Connect with us

Svijet

EPSTIN I BANKARSKA ELITA! Dokumenti otkrivaju bliskost s Ariane de Rotšild

Dokumenti američkog Ministarstva pravosuđa otkrili su dosad nepoznata dopisivanja između Ariane de Rotšild, predsjednice švajcarske privatne banke Edmond de Rothschild, i osuđenog finansijera Džefrija Epstina. Iako u objavljenoj prepisci nema naznaka krivičnih djela, poruke i dogovarani privatni susreti u njegovim domovima otvaraju pitanja o prirodi njihovog odnosa u godinama prije Epstinovog hapšenja.

Arijana de Rotšild, dopisivala se s Epstinom desetak puta i pristala na više sastanaka tokom pet godina prije njegovog hapšenja 2019. godine, otkrivaju dokumenti američkog Ministarstva pravosuđa.

Dokumenti, koje je ministarstvo objavilo prošlog petka, ne sadrže naznake kriminalnog djela, ali otvaraju pitanja o ranijem opisu njihovog odnosa koji je dala banka, prema kojem se s Epstinom sastajala u okviru svojih redovnih poslovnih dužnosti, piše Rojters.

Dogovarali sastanke u Epstinovim domovima

Prepiska pokazuje da su par dogovarao sastanke u Epstinovim domovima u Njujorku i Parizu, te da je de Rotšild bila pozvana da odsjeda u njegovom stanu. Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi svrhu njihovih sastanaka, prenosi b92.

Marta 2019. godine, otprilike četiri mjeseca prije njegovog hapšenja, Epstin je pitao Arijanu de Rotšild da li se nalazi u Parizu. Ona je odgovorila: “Stvarno si tu?! I ja sam. Kada si slobodan?”

“Prošlo je zaista previše vremena”, odgovorio je Epstin, nakon čega su dogovorili sastanak za sljedeći dan. Rojters nije uspio da utvrdi da li su se zaista sastali tom prilikom ili ranije, kako sugeriše njihova prepiska.

Ovo otkriće o dosad nepoznatoj bliskosti pokojnog finansijera i bankarke stavlja de Rotšild na rastući spisak istaknutih osoba koje su bile dio Epstinovog društvenog kruga.

Banka: Bio je poslovni poznanik

Portparol banke izjavio je za Rojters da je Epstin bio poslovni poznanik Ariane de Rotšild od 2013. do 2019. godine. Naglasio je da de Rotšild nije imala saznanja o Epstinovom ponašanju i da “nedvosmisleno osuđuje njegovo ponašanje i zločine koje je počinio”.

Portparol nije odgovorio na ponovljene upite o detaljima njihove komunikacije.

Epstin je 2008. priznao krivicu za podsticanje maloljetnice na prostituciju i odslužio 13 mjeseci zatvora na Floridi.

U julu 2019. optužen je za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorišćavanja u Njujorku i na Floridi između 2002. i 2005. godine. Izjasnio se da nije kriv. Pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji na Menhetnu 10. avgusta 2019, a smrt je proglašena samoubistvom.

Privatni poziv i neobičan dar

Rojters je pregledao uzorak od više od 4.400 spominjanja imena de Rotšild u dokumentima Ministarstva pravosuđa, od kojih su mnoga bila ponovljena referenca na iste e-mailove. U jednoj razmjeni iz 2016. de Rotšild je javila Epstajnu da ima grip i da neće odsjesti kod osobe koju je oslovila sa “B”.

Epstin ju je potom pozvao da odsjeda u njegovom stanu, napisavši: “Bilo bi privatno i niko ne bi znao.”

De Rotšild, koja danas ima 60 godina, zahvalila mu se, ali je rekla da će odsjesti kod nekog drugog ko će se “brinuti o njoj”. Dodala je da je “B bio katastrofa” i da joj ga je “dosta”.

Njen suprug, Benjamin de Rotšild, preminuo je 2021. godine. Portparol banke odbio je da komentariše bilo koju od konkretnih poruka.

U drugoj prepisci iz 2016. Epstinov pomoćnik dogovarao je povrat hoverboarda ćerke Ariane de Rotšild. Godinu ranije, 2015. godine, de Rotšild i Epstin razmijenili su poruke o svijećama koje mu je pomogla da izradi. Epstin je napisao: “Svijeće??? Jedva čekam da ih pomirišem. Hvala.”

Ona je odgovorila: “Tvoja omiljena matematička formula je na njoj, a miris je napravljen samo za tebe. Odgovara tvom ostrvu.”

Epstin je posjedovao privatno karipsko ostrvo za koji se tvrdi da je bio mjesto trgovine maloljetnicama.

Prva žena na čelu bankarske institucije Rotšild

Ariane de Rotšild je od 2023. godine izvršna direktorka ženevske banke Edmond de Rothschild, koja upravlja imovinom vrijednom 184 milijarde švajcarskih franaka. Udajom 1999. godine postala je članica jedne od najpoznatijih evropskih bankarskih dinastija, a kasnije i prva žena na čelu finansijske institucije Rotšild u istoriji dinastije koja seže u 18. vijek.

Tod Blanše, zamjenik glavnog državnog tužioca SAD-a, izjavio je da je objava dokumenata prošlog petka označila kraj postupanja Trampove administracije prema zakonu koji nalaže objavu svih spisa povezanih s Epstinom.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno