Dramatičan napad pasa dogodio se u Podstrani kod Splita, gdje je, jedan pas pred šokiranom djecom brutalno napao manjeg psa i teško ga povrijedio.

Incident se dogodio pred više svjedoka, među kojima su bila i djeca koja su u panici posmatrala krvavi prizor.

Prema navodima očevidaca, agresivni pas je “rastrgao malo tijelo” drugog psa, dok je vlasnica pokušavala da ga zaštiti vlastitim tijelom, prema pisanju “Slobodne Dalmacije”.

Vlasnica pokušala da spasi ljubimca

Svjedoci navode da se žena bacila preko svog psa pokušavajući da ga odbrani od napada. Uprkos pokušajima prisutnih da razdvoje životinje, napad je trajao nekoliko trenutaka i izazvao veliku paniku među prolaznicima. Djeca koja su se zatekla na mjestu događaja bila su vidno potresena, a pojedini svjedoci opisali su scene kao “strašne i uznemirujuće”.

Prema pisanju hrvatskih medija, napadnuti pas zadobio je teške povrede, a još nije poznato u kakvom je stanju nakon incidenta. Nije objavljeno ni da li je žena povrijeđena dok je pokušavala da zaštiti svog ljubimca.

Sve više napada pasa u regionu

Napad u Podstrani ponovo je otvorio pitanje kontrole opasnih i agresivnih pasa, posebno nakon više sličnih slučajeva zabilježenih posljednjih mjeseci u Hrvatskoj i regionu. Hrvatski mediji podsjećaju da su nedavno zabilježeni i napadi pasa na djecu u Zagrebu, Trogiru i drugim gradovima, nakon čega su pokretane istrage i uključivane veterinarske inspekcije.

Stručnjaci upozoravaju da vlasnici pasa moraju voditi računa o socijalizaciji i kontroli životinja, naročito kada je riječ o snažnim pasminama koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za druge životinje i ljude. Veterinari navode da su neadekvatan nadzor, loša obuka i nepravilno držanje najčešći uzroci ovakvih incidenata.

Očekuje se reakcija nadležnih

Za sada nema zvaničnih informacija da li je policija pokrenula istragu povodom incidenta u Podstrani, niti da li će biti uključena veterinarska inspekcija. Mještani su nakon napada izrazili zabrinutost zbog bezbjednosti djece i kućnih ljubimaca na javnim površinama.

Napad je izazvao burne reakcije na društvenim mrežama, gdje brojni građani traže strože kazne za vlasnike agresivnih pasa i veću kontrolu njihovog kretanja na javnim mjestima.

Rast cijena i globalne krize utiču na planiranje godišnjih odmora, ali interesovanje za ljetovanja ne opada. Turističke agencije iz Banjaluke otkrivaju koje su destinacije najtraženije i koliko su porasle cijene aranžmana.

Kriza na Bliskom istoku, ali i rat u Ukrajini donijeli su cijelom svijetu nove izazove i probleme, koji se odražavaju i na svakodnevni život običnih ljudi. Jedna od najvidljivijih posljedica je globalni rast cijena goriva, koji je doveo do poskupljenja svega ostalog, pa i putovanja.

Organizacija ljetovanja ove godine zahtjevnija je nego prethodnih, pa se većina građana odlučuje na bliže i sigurne destinacije, ali ima i onih koji neće dozvoliti da im bilo šta pokvari zasluženi odmor.

Pitali smo nekoliko banjalučkih turističkih agencija koje destinacije se najviše traže, imaju li ponude za one “plićeg džepa”, te da li su rasle cijene aranžmana u odnosu na prošlu godinu.

“S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, većina putnika bira neke bliže destinacije, pa najviše upita imamo za Hrvatsku. Smatramo da potražnja za Hrvatskom preovladava i zbog cijena, popusta za djecu, kao i zbog cjelokupne ponude koja uključuje i doručak i boravišnu taksu, te putnici zaista mogu da uživaju u odmoru.

Nešto s čim se dosad nismo susretali jesu pitanja poput “Da li je sigurno putovanje?”, “Šta ako i kod nas dođe do neprilika?” i slično, što opet proizilazi iz straha izazvanim trenutnom političkom situacijom. Takođe, neki od putnika znaju da pozovu, raspitaju se o aranžmanu i ostave finalnu rezervaciju za kasnije dok ne vide, kako i sami kažu, u kom pravcu će se odvijati stanje”, kažu iz agencije DIV Travel.

Ističu da imaju različite olakšice, poput plaćanja na rate, jednodnevne izlete na more, kao i fleksibilne načine otplate.

U agenciji Sebastijan kažu da su Hrvatska i Crna Gora najtraženije i ove godine, kao i Grčka i Turska.

“Najpovoljnija ponuda sa organizovanim prevozom i sedam noćenja sa uključenom uslugom polupansiona (doručak i večera) u sezoni iznosi 884 KM. Smještaj je obezbijeđen u Vili Mediteran u Igalu. Takođe, jedna od povoljnijih ponuda je smještaj u hotelu Medena 3* u Trogiru. Hotel nudi uslugu all inclusive te besplatan boravak za jedno dijete do 12 godina koje spava na pomoćnom ležaju, a 50% popusta za drugo dijete do 8 godina koje spava na ležaju sa roditeljima”, kažu iz Sebastijana.

Ističu da je većina hotelijera nudila popuste do 20% zaključno sa 31.03. tako da su se mnogi odlučili za rezervacije aranžmana prije isteka ponuđenih popusta.

“U ponudi su i daleke destinacije, a izdvajamo putovanje u Singapur, Bali i Maleziju u trajanju od 12 dana. Cijene su u odnosu na prošlu godinu porasle za 10% do 20% u zavisnosti od odabrane destinacije. Politička situacija u svijetu nije uticala na prodaju ljetnih aranžmana. Jedino smo obustavili prodaju aranžmana za Bliski Istok”, naglasili su iz agencije Sebastijan.

U agenciji Kompas Tours takođe nude nekoliko jeftinijih, ali atraktivnih opcija.

“Ovog ljeta u našoj agenciji najtraženije destinacije su: Hrvatska – sopstveni prevoz, Turska – avionom iz Banjaluke, Grčka – avionom i autobusom iz Banjaluke, kao i Egipat avionom iz Sarajeva. Građanima sa ograničenim budžetom preporučujemo privatni smještaj u Hrvatskoj ili Crnoj Gori. Kao posebnu ponudu za porodice izdvajamo Tursku, avionom iz Banjaluke gdje djeca imaju besplatan boravak u nekim hotelima”, ističu iz ove agencije.

Kada je o neobičnim destinacijama riječ, u ponudi su neke zaista zanimljive ture.

“Kao generalni zastupnik touroperatora Rocket Dreams za naš region, putnicima nudimo malo neobičnije i rekla bih neuobičajenije destinacije: Transsibirska željeznica, SAD – Route 66, Sjeverna Koreja, Alžir, Etiopija, Libija, Namibija, Uganda i Ruanda, Brazil i Argentina, Čile, Peru i Bolivija, Venecuela”, kažu iz Kompasa za MONDO.

Kada je riječ o poskupljenjima, dodaju da su cijene rasle u odnosu na prošlu godinu, ali da razlika nije neuopbičajena.

“Trenutna politička situacija u svijetu nas je samo primorala da budemo još precizniji u planiranju i dodatno ojačamo podršku klijentima. Interesovanje za ljetovanje je jednako kao i prošle godine”, dodaju.

Od posebnih ponuda izdvojili su avio aranžmane za Siciliju (avionom iz Zagreba 25. avgust i 13. oktobar), kao i avio aranžmane za Maltu sa letom iz Zagreba.

Agencija Rio Travel ima nešto drugačiji pristup putovanjima.

“Mi smo pomalo specifični jer ne radimo baš klasična putovanja, te obično prodajemo samo dalje destinacije. Shodno tome i činjenici da je klima preko ljeta obično prilično nepovoljna na dalekim destinacijama, ljeto je period kada najmanje radimo i većina prodaje i tura se obično dešava u periodu septembar – april. Ali, u ovom periodu radimo turu za Ikariju, jednu od pet plavih zona, odnosno mjestu sa najdugovječnijom populacijom na planeti, sa ciljem učenja o lokalnom životu i navikama tamošnjih ljudi”, kaže vlasnik agencije Robert Dacešin za MONDO.

Neobičnih destinacija u njihovoj ponudi ne nedostaje.

“Usudio bih se reći da smo jedina agencija na Balkanu, ako ne i na svijetu koja je prošle godine realizovala turu putovanja Zapadnom Afrikom, tokom koje smo obišli Mauritaniju, Senegal i Gambiju i tu turu ponavljamo ove godine. S obzirom na kompleksnost i logistiku te regiju, malo ko se usuđuje da pokuša nešto ovako, ali smo smatrali da sve tri zemlje, nude nešto specifično. Mauritanija, tu pustinjsku Afriku i vajb beduina, Senegal divlju crnu Afriku, dok Gambija nudi prekrasne plaže i životinje. Izdvojio bih još i turu istočnom Afrikom gdje imamo Etiopiju i Džibuti, kao i turu neistraženom Kinom i obilaskom njenih skrivenih gradova”, dodaje Robert.

Dodaje da se cijene ove godine nisu mijenjale.

“Iako smo nova agencija koja posluje tek od prošle godine, trudili smo se da uprkos poskupljenju cijena letova, zadržimo iste cijene kao i prošle godine, tako da se ništa nije mijenjalo”.

Na pitanje da li su se ove godine susreli s nekim novim izazovima odgovara:

“Problemi se pojavljaju iz dana u dan. Recimo, imali smo rasprodate dvije ture za Iran, koje se iz objektivnih razloga nisu desile. Turu za Kubu smo isto tako morali otkazati, jer je u zemlji nestalo goriva i shodno tome nije bilo moguće realizovati planirane aktivnosti. Jedva smo uspjeli spasiti i putovanje u Kinu za koju smo imali dvije rasprodate grupe, ali letove preko Dohe, te nakon što je ispao rat na Bliskom istoku, tražili smo novu turu te na kraju letjeli preko Budimpešte.

Ono što moram napomenuti je da smo za ovu turu otišli dosta u minus, jer su novi letovi bili dosta skuplji, ali nam je bilo u cilju da putnici koji su isplanirali svoj godišnji i radovali se putovanju, na kraju odu na njega”.

Iako su globalne krize, ratovi i rast cijena značajno promijenili način planiranja odmora, interesovanje građana za ljetovanja ne jenjava. Većina putnika ove godine bira bliže i sigurnije destinacije poput Hrvatske i Crne Gore, dok dio avanturista i dalje traži egzotična i nesvakidašnja putovanja. Turističke agencije ističu da su građani oprezniji nego ranije, ali da uprkos poskupljenjima i neizvjesnoj političkoj situaciji nisu spremni da se odreknu godišnjeg odmora.

Svijet ulazi u eru ogromnih data centara – infrastrukture bez koje ne mogu funkcionisati državne baze podataka, vještačka inteligencija, cloud platforme i globalne tehnološke kompanije. Od Sjedinjenih Američkih Država i Kine do Evrope i Balkana, države i korporacije ulažu milijarde evra u objekte koji postaju „fabrike digitalnog doba“.

Međutim, iza digitalne revolucije krije se i ogromna potrošnja električne energije i vode, zbog čega data centri postaju jedno od ključnih energetskih i ekoloških pitanja budućnosti.

Šta su zapravo data centri?

Data centar je objekat u kojem se nalaze hiljade servera i računarskih sistema koji obrađuju i čuvaju ogromne količine podataka. Upravo preko njih funkcionišu društvene mreže, internet pretrage, streaming platforme, mobilne aplikacije, bankarski sistemi, ali i sistemi državnih institucija i bezbjednosnih službi.

Savremeni data centri danas imaju ključnu ulogu u razvoju vještačke inteligencije, jer AI modeli zahtijevaju ogromnu računarsku snagu i neprekidan rad servera.

Problem je što takvi sistemi troše enormne količine električne energije, ali i pitke vode koja se koristi za hlađenje servera. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potrošnja električne energije data centara mogla bi se udvostručiti do 2030. godine upravo zbog razvoja vještačke inteligencije i cloud tehnologija.

Hrvatska planira gigantski AI centar kod Topuskog

Jedan od projekata koji je posljednjih mjeseci izazvao ogromnu pažnju u regionu jeste planirani AI i data centar „Pantheon AI“ kod Topuskog u Hrvatskoj.

Prema dostupnim informacijama, kompleks bi trebalo da bude izgrađen na području između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok, nedaleko od Topuskog, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom i područja Velike Kladuše.

Riječ je o projektu koji bi, prema najavama, mogao postati jedan od najvećih AI data centara u Evropi.

Planirana snaga centra iznosi čak 1 gigavat (GW), što je nivo potrošnje električne energije koji se poredi sa potrošnjom čitavih gradova ili velikih industrijskih sistema.

Potrošnja struje i vode: podaci koji otvaraju pitanja

Prema procjenama zasnovanim na projektovanoj snazi od oko 1 GW, budući AI/data centar kod Topuskog u Hrvatskoj, ako bi radio punim kapacitetom tokom cijele godine, mogao bi trošiti oko 8,76 TWh električne energije godišnje. To je približno polovina ukupne godišnje potrošnje električne energije Hrvatske, koja se kreće oko 19 TWh, što ovaj projekat svrstava među najenergetski intenzivnije infrastrukturne sisteme u Evropi.

Kada je riječ o potrošnji vode, industrijski modeli za velike AI data centre pokazuju da se u sistemima hlađenja troši između 1,5 i 3 litre vode po kWh električne energije. Primijenjeno na kapacitet od 1 GW, to znači da bi ovakvi sistemi mogli trošiti približno između 13 i 26 milijardi litara vode godišnje, odnosno oko 130 do 260 miliona hektolitara vode godišnje.

Dodatni problem koji se u stručnoj i lokalnoj javnosti ističe jeste činjenica da se za hlađenje sistema u okviru projekta razmatra korištenje podzemnih vodnih izvora u području Topuskog. To otvara pitanja dugoročnog uticaja na lokalne vodne resurse.

Prema dosadašnjim najavama, početak izgradnje očekuje se 2027. godine, dok bi prve operacije mogle početi 2029. godine.

Kragujevac već ima jedan od najvećih data centara u regionu

Dok Hrvatska tek planira veliki AI kompleks, Srbija već nekoliko godina ima jedan od najznačajnijih državnih data centara u jugoistočnoj Evropi.

Državni Data centar u Kragujevcu otvoren je 2020. godine i predstavlja ključnu digitalnu infrastrukturu Srbije.

Centar koriste državne institucije, lokalne samouprave, zdravstveni sistem, bezbjednosne strukture, ali i brojne kompanije koje koriste cloud usluge.

Objekat je projektovan tako da omogućava visok nivo bezbjednosti podataka i neprekidan rad sistema 24 časa dnevno.

Takvi kapaciteti zahtijevaju veliku količinu energije za napajanje serverskih sistema i rashladnih uređaja.

Iako je centar projektovan uz napredne sisteme energetske efikasnosti, njegova potrošnja električne energije je ogromna upravo zbog neprekidnog rada serverske infrastrukture.

Slično je i sa potrošnjom vode koja se koristi u rashladnim sistemima kako bi serveri mogli raditi bez prekida.

Kragujevački data centar kasnije je proširen dodatnim kapacitetima upravo zbog sve većih potreba za skladištenjem i obradom podataka, kao i razvoja cloud servisa i vještačke inteligencije.

Data centri postaju nova „industrija budućnosti“

Tehnološke kompanije danas grade data centre širom svijeta brže nego ikada ranije. Microsoft, Google, Amazon i druge globalne kompanije ulažu desetine milijardi dolara u novu infrastrukturu zbog eksplozije razvoja vještačke inteligencije.

Međutim, paralelno raste i zabrinutost zbog ogromne potrošnje energije i vode.

Pojedini veliki data centri u svijetu troše električnu energiju jednaku potrošnji čitavih gradova, dok sistemi za hlađenje svakodnevno koriste milione litara vode.

Zbog toga mnoge države pokušavaju pronaći balans između digitalnog razvoja i zaštite energetskih i prirodnih resursa.

Stručnjaci upozoravaju da će u narednim godinama upravo energija postati ključni faktor za razvoj novih data centara, jer bez stabilnog elektroenergetskog sistema nema ni razvoja digitalne ekonomije.

Uprkos tome, jasno je da će data centri u budućnosti imati sve važniju ulogu.

Banjaluka24