Connect with us

Društvo

ELEKTROKRAJINA TONE U DUGOVE! Bilježe minus od 4,2 MILIONA KM

Poslovanje banjalučke „Elektrokrajine“ u ovoj godini drastično je pogoršano, o čemu govori i podatak da je iz milionskog plusa potonula u minus od čak 4,2 miliona KM.

Finansijski izvještaj najvećeg distributivnog preduzeća „Elektroprivrede RS“ pokazuje da su im prihodi smanjeni za čak 21,5 milion KM, a rashodi za 14,6 miliona.

To je uticalo na krajnji rezultat „Elektrokrajine“ koja je iz dobiti od 2,7 miliona KM ostvarene na kraju septembra 2021. skliznula u minus od 4,19 miliona na kraju trećeg kvartala ove godine.

Dugoročne obaveze preduzeća povećane su sa 78,2 miliona na 81,5 miliona maraka, a to povećanje odnosi se na dugoročne kredite u inostranstvu.

Kratkoročne obaveze su ostale na istom nivou i iznose oko 151 milion KM.

U ovoj godini došlo je do povećanja troškova za plate i naknade i ostala lična primanja sa 28,3 miliona na 30,9 miliona KM.

Iz izvještaja je vidljivo da su prihodi od pruženih usluga pali sa 83,6 miliona KM na 58,1 milion maraka.

Podsjećamo, Elektroprivreda RS“ (ERS), odnosno Direkcija za javno snabdijevanje, preuzela je prošle godine kupce od pet distributivnih preduzeća koji od tada naplaćuju samo mrežarinu i nove priključke.

Kako bi nadomjestili drastičan pad prihoda jer više ne naplaćuju električnu energiju, pet bivših distributivnih preduzeća, koji su prošle godine postali operatori distributivnih sistema (ODS) uputili su Regulatornoj komisiji za energetiku RS (RERS) zahtjev za povećanje naknade za korišćenje distributivne mreže.

Oni traže skuplju mrežarinu u prosjeku za 57,6 odsto, a ako RERS udovolji tom zahtjevu to će značiti i mnogo veće račune za struju. RERS o tome zvanično još nije donijela odluku.

„Elektrokrajina“: Ostvareni gubitak manji od planiranog

Komentarišući finansijski rezultat u „Elektrokrajini“ su rekli da su u prvih devet mjeseci planirali gubitak od 5,54 miliona КM, što znači da je ostvareni minus manji od planiranog za 1,35 miliona КM.

„Devetomjesečni gubitak posljedica je nekoliko objektivnih faktora. U skladu sa Zakonom o električnoj energiji i projektom reorganizacije elektrodistributivnih preduzeća u RS, ’Elektrokrajina’ je od 1. aprila 2021. potpuno prestala sa poslovima prodaje električne energije čime je izgubila značajan dio poslovnih prihoda. „Elektrokrajina“ sada posluje kao operator distributivnog sistema koji poslovni prihod ostvaruje gotovo isključivo od naknade za mrežarinu čiji je iznos propisan od strane Regulatorne komisije za energetiku RS“, kazali su u „Elektrokrajini“.

Dodaju i da je postojeći iznos naknade za mrežarinu nedovoljan da „kompenzuje“ gubitak djelatnosti prodaje električne energije.

Takođe, navode i da je opšti inflatorni udar uticao na značajno povećanje rashoda za nabavku repromaterijala koji se koriste u izgradnji i sanaciji elektrodistributivne mreže.

„Ilustracije radi, prosječni trošak priključka jednog domaćinstva je sada duplo veći od postojeće naknade za priključak koja je utvrđena 2013. godine, odnosno svaki priključak nam donosi finansijski gubitak“, ističu u ovom preduzeću.

Dodaju i da je u cilju ublažavanja inflatornog udara na zaposlene, „Elektroprivreda RS“ od 1. januara 2022. godine povećala cijenu rada za zaposlene sa 140 КM na 150 КM, što je uticalo na povećanje troškova za plate i ostala lična primanja radnika.

Capital

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno