Connect with us

Društvo

Elektrane na ugalj žele zamijeniti hidroelektranama i solarnim panelima

Bosna i Hercegovina bi do kraja godine trebalo da Evropskoj komisiji predstavi plan prestanka korištenja uglja u proizvodnji električne energije, kojim je predviđena pravedna tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.

Ovo je jedna od obaveza koju je Savjet ministara BiH uputio Evropskoj komisiji kao dio Akcionog plana za energetsku podršku EU regionu zapadnog Balkana ukupne vrijednosti milijardu evra, kako bi se ubrzala zelena tranzicija ka obnovljivim izvorima energije. Podsjećanja radi, polovina novca će biti iskorištena za investicije, a druga polovina kao podrška ugroženim kategorijama zbog povećanih cijena energenata. Tako je, na primjer, akcionim planom predviđena podrška za više od 200.000 ranjivih domaćinstava u BiH, penzionera i socijalnih kategorija.

Zanimljivo je da je u prevodu dokumenta na naš jezik engleska formulacija “just transition”, što znači pravedna tranzicija, preveden kao “samo tranzicija”.

Do početka naredne godine akcioni plan predviđa odvajanje proizvođača, dobavljača i distributera električne energije i gasne infrastrukture u skladu s Trećim energetskim paketom, a isti tok dat je za rješavanje dugogodišnjeg problema u vezi s uklanjanjem sumpora iz tečnih naftnih goriva.

“Sve elektrane na ugalj, uključujući i novoizgrađene, moraju biti u potpunosti usklađene s pravnom stečevinom EU o državnoj pomoći i zaštiti životne sredine, a kršenje direktive o količini sumpora mora biti uklonjeno”, navedeno je.

BiH bi na državnom nivou trebalo da do početka sljedeće godine usvoji nacrt zakona o električnoj energiji, u kojem bi trebalo da bude definisano uspostavljanje operatera za trgovanje električnom energijom na državnom nivou i omogućavanje proširivanja načina trgovanja električnom energijom.

Sve su ovo obaveze oko kojih se vlasti BiH proteklih godina nisu mogle dogovoriti, ali postoji očekivanje međunarodne zajednice da će vlasti u BiH u novom sazivu početi da rješavaju sva ova pitanja kako bi mogle obezbijediti značajnu finansijsku pomoć EU i drugih međunarodnih organizacija za pravednu energetsku tranziciju.

U narednom periodu bi trebalo i usvojiti Berlinsku deklaraciju, koju su ostale zemlje u regionu usvojile u novembru na sastanku Berlinskog procesa, a BiH je još nije usvojila. U ovoj deklaraciji su navedeni svi ciljevi energetske tranzicije i posvećenost stvaranju uslova za veće učešće obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu.

U najkraćem roku bi trebalo finansijski podržati do 400 malih i srednjih preduzeća u njihovim naporima da poboljšaju energetsku efikasnost, poput ugrađivanja solarnih elektrana, toplotnih pumpi, utopljavanja ili sprovođenja drugih mjera za energetsku efikasnost. Takođe bi u najkraćem roku trebalo sličnim mjerama podržati i mjere energetske efikasnosti na zgradama i stambenim objektima.

U najkraćem roku se, takođe, očekuje usvajanje deklaracije o ciljevima za smanjenje uticaja na klimatske promjene u skladu s planom EU za 2030. koji podrazumijeva smanjenje ispuštanja stakleničkih gasova za najmanje 55 odsto i potpuni balans u ispuštanju stakleničkih gasova do 2050. godine.

Planirane su i medijske kampanje s ciljem da tokom 2023. godine najmanje polovina stanovništva bude upoznata sa svim ovim planovima koje je Savjet ministara usvojio u konsultacijama s EU i Energetskom zajednicom.

U Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH su za “Nezavisne” rekli da je implementacija akcionog plana uslov za povlačenje 70 miliona evra pomoći Evropske komisije za BiH, koja je dodijeljena prije nekoliko dana.

Oni su naveli da će od ukupnog iznosa od 70 miliona evra, 50 miliona biti usmjereno za pomoć siromašnim potrošačima, odnosno ugroženim domaćinstvima kako bi prevazišli povećanje cijene grijanja, dok je 20 miliona predviđeno za podršku mjerama energetske efikasnosti u malim i srednjim preduzećima, te domaćinstvima.

“Pomenuti izvještaj sačinili smo u punoj koordinaciji i saradnji sa nadležnim entitetskim institucijama, uvažavajući njihove sugestije i preporuke. Mi smo uradili svoj dio posla te u skladu s obavezama uputili smo dokument prema Delegaciji EU u BiH”, istakli su oni.

Društvo

JESTE LI SPREMNI ZA NAREDNU SEDMICU, pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje

Danas će u BiH preovladavati pretežno oblačno vrijeme, povremeno i ponegdje sa slabom kišom.

Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Dnevna temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 19 °C.

U nedjelju 19. oktobra sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove magla. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 9, na jugu do 12, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 22 °C.

U ponedjeljak, sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla. Vjetar slab na sjeveru zemlje istočni i sjeveroistočni, a u ostalim područjima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 1 do 7, na jugu do 9, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 °C.

U utorak, umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne slaba kiša se očekuje u Krajini, a tokom noći širom zemlje. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 12 do 18, na jugu i sjeveru do 21 °C, piše N1.

U srijedu, pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana slaba kiša u Hercegovini, dijelovima centralne i istočne Bosne. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 7 do 13, na jugu do 15, a dnevna od 12 do 18, na jugu i sjeveru do 21 °C, navedeno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Da li je posao Vlade RS da zateže posteljinu u HOTELSKIM SOBAMA?

Nastavi li ovim tempom ulaganje u hotele, Vlada Republike Srpske će, moguće je, postati jedan od većih ugostitelja u RS, što mnogi kritikuju i pitaju da li je njen posao da zateže posteljinu u hotelskim sobama, te poručuju da su narodni milioni mogli biti uloženi mnogo racionalnije.

Pozamašnoj kolekciji će se, po svemu sudeći, uskoro pridružiti zatvoreni hotel “Monument” na Kozari, koji je “naciljao” Ugostiteljski servis Republike Srpske i trebalo bi da ga kupi za 20 miliona KM, i to od jedne bijeljinske kompanije, koja ga je samo tri godine ranije platila 3,1 miliona KM.

Pod okriljem ovog servisa već djeluje hotel “Rajska dolina” na Jahorini, u koji su planirana nova ulaganja: Ugostiteljski servis Vlade RS, naime, raspisao je konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja novog depandansa hotela sa brojnim pratećim sadržajima.

Osim toga, na Jahorini se nalazi i hotel u izgradnji “Partizan”, kao i vila u vlasništvu Vlade Republike Srpske, na atraktivnoj lokaciji, nedaleko od polazne stanice gondole “Poljice”. Raspolažu još i napuštenim banjalučkim hotelom “Krajina”, restoranom Narodne skupštine RS u Banjaluci te još jednom vilom, takođe na planini Kozara.

Tu, međutim, spisak nije gotov: proljetos je, podsjetimo, mnogo riječi bilo i o kupovini poslovne zgrade u Brčko distriktu, a riječ je o objektu u kojem je trebalo da budu hotel i kockarnica.

Kupovina “Monumenta”
I na kraju – buru u javnosti posljednja je izazvala kupovina “Monumenta”, koja je naišla na brojne kritike, a indikativno je i to što je objavljen javni oglas u kojem je upravo ovaj hotel opisom “nacrtan”, što otvara opravdanu sumnju da je oglas ništa drugo nego formalnost.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, ističe da su ministri i funkcioneri već potvrdili da je namjera da se kupi baš “Monument”, čime su zapravo potvrdili da je javni poziv za kupovinu poslovne zgrade od 13. oktobra 2025. najobičnija formalnost kojom se samo legalizuje namjera da se nabavi, odnosno kupi unaprijed određena zgrada.

“Na ovaj način je zaobiđen osnovni princip koji nalaže da se javni organi, u ovom slučaju Ugostiteljski servis, moraju ponašati jednako prema svim eventualnim ponuđačima, nediskriminišuće i to na način da se obezbijedi pravična i aktivna konkurencija, a sa ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava. Način da se javnim pozivom samo legalizuje namjera za kupovinu jednog, unaprijed određenog objekta, ne garantuje se ni aktivna konkurencija, niti najefikasnije korištenje javnog novca, što jeste smisao javnog nadmetanja”, kaže Ožegović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, svaki javni organ ima diskreciono pravo da određuje svoje potrebe, ali na ovaj način trošiti javna sredstva nije opravdano opštim principima zakona.

“Takođe, treba istaći da je javnim pozivom naglašeno da pokretnosti u objektu nisu predmet kupovine, što znači da će cijeli projekat, ukoliko se realizuje, biti mnogo skuplji od trenutne kupovine same zgrade”, kaže Ožegović.

Nedeljko Glamočak, član Odbora za finansije i budžet Narodne skupštine Republike Srpske, ističe da je Vlada Republike Srpske izrazito loš investitor.

“U šta je god do sada ulagala Vlada Republike Srpske, pa i po većim cijenama, sve je to propalo. Danas, kada ugostiteljstvo generalno teško stoji, te postoji i problem nedostatka radnika, Vlada ide u te investicije. Ja mislim da to nema nikakve veze sa investiranjem, već je to izvlačenje nesrećnih para. A građani od toga neće imati koristi. Svakako bi bilo mnogo pametnije da se ta sredstva ulože u investicije koje će donijeti dobit”, rekao je Glamočak za “Nezavisne novine”.

Poslovni ambijent
Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala “Capital”, ističe da Vlada Republike Srpske, izgleda, smatra da ona ne treba stvarati poslovni ambijent kako bi investitori ulagali u turistički sektor ili ugostiteljstvo, već da ona treba da zateže posteljinu, sređuje sobe i dočekuje goste.

“To je sasvim pogrešna politika, nešto za što smo mislili da je davna prošlost, u kojoj se dokazalo da vlast u bilo kojoj zemlji nije dobar menadžer i da ne zna i ne može upravljati hotelijerstvom i držati ugostiteljske objekte. Postavlja se pitanje – i da imamo novac, zašto je to prioritet? Zašto Vlada smatra da je novac, čak i da ga je dobila na loto izvlačenju ili da smo našli izvor nafte, potrebno uložiti baš u sektor ugostiteljstva, a ne u škole, puteve i hiljadu drugih stvari koje su nam nasušne”, pita Vukelić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Pokrenuta inicijativa da se Kozara proglasi vazdušnom banjom
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je prije nekoliko dana da je pokrenuta inicijativa da se Kozara proglasi vazdušnom banjom, kao i da će uslijediti ulaganja u smještajne kapacitete. Šulić je u tom kontekstu spomenuo i “veliki značaj” najavljene mogućnosti proširenja smještajnih kapaciteta kupovinom hotela “Monument” od strane Vlade Republike Srpske.

Vrijednost ulaganja
Njen predsjednik Savo Minić rekao je da će narednih dana biti obavljeno vještačenje da bi se utvrdila vrijednost ulaganja u hotel “Monument” na Kozari.

“Ugostiteljski servis Republike Srpske to radi. Imaćemo vještačenje i realne parametre, ne želim prejudicirati, vidjećemo kako će proći javne nabavke”, rekao je Minić.

Nastavi čitati

Društvo

Cijene peleta u BiH NEKONTROLISANO RASTU

Cijene peleta na bh. tržištu u posljednjih nekoliko dana su eksplodirale, pa je tako za tonu peleta potrebno izdvojiti i skoro 700 maraka.

I dok se kod nekih preduzeća pelet ne može više ni naručiti za ovu godinu, kod drugih cijene rastu skoro pa svakodnevno, ali stručnjaci iz ove oblasti ističu da je došlo do neopravdano visokih cijena.

Naime, iz Federalnog ministarstva trgovine upozoreno je u petak na neopravdano i spekulativno povećanje cijena peleta za grijanje na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine, ističući da su cijene proizvodnih komponenata i troškovi prerade ostali nepromijenjeni.

“Uprkos stabilnim ulaznim troškovima, zabilježeni su slučajevi povećanja cijena, što predstavlja nezakonit pokušaj ostvarivanja ekstraprofita u sezoni povećane potražnje”, kazali su iz ovog ministarstva i u dodali da su, u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima, pokrenute pojačane kontrole s ciljem utvrđivanja eventualnih povreda Zakona o kontroli cijena i drugih propisa.

“Svi subjekti koji budu zatečeni u spekulativnom formiranju cijena, neprijavljivanju promjena cijena ili uskraćivanju podataka nadležnim organima, biće strogo sankcionisani, uključujući novčane kazne i zabranu obavljanja djelatnosti”, dodaju iz Federalnog ministarstva trgovine.

Povećana potražnja diktira cijenu
Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da povećana potražnja diktira cijenu.

“Sezona je grijanja, a čim je povećana potražnja, cijene skaču”, kazao je Ivanović i dodao da nagli skok cijena peleta sigurno nije opravdan.

Cijene oko 540 maraka u banjalučkoj regiji
Prema riječima Igora Andrića, sekretara Udruženja šumarstva i drvoprerade pri Privrednoj komori Republike Srpske, cijene su oko 540 maraka u banjalučkoj regiji.

“Sadašnje povećanje cijene uglavnom je izazvano od stane trgovaca koji su ljetos ispod 400 maraka nabavili pelet i sad oni diktiraju cijenu”, kazao je Andrić i dodao da je potražnja uticala na povećanje cijene.

“Ranijih godina proizvođači pelata bili su u problemu, imali su puna skladišta peleta, ali ove godine situacija je drugačija, kada je ovo naglo zahlađenje zateklo dobar dio proizvođača bez zaliha”, kazao je Andrić.

Iz kompanije “Drvoprodex” Banjaluka kazali su da oni trenutno ne primaju narudžbe za ovu godinu.

“Trenutno cijena palete je 535 maraka sa uključenim našim prevozom”, objašnjavaju iz ove firme”, kazali su iz “Drvoprodexa” i dodali da će nove narudžbe primati tek od početka naredne godine.

“Ove godine tokom ljetnih mjeseci nismo ni imali narudžbi i onda je krajem septembra, ali i početkom oktobra odjednom počelo veliko interesovanje tako da ne možemo da stignemo sve”, kazali su iz ove firme.

Cijene zavise od klase
Da su cijene peleta iz dana u dan veće, kažu iz firme “Drvosječa” iz Sarajeva, koja posluje kroz predstavništva u nekoliko gradova širom BiH, te, kako navode, cijene peleta zavise od klase.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 670 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 690 KM po toni. Imamo veoma mnogo narudžbi, kupci čak moraju čekati nekoliko dana na isporuku”, navode iz ove firme i dodaju da se intenzivno radi na isporuci kako bi se zadovoljile potrebe tržišta.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine”, krajem septembra pisale, pelet je koštao od 466 do 580 maraka, zavisno od toga u kojem gradu je kupovan.

Nastavi čitati

Aktuelno