Društvo
Ekstremne VRUĆINE i MALO KIŠE – evo šta nas čeka ovog ljeta!

Dok mnogi planiraju godišnje odmore na moru, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit u Hrvatskoj, tačnije na Zavižanu, pao je snijeg.
Vjetar, grad veličine lješnjaka i jaka kiša u Srbiji. Poplavljene ulice i auto-put epilog su nevremena.
Kakvo vrijeme nas očekuje u narednom periodu, ali i kada možemo planirati godišnji odmor za N1 je govorio Bakir Krajinović, meteorolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
“Ono što se jučer desilo u cijeloj regiji, rezultat je prolaska hladnog fronta koji je uzrokovao naglu promjenu vremenskih prilika, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, pa i u Bosni i Hercegovini. Snijeg na Zavižanu i olujno nevrijeme u Beogradu, upravo su posljedica prolaska te fronte koja je donijela dosta oblažen zrak, ali i hladan zrak na naše prostore. U takvim okolnostima kratko je sve trajalo i već danas atmosfera se stabilizira nad cijelom regijom Jugoistočne Evrope, pa tako i u Bosni i Hercegovini”, navodi on.
Dodaje da je ono što se desilo posljedica te turbulencije u atmosferi koja se javlja već skoro tokom cijelog maj,a a ciklonalna aktivnost koja je nad Starim kontinentom prisutna tokom ovog mjeseca uslovila je da imamo nagle promjene vremenskih prilika i nešto niže vrijednosti temperatura koje su i dalje u granicama prosjeka.
Navodi da, u skladu sa onim što smo imali proteklih pet i deset godina, nekako imamo osjećaj da su temperature daleko niže.
“I ove godine moramo biti spremni najmanje na tri toplotna talasa koje će donijeti visoke temperature zraka u Bosni i Hercegovini. Prognozni modeli ukazuju da će vrijednosti temperatura tokom sva tri ljetna mjeseca biti iznad prosjeka na sjeveru naše zemlje, a to pozitivno odstupanje između 4 i 5 stepeni Celzijusa u ostatku zemlje između 3 i 4 stepena. U takvim okolnostima moramo biti spremni na najmanje tri toplotna talasa sa dosta dugim periodima bez padavina”, navodi Krajinović.
Dodaje da “obzirom da padavinski režim koji očekujemo tokom tri ljetna mjeseca je takav da očekujemo svega nekih sedamdesetak procenata u odnosu na prosječne padavine, svega dva – tri dana može pasti kiše, tako da moramo biti spremni i na duge suše i na toplotne valove koje će donijeti ekstremno visoke temperature zraka kako tokom dana, tako i tokom noći, pa i vidok broj tropskih noći ove godine”.
Krajinović ističe da se kod planiranja godišnjeg odmora uvijek mora uzeti u obzir nešto kraća vremenska prognoza, srednjoročna i kratkoročna a, koje su daleko, daleko pouzdanje i korisne za ovakav vid planiranja.
“Svakako da je avgust, ali i juli mjesec kada su najveći izgledi da imamo duge periode bez padavina na Jadranskoj obali i u takvim okolnostima to i jesu mjeseci koji su uvijek srž sezone na Jadranu. Baš zbog toga što nema kiše i što nas je priroda naučila da u tom periodu imamo duge stabilne periode bez padavina uz dosta visoke temperature zraka. I ove godine očekujemo da i juli i august budu mjeseci sa ekstremno visokim temperaturama, ne samo zraka nego i mora, a isto tako očekujemo da duge periode bez padavina obzirom da karakter padavina koje ove godine očekujemo će biti sličan kao i u protekle, a to su pljuskove gdje samo u par dana može se izlučiti ta količina padavina koju očekujemo za te mjesece”, navodi bh. meteorolog.
Društvo
Dodik kod bake Ljeposave (100): izgubila DVA SINA u ratu, treći umro od POSLJEDICA „Nemjerljiva je TUGA MAJKE koja izgubi djecu“

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je danas u Stričićima kod Banjaluke da je nemjerljiva tuga majki koje su u Odbrambeno-otadžbinskom ratu izgubile djecu, te da je danas želio da bude uz Ljeposavu Savanović, kojoj su u ratu poginula dva sina, a treći umro od posljedica rata.
Dodik je danas baku Ljeposavu posjetio na njen stoti rođendan, navodeći da je ova majka heroj smogla snage da živi dalje, iako je njena tuga prevelika.
“Rat je odnosio mnoge živote, ali kada majka izgubi sinove to je zaista nemjerljiva tuga i to niko ne zna osim njih samih”, rekao je Dodik novinarima.
Dodik je istakao da se uvijek postavlja pitanje da li društvo vraća dovoljno i da li je dalo dovoljno ovim porodicama.
“To će pitanje ostati do kraja za sve nas koji radimo ove poslove. Mi smo se trudili da shodno mogućnostima Repubike budemo prisutni, da vodimo računa o porodicama pojedničano, ali i o udruženjima. Mislim da imamo dobar dijalog sa predstavnicima različitih organizacija poristeklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata”, naglasio je Dodik.
Foto: Srna / Borislav Zdrinja
Foto: Srna / Borislav Zdrinja
Dodik je najavio da će Republika Srpska kroz novoosnovani Memorijalni centar trajno da sačuva svjedočenja o svim stradanjima, kroz koje su prošle srpske porodice u proteklom ratu.
“Zahvaljujem se nosiocima tog projekta, koji će vlast u Republici Srpskoj u cjelini podržati, a ja ću kao predsjednik Republike biti pokrovitelj tih aktivnosti”, rekao je Dodik.
Dodik je istakao da se mora tragati za mogućnostima da ostane zabilježeno to vrijeme, koje jeste tragično, ali je ipak slavno, jer je srpskom narodu podarilo Republiku Srpsku.
“To je vrijeme koje Republici Srpskoj ne dozvoljava da razmišlja o bilo čemu drugom osim o svom statusu i borbi za očuvanje vrijednosti zbog kojih su mnogi poginuli, a među njima i dva sina ove porodice”, naglasio je Dodik, prenosi Srna.
Društvo
Pronađeno sedam poskoka na jednom mjestu – stručnjaci upozoravaju: Sad je vrijeme parenja!

Nakon što je nedavno u jednom banjalučkom naselju pronađeno sedam poskoka na jednom mjestu, naši sagovornici ističu da ovakav prizor sigurno jeste neuobičajen, ali nije nemoguć, a posebno u ovom periodu kada je vrijeme parenja zmija.
Goran Šukalo sa Katedre za zoologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da se ova vrsta zmije sada kada je period parenja okuplja u manje grupe, gdje, kako kaže, obično bude ženka i dva mužjaka.
“Nedavno je u Srbiji bio slučaj kada su pronađeni ženka i pet mužjaka”, kazao je Šukalo i dodao da se mužjaci bore koji će pristupiti ženki.
“I onda to nisu borbe u pravom smislu, da se ujedaju, ali odmjeravaju snage i mužjak koji pobijedi obično se pari sa ženkom”, pojasnio je Šukalo.
Dodao je da je maj ključni period kada se one pojavljuju u većem broju, jer obično one vole taj solitarni način života, ali tokom parenja se okupljaju u veće grupe.
“U ovom periodu je očekivano da ih češće uočavamo, jer ženke luče feromone i mužjaci, pošto imaju istančano čulo mirisa, dolaze do ženke i onda se više njih skupi oko jedne ženke i samim tim to nama izgleda kao masovnija pojava”, kazao je Šukalo i dodao da je u osnovi to normalna prirodna pojava koja se javlja iz godine u godinu.
Kako je rekao, da bi se građani zaštitili od pojave poskoka u svom dvorištu, treba da dvorišta održavaju, jer oni upravo vole da se sklone u neke cigle, drva.
Pojasnio je da, ukoliko je dvorište zapušteno, onda će poskok doći tražiti glodare kojima se hrani.
Istakao je da građani treba da paze gdje staju, gaze, sjedaju….
“Ukoliko ih vidimo, nije poželjno da ih ubijamo, trebalo bi pozvati nekog da ih ukloni, jer upravo svaki treći-četvrti ujed je zbog nestručnog rukovanja pri pokušaju da se ubije zmija”, kazao je Šukalo.
Kako je pojasnio, u Banjaluci i okolini ima samo poskoka koji su opasni i čiji ujed, kako dodaje, može biti fatalan za čovjeka.
“Za čovjeka jedino može biti fatalan ugriz poskoka, ali često u nekih 30 do 40 slučajeva poskok napravi suvi ugriz, odnosno ne ubrizga otrov, jer ekonomiše njime pošto mu je potreban za ubijanje plijena”, rekao je Šukalo.
Ističe da, ukoliko dođe do ugriza, onda je tu jedini način da se ubrizga serum kao mogući lijek, ali i sa samim serumom treba oprezno postupiti.
“Nakon ugriza poskoka, u prosjeku ljudi imaju dva-tri sata da prime serum, a ovo vrijeme je kraće kod osjetljivijih, kao što su djeca, starije osobe i oni koji su alergični”, pojasnio je Šukalo i dodao da je ugriz zadnji mehanizam odbrane.
Poskok je najotrovnija zmija koja živi na našim područjima. Otrov sadrži supstance koje izazivaju nekrozu tkiva i uništavaju krvne pločice trombocite, usljed čega može doći do krvarenja u unutrašnjim organima. Sam ujed često nije bolan, ali se nakon nekoliko minuta javljaju prateći simptomi u vidu glavobolje, vrtoglavice, ubrzanog rada srca, otežanog disanja i povraćanja.
Zubi poskoka mogu biti dugi i do 13 mm, što omogućava zmiji da efikasno ubrizga otrov u dublje dijelove tkiva i mišiće, što doprinosi bržem širenju otrova kroz organizam. Zato je važno da se protivotrov dobije u što je moguće kraćem roku.
Ujed poskoka je često smrtonosan, a kod starijih osoba i djece smrt je gotovo sigurna u slučaju nepravovremeno pružene pomoći.
Društvo
Poljoprivreda na KOLJENIMA! Dok bacamo DOMAĆE, stiže skupo i sumnjivo!

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta je prošle godine iznosio 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM.
Navedeno je to u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz kojeg proističe da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila svega 22 odsto.
U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznute maline, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa, itd. manje zastupljeni.
Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobijenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih proizvoda poput šećera za rafinisanje, kafe i dr.
“Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu”, naveli su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dok se poljoprivrednici iz BiH već godinama, pa i decenijama, hvataju za glavu zbog nerentabilne proizvodnje, brojke pokazuju u koliko su oni, zapravo, teškoj tržišnoj utakmici.
“Vodeći uvozni proizvod su goveđe svježe ili rashlađene prednje četvrtine sa vrijednosti uvoza od 154,3 miliona KM. Oko 95 odsto goveđih svježih ili rashlađenih neraskomadanih ili raskomadanih prednjih četvrtina se uvozi iz Poljske (34 odsto), Italije (28 odsto), Nizozemske (14 odsto), Njemačke (12 odsto) i Belgije (sedam odsto). Uvoz tih proizvoda je veći za tri odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je ta razlika značajno veća, i to za 95 odsto, u poređenju sa 2020. godinom”, navode iz Ministarstva.
Meso, međutim, nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…
“Na drugom mjestu po uvozu je voda koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednosti uvoza 152,7 miliona KM, koja je takođe zabilježila povećanje uvoza za 18 odsto u poređenju sa prethodnom godinom”, kazali su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Pšenicu i suražicu uvozimo iz Mađarske (53 odsto), Srbije (37 odsto) i Hrvatske (10 odsto), te dajemo ogromne pare i na tu stavku: prošlogodišnji uvoz od 118,3 miliona KM je bio za 14 odsto veći od prethodne godine.
Uvozimo, naravno, i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode kao što su voće, povrće, med, alkohol itd.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.
“Jasno je da mi ne možemo da proizvedemo svega u dovoljnim količinama, ali imamo puno toga što bacamo, a ne možemo da plasiramo po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene iz uvoza koje guše našu proizvodnju. I onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prinuđeni da uvoze. Ali, kada bi stvari posložili redom i kada bi se odgovarajuće ograničavajuće mjere uvodile po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih mi imamo, to bi ljude stimulisalo za proizvodnju jer imaju zagarantovano tržište. Međutim, očigledno je neko definisao da BiH bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.
Borci za zaštitu potrošača poručuju: “Baš zato što toliko uvozimo, sve nam je i skupo”.
“Prvo, ne znamo šta uvozimo, drugo, to je lošeg kvaliteta, a treće, cijene su vrlo visoke i četvrto, upropaštavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god okrenemo, na taj način potrošači nisu zaštićeni”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.
Posmatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na države u regionu kada je riječ o našem izvozu. Naime, 20 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH plasira u Hrvatsku, 19 odsto u Srbiju, 11 odsto u Crnu Goru, osam odsto u Sjevernu Makedoniju, sedam odsto u Tursku, pet odsto u Sloveniju, itd.
-
Politika2 dana ago
NEŠIĆ PROSLAVIO SLOBODU: Simbolično poručio „Ja unutra, a lopovi vani“ (VIDEO)
-
Politika1 dan ago
EVO ŠTA SE DEŠAVALO NA ZASJEDANJU NATO-a! Govor koji je uzburkao javnost u BiH i regionu
-
Politika2 dana ago
DODIK PORUČIO BOŠNJACIMA: Prihvatite legitimno izabrane predstavnike Srba i Hrvata
-
Politika2 dana ago
TVRDE IZVORI: Dodikovi pokušavaju novac prebaciti u KRIPTOVALUTE?
-
Politika2 dana ago
DODIK ŽESTOKO O NON-PEJPERU “Nisu naučili ništa o BiH za 30 godina – produbljuju krizu!”
-
Region1 dan ago
POLICAJAC TKZ. KOSOVA DAVIO SRPSKOG MATURANTA: Spasili ga profesori i građani (VIDEO)
-
Svijet2 dana ago
UKRAJINSKI GENERAL ZALUŽNI: Kijev treba da odustane od granica iz 2022
-
Region1 dan ago
GRLIĆ RADMAN: Intervencionistički eksperimenti neće donijeti dobro za BiH