Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je iz Ankare da je primirje sa Iranom zvanično gotovo nakon posljednjih udara američke vojske.

Američki predsjednik Donald Tramp prvi put se zvanično oglasio nakon vojnih udara na Iran, poručivši da je američka vojska “vrlo snažno napala” iranske ciljeve. Prema njegovom eksplicitnom stavu, privremeno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana od danas više ne postoji.

Tramp je ove poruke uputio javnosti tokom zvaničnog susreta sa novim generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Ankari. Tom prilikom je direktno optužio iransko državno i vojno rukovodstvo za svjesni nastavak agresije i napada, uprkos ranijim čvrstim diplomatskim dogovorima i obećanjima.

Američki lider je podsjetio na nedavne događaje, navodeći da je Vašington poručio iranskoj strani da na miru obavi svoje pogrebne obrede nakon ubistva vrhovnog vođe, ali da su oni umjesto toga odmah pokrenuli raketne napade i udare na komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu. Upravo zbog toga je, kako tvrdi Tramp, uslijedio sinoćnji američki odgovor koji je bio čak dvadeset puta snažniji od iranskih odmazdnih udara.

“Zli ljudi i rak koji se mora eliminisati”
Američki predsjednik nije birao riječi govoreći o Iranu, naglašavajući da Sjedinjene Američke Države više neće tolerisati politiku koju provode tamošnje vlasti. Istakao je da iranska strana igra prljavu igru i da bez ikakvog obzira napada sve mete redom.

“To su zli i bolesni ljudi. Oni su rak. A znate li šta se radi sa rakom? Treba ga odstraniti što je prije moguće”, bio je direktan Tramp pred novinarima u Turskoj.

Na pitanje novinara da li to znači definitivan kraj američko-iranskog primirja, Tramp je odgovorio potvrdno, dodajući da lično više ne želi da ima bilo kakvog posla sa njima. Iako iranska strana, prema njegovim saznanjima, i dalje izražava želju za sjedanjem za pregovarački sto, Tramp je zaključio da su dalji razgovori sa pregovaračima u ovom trenutku samo čisti gubitak dragocjenog vremena.

Sjedinjene Američke Države i Iran su nedavno, tačnije 17. juna, potpisali zvaničan memorandum o razumijevanju. Tim dokumentom je privremeno zaustavljen otvoreni vojni sukob između dvije države, a obje strane su se obavezale na pregovarački period od 60 dana kako bi se kroz diplomatiju došlo do konačnog, trajnog mirovnog rješenja.

Danska je spremna da brani svaki centimetar NATO, uključujući i svoju teritoriju, izjavila je danas, 8.jula, u Ankari danska premijerka Mete Frederiksen, dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ponovio da Grenland treba da bude pod kontrolom SAD-a.

Trampove tvrdnje da SAD moraju da steknu ili kontrolišu Grenland, poluautonomnu dansku teritoriju, već dugo su izvor napetosti u odnosima Vašingtona i Kopenhagena, kao i u širim odnosima SAD-a sa Evropom.

“Grenland nije na prodaju”
Pitanje je od tada prešlo na diplomatski nivo.

“Spremni smo da branimo svaki centimetar NATO, uključujući i našu vlastitu teritoriju. Naravno da ćemo braniti Kraljevinu Dansku“, rekla je Frederiksen i ponovila da Grenland nije na prodaju.

“Jedan od razloga zašto smo izgradili NATO pijre mnogo, mnogo godina jeste to što, ako se nekome od nas nešto dogodi, onda bi svi trebalo da stanemo jedni uz druge“, rekla je.

Tramp je u utorak u Ankari izjavio da bi Grenland trebalo da bude pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, a ne Danske.

Šta je rekao Donald Tramp
“Grenland bi trebalo da bude pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, a ne Danske“, rekao je Tramp novinarima tokom sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

Dodao je da je spor oko Grenlanda narušio odnose između SAD-a i NATO.

“To je narušilo moj odnos sa NATO jer Grenland ne koristi Danskoj. Danska zapravo ne ulaže novac kako bi pomogla Grenlandu, a on je izuzetno važan za Sjedinjene Američke Države. Okružen je kineskim i ruskim brodovima, a to se neće dozvoliti“, rekao je Tramp, piše Hina, prenosi Index.hr.

“Nisu htjeli da pristanu na to, uprkos svoj pomoći koju im pružamo u vezi sa Rusijom”, dodao je.

Američki šef diplomatije Marko Rubio izjavio je u junu da se razgovori sa Danskom i Grenlandom o tom pitanju nastavljaju na mjesečnom nivou.

Sjedinjene Američke Države izvele su novi talas vojnih udara na ciljeve u Iranu nakon što su tri komercijalna broda napadnuta u Ormuskom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su napadi bili odgovor na, kako tvrdi Vašington, iranske napade na trgovačke brodove koji su plovili kroz međunarodni plovni put, ističući da će Teheran snositi “visoku cijenu” za ugrožavanje slobode plovidbe.

Prema američkim zvaničnicima, pogođeno je više od 80 vojnih ciljeva, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, radare, protivbrodske raketne položaje i objekte Iranske revolucionarne garde.

Iranski državni mediji javili su da je tokom noći odjeknulo više eksplozija na ostrvu Kešm, u gradu Sirik i u velikoj luci Bandar Abas, dok za sada nema zvaničnih podataka o eventualnim žrtvama ili razmjerama materijalne štete.

Istovremeno, američke vlasti ukinule su privremenu dozvolu koja je Iranu omogućavala izvoz sirove nafte, čime je dodatno pojačan ekonomski pritisak na Teheran usred pregovora o trajnom sporazumu između dvije zemlje.

Iran zaprijetio odmazdom, Katar optužio Teheran
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je, kao odgovor na američke udare, raketama i dronovima gađala desetine američkih vojnih objekata u Bahreinu i Kuvajtu, navodeći da je pogođeno 85 ciljeva, kao i da je oboren američki dron MQ-9.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Vašington da je prekršio memorandum o razumijevanju postignut prošlog mjeseca i upozorilo da će preduzeti “odlučne mjere” radi zaštite nacionalne bezbjednosti i svojih interesa.

Dodatne tenzije izazvao je napad na tri trgovačka broda u blizini Omana, među kojima je bio i katarski LNG tanker “Al-Rekayyat”. Katar je za napad direktno okrivio Iran, ocijenivši da je riječ o neprihvatljivom udaru na međunarodnu pomorsku plovidbu, dok je Teheran odbacio optužbe kao neosnovane.

Obnovljeni sukobi doveli su do rasta cijena nafte za više od dva odsto, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla ozbiljno ugroziti snabdijevanje svjetskog tržišta energentima i dodatno narušiti krhko primirje između SAD i Irana, prenosi “HurriyetDailyNews”.