikazuju život porodice Löw-Beer, jevrejskih preduzetnika koji su osnovali fabriku, kao i tekstilnu proizvodnju u regionu.

Obnova objekta uključivala je popravku krova, plafona i podova, a planira se i izgradnja staklenog paviljona za obrazovne aktivnosti. Takođe, planira se renovacija drugih objekata, uključujući originalne spavaonice za radnike.

Ovaj projekat realizuje Fondacija Arks, koju su osnovali Šindlerova porodica i porodica Löw-Beer.

Cilj muzeja je da bude edukativni centar koji će podsjećati na važnost sjećanja na Holokaust i doprinositi očuvanju istorije.

(EUpravo zato)