Connect with us

Svijet

Prva anketa nakon Bajdenovog povlačenja: KAMALA BLIŽA BIJELOJ KUĆI

Američka potpredsjednica Kamala Haris počela je kampanju za predsjedničke izbore mitingom u Viskonsinu, prvi put u ulozi vjerovatne kandidatkinje Demokratske partije, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju.

Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.

Haris je na jučerašnjem mitingu u Viskonsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da “put do Bijele kuće vozi kroz Viskonsin” i obećala da će ujediniti demokrate.

“Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru”, poručila je Haris, prenosi AP.

Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.

“Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da prežviljava nego da napreduje, budućnost gdje nijedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu”, kazala je Haris.

Takođe je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljke sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

“U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana…Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Haris i optužila Trampa da želi da unazadi zemlju.

Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.

“Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD”, istakla je Haris.

Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke, Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.

Prethodna istraživanja javnog mnjenja, urađena pre Bajdenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Tramp ima prednost od jednog procenta.

U utorak su kandidaturu Haris podržali i lideri demokratske većine u Senatu Čak Šumer i manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris.

“Sada kada je proces sproveden, ovde smo danas da podržimo potpredsjednicu Kamalu Haris”, rekao je Šumer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džefrisom. Dodao je da je “nesebična odluka” predsjednika Bajdena da se povuče iz trke “dala Demokratskoj stranci šansu da se ujedini u podršci novom kandidatu”.

Prema podacima Asošijeted presa objavljenim kasno u ponedeljak, više od 3.000 delegata podržalo je Haris, čime je lako prevaziđena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da bi dobila nominaciju. Broj je zasnovan na javnim saopštenjima stranke u državama i intervjuima sa pojedinim delegatima, navodi AP.

“Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju”, rekla je Haris kasno u ponedjeljak.

Tramp želi više od jedne debate sa Haris
Tramp i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Haris sa nekim od nepopularnih Bajdenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.

Tramp je u utorak naveo da želi “više od jedne” debate sa Haris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bajdena.

“Daleko je radikalnija od njega…Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bajdena, jer je on bio neznatno mejnstrim, ali ne mnogo”, rekao je Tramp novinarima.

Takođe je podsjetio na nespelu kandidaturu Haris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.

“Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka”, rekao je Tramp.

Demokratski kandidat biće izabran do 7. avgusta
Čak i prije nego što je predsjednik Bajden najavio povlačenje iz trke, demokratski lideri su planirali da održe virtuelno glasanje uoči konvencije, koja se odigrava od 19. do 22. avgusta.

S obzirom na to da će se zvaničnici sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison rekao je novinarima u ponedeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. avgusta.

Related Topics:

Svijet

FRANCUSKA U HAOSU: Ministar podnio ostavku, predsjednik rekao ne (VIDEO)

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez ponudio je ostavku nakon nasilnih protesta koji su potresli Francusku, ali je predsjednik Emanuel Makron odbio da je prihvati, uprkos ozbiljnim propustima policije i obavještajnih službi, saopštila je Jelisejska palata.

Predsjednik je, međutim, ukazao na „propuste u predviđanju i obavještajnim podacima“ koji su doveli do nasilja na protestima 17. oktobra i zatražio od policije „nove metode djelovanja“ protiv izgrednika, dva dana nakon nasilja 17. oktobra koje je potreslo zemlju, prenosi BFM.

Pod pritiskom nakon nasilja na marginama protesta 17. oktobra, Makron je u nedjelju primio ostavku Lorana Nunjeza, ali je odlučio da ga zadrži na funkciji ministra unutrašnjih poslova, navodeći kao razlog „potrebu za kontinuiranom komandom nad sprovođenjem zakona u trenutnom kontekstu“, prenosi Tanjug.

U nedjelju uveče, šef države se obratio naciji, potvrđujući da će „oni koji su pokušali da sruše Republiku biti pozvani na odgovornost“.

„Svi osjećamo bijes, sramotu“, nastavio je Emanuel Makron, koji se takođe suočava sa žestokom vatrom opozicije šest mjeseci prije predsjedničkih izbora.

Pariz kao “ratna zona”
Novi sukobi izbili su kasno u nedjelju u Parizu, na Trgu Republike, epicentru protesta u prestonici.

Mediji i vlasti su izvijestili o pljačkama i daljim pokušajima pljačke od strane manjih grupa pojedinaca u Parizu, Lionu i Marseju između nedjelje uveče i ponedjeljka ujutru.

U prestonici je policija prijavila ukupno 92 hapšenja do ponoći.

Kao odgovor na šok izazvan nasiljem, premijer Sebastijan Lekorni trebalo bi da održi međuministarski krizni sastanak u 10.00 časova, fokusirajući se na tri oblasti – ekonomiju i trgovinu, osiguranje i sudske postupke, prema saopštenju kabineta premijera.

Predsjednik Makron je, takođe, zadužio premijera da okupi političke stranke, sindikate, lokalne vlasti i poslanike.

Od 9 časova pa nadalje, u Bersiju se očekuju i trgovci, distributeri, hotelijeri i ugostitelji, kao i banke i osiguravajuća društva kako bi procijenili obim materijalne štete.

Šteta više miliona evra
U subotu je oko 1.500 preduzeća bilo meta napada, prema podacima Federacije trgovine i distribucije (FCD), koja procjenjuje štetu na „nekoliko stotina miliona evra“.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez, čiju je ostavku zahtijevala ljevica, očekuje se u Marseju, gradu teško pogođenom nasiljem, gdje su vlasti u subotu izbrojale do 30.000 pljačkaša, navodi BFM.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL S TRAMPOVIM PAMETNIM TELEFONOM: Procurili podaci hiljada korisnika

Nova hakerska grupa pod nazivom BYOD saopštila je da je provalila u sistem mobilne mreže Trump Mobile i na dark vebu objavila lične podatke više od 3.600 korisnika.

Riječ je o novom udarcu za brend iza kojeg stoji bivši američki predsjednik i njegovu franšizu koja promoviše pozlaćeni pametni telefon T1. Prve provjere pokazuju da baza koja je procurila uključuje imena, adrese, brojeve telefona, imejl adrese i detalje o narudžbinama, čiju su tačnost potvrdili i sami oštećeni korisnici.

Kako su hakeri došli do podataka korisnika Trump Mobile mreže?
Prema navodima bezbjednosnih stručnjaka, BYOD je upao u sistem tako što je preuzeo nalog jednog od zaposlenih u kompaniji Liberty Mobile, operateru koji tehnički vodi ovu uslugu na Floridi.

Hakeri su iskoristili taj pristup da upadnu u izložene poddomene servisa, pri čemu tvrde da i dalje imaju aktivan pristup kontrolnoj tabli i da kompanija uopšte nije koristila dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) radi zaštite naloga.

Kako je kompanija reagovala na hakerski napad?
Posebno zabrinjava način na koji je kompanija reagovala na incident.

Prema tvrdnjama hakerske grupe, iz Trump Mobile-a su na bezbjednosni propust odgovorili kratkim saopštenjem da “nemaju tim koji bi se bavio time”, dok su napadače jednostavno proglasili “teroristima”.

Zvanična uprava kompanije i Liberty Mobile zasad odbijaju da odgovore na upite medija, što neodoljivo podsjeća na sličan incident iz maja, kada su nedjeljama vijećali da li uopšte da obavijeste korisnike o kompromitovanju podataka.

Da li su podaci korisnika završili kod više hakerskih grupa?
Da stvar bude zamršenija, sumnja se da BYOD nije jedina grupa koja posjeduje ove podatke.

Druga hakerska grupa, EndZone, još ranije je tvrdila da je došla do baze od oko 4.000 korisnika istog servisa, pa analitičari vjeruju da je riječ o istom prvobitnom kompromitovanju sistema, čiji se podaci sada preprodaju i dijele u sajber-podzemlju.

Koji su rizici za korisnike čiji su podaci procurili?
Za same korisnike postoji bar jedna dobra vijest: među objavljenim podacima nema brojeva platnih kartica, pa direktna finansijska krađa nije primarni rizik.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da su objavljeno ime, adresa i istorija kupovine sasvim dovoljni da sajber-kriminalci započnu izuzetno uvjerljive fišing (phishing) napade, predstavljajući se kao kurirske službe ili sama mobilna mreža.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp žestoko napao Zelenskog: ON NE ŽELI KRAJ RATA

Američki predsjednik Donald Tramp oštro je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, optužujući ga da ne želi kraj rata sa Rusijom i da ga ne zanimaju posljedice ukrajinskih napada na ruske rafinerije, koji, kako tvrdi, nanose ozbiljnu štetu svjetskom tržištu dizel goriva, uključujući i američko.

“Zelenskog to ne zanima, iskreno govoreći, s obzirom na sav novac koji mu Evropa, kao što je poznato, daje, a koji mu je u prošlosti davao i ‘pokvareni’ (bivši predsjednik SAD) Džo Bajden, on uopšte ne želi da okonča ovaj rat, a vjerovatno to nikada nije ni želio”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Prema njegovim riječima, Zelenski je prije dvije godine mogao da postigne bolji sporazum nego što je to danas moguće.

“Njegova zemlja je u rasulu, veliki dio teritorije je izgubljen, ostao je bez izlaza na okeane i mora, a muško stanovništvo je desetkovano, ranjeno ili mrtvo”, napisao je Tramp i ponovio da želi da se rat u Ukrajini okonča.

On je istakao da trenutno radi na pregovorima o miru između Rusije i Ukrajine i naveo da “ne želi da učini ništa što bi, na nepromišljen način, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola”.

Tramp je dodao da Rusija “čini veoma malo, ako i išta” da pomogne Iranu, “u poređenju sa onim što bi mogla da učini”.

Šta je Zelenski prethodno rekao za Trampa?

Prethodno je Zelenski optužio Trampa da pokušava da izvrši pritisak na Ukrajinu da se preda Rusiji.

On je ocijenio da je Vašington u posljednje vrijeme izveo niz “neprijateljskih poteza” prema Kijevu, uključujući namjerno usporavanje interneta preko sistema Starlink, kao i odlaganje isporuka raketa za sistem patriot.

“Smatram da su preduzeti koraci kako bi se Ukrajina ubijedila da kapitulira. Ne tvrdim da je to cilj kojem teže naši partneri. Ne želim ni da pomislim da naši američki partneri vjeruju kako se rat može brže okončati na račun Ukrajine. Ali, upravo tako to izgleda”, rekao je Zelenski.

Ukrajinski predsjednik je takođe ocijenio da Tramp ima veoma dobre odnose sa Putinom.

Nastavi čitati

Aktuelno