Connect with us

Svijet

EU nas drži na čekanju 52 godine, a onda se pitaju što se sastajemo s drugim državama

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za PBS osvrnuo se na rat u Ukrajini, ali i na nedavno održani sastanak Šangajske organizacije za saradnju na kojem je učestvovala i Turska.

Na pitanje da li trenutno, uzevši u obzir kontraofanzivu Ukrajinaca, ova država ima prednost u ratu, turski predsjednik je odgovorio kako se u ovom ratu ne može svrstavati niti na jednu stranu.

“Kao vođa, nisam zadovoljan što razmatram ovo pitanje. Sve što želimo jeste da okončamo ovaj rat. Ljudi umiru, a na kraju dana niko neće pobijediti. U Uzbekistanu sam se sastao s predsjednikom Putinom i imali smo veoma opsežne razgovore. Zapravo, dokazao mi je da je voljan da ovo okonča što je prije moguće. To je bio moj utisak. Mislim da ćemo napraviti značajan korak naprijed”, rekao je Erdogan.

Nakon toga, Erdogan se osvrnuo i na pitanje da li je u interesu ruskog naroda i ubijanje stotina civila u Ukrajini.

“Ne ginu samo Ukrajinci, već ima žrtava i na ruskoj strani. Činjenica jeste da su izvršili invaziju, ali prije izbijanja ovog sukoba dogodilo se mnogo stvari. UN mora donijeti zaključke što je prije moguće, nakon toga moći ćemo iznijeti svoj stav”, naglasio je.

Tokom razgovora, Erdogan je govorio i o tome da li će Švedskoj i Finskoj dozvoliti ulazak u NATO te da li ove države imaju namjeru ispuniti turske zahtjeve.

“Švedska je bila kolijevka terorizma, a teroristi su se infiltrirali sve do parlamenta. U Stockholmu vidimo da oni stalno demonstriraju. Finsk, s druge strane nije kao Švedska. Oni su smireniji i imaju kontrolu nad razvojem događaja”, rekao je turski predsjednik.

Na kraju, Erdogan je komentarisao i posjetu turske delegacije Šangajskoj organizaciji za saradnju što je izazvalo velike kritike Brisela.

“Evropska unija nas zadržava 52 godine, ne dozvoljava nam se da se približimo, a onda se pitaju zašto se sastajemo s jednima ili drugima”, zaključio je Erdogan, prenose RIA Novosti.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno