Connect with us

Društvo

VIŠE OD 250 000 HILJADA GRAĐANA SRPSKE će biti izloženo UŽASU radioaktivnog otpada! ZAŠTO NIKO NE REAGUJE?!

Savjet ministara BiH je prošle sedmice konačno jednoglasno usvojio Strategiju pravne zaštite interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora, koju je Pravni tim uradio još polovinom godine.

Ova lokacija, koja se nalazi u opštini Dvor na Uni, udaljena je samo 800 metara od rijeke Une i jedan kilometar od vodozahvata Novi Grad i istoimene opštine iz kojeg vodu pije više od 15.000 građana.

U saopštenju Savjeta ministara BiH se ističe da je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa jednoglasno usvojena ova strategija.

“Strategijom za Trgovsku goru institucije u BiH dobijaju dokument koji sadrži pravne argumente i mehanizme u nastojanju da se spriječi odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u kasarni ‘Čerkezovac’ na granici s BiH i na taj način se otklone katastrofalne posljedice po život i zdravlje za oko 250.000 građana u BiH. Strategija sadrži sveobuhvatnu pravnu analizu. Istovremeno se daju smjernice institucijama u BiH za planiranje, utvrđivanje i implementaciju daljih aktivnosti koje uključuju pravne lijekove i pojačan angažman bh. diplomatije”, saopštili su iz Savjeta ministara.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada, rekao je da je neshvatljivo da je Strategija pravne zaštite tek sada došla na red za glasanje, s obzirom na to da je završena sredinom godine.

“U jednu ruku to govori o tome da su mnoge teme u BiH bitnije od života građana, a u drugu ruku da imamo nemali broj ljudi na odgovornim pozicijama koji i dalje ne shvataju da težina njihovog rada ili nerada je nešto što može uticati na narednih deset generacija. Pravna strategija ima osjetan broj nesavršenosti koje su posljedice različitih kompromisa koji su se postigli u izradi. Ključno je da hitno kreiramo akcioni plan koji će dati precizne rokove, ko radi i šta, u kom periodu i kojim resursima. Moramo definisati konkretne aktivnosti, a ne dopustiti da imamo uopštene planove bez detaljno definisane putanje”, istakao je Crnković.

Dodao je da je zabrinut kako će postizborni period uticati na percepciju slučaja “Trgovska gora”, ali da neće tolerisati zavlačenja.

“Vrijeme je da posložimo stvari i krenemo u konkretizaciju, o kojoj će građani morati biti transparentno i redovno izvještavani. Mi možemo i moramo odbraniti rijeku Unu, više od 250.000 ljudi živi ovdje i buduće generacije koje će živjeti, ali moramo posložiti prioritete, odvojiti žito od kukolja i braniti život jer nemamo drugog izbora. Moramo očekivati veći diplomatski angažman države. Kako je moguće da imamo slučaj koji traje preko 20 godina, a nemamo nijednu zemlju na svijetu koja je stala uz BiH. Nakon diplomatskog angažmana, moramo stvoriti uslove za pravnu odbranu”, naglasio je Crnković.

Nemanja Galić, član Pravnog tima, kazao je za “Nezavisne” da se pravnom strategijom nastavljaju aktivnosti države kroz rad međunarodnih organizacija koje se bave ovim pitanjem, te bilateralnim konsultacijama s Hrvatskom.

“Očekujem da se pokrenu konsultacije s Hrvatskom, ima nekoliko konvencija koje se bave tim pitanjima i mi smo to predvidjeli u strategiji i dali uputstva kome se sve država može obratiti. Sada je do državnih organa da odluče kojim će putem da idu. Mi smo dali smjernice i u zavisnosti od ishoda svih tih postupaka ostaju i one procedure koje se najviše pominju u javnosti, a to su arbitraža i eventualno neka tužba pred međunarodnim sudovima, ali ti mehanizmi imaju nekih svojih procesnih prepreka da bi se to tek tako pokrenulo. Nadam se i očekujem da će sada doći do jačeg angažmana države po ovom pitanju jer smo vidjeli da je pravna strategija jednoglasno usvojena”, zaključio je Galić.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno