Connect with us

Politika

EVO KAKO ĆE OVE GODINE IZGLEDATI IZBORNA KAMPANJA! Počinje 6. septembra, a tu je i jedna novost

Izborna kampanja za naredne lokalne izbore počeće 6. septembra, a novina je da od danas do zvaničnog početka, osim zabrane plaćanog političkog oglašavanja, nema nikakve preuranjene kampanje, plaćene ili neplaćene, izjavila je predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić.

“CIK BiH će koristiti sve raspoložive zakonske mogućnosti kako bi obezbijedila nesmetano provođenje izbornog procesa”, rekla je Hadžiabdićeva na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Ona je ukazala da je posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona proširen period na koji se odnosi nadležnost CIK-a u vezi sa pravilima ponašanja političkih subjekata.

“To znači da je od danas do potvrđivanja rezultata političkim subjektima, kandidatima i njihovim pristalicama, kao i izbornoj administraciji, zabranjeno, između ostalog, da se koriste govorom mržnje, sprečavaju novinare da obavljaju svoje dužnosti, zloupotrebljavaju djecu u političke svrhe”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ona je dodala da su proširene i zabrane u vezi sa zloupotrebom javnih sredstava.

“Nije dozvoljeno korištenje pozicije rukovodioca organa ili ustanove za svoju javnu promociju kao kandidata ili promociju svog političkog subjekta”, istakla je Hadžiabdićeva.

Ona je navela da je zabranjena promocija političkih subjekata i kandidata na javnim događajima koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća, te da se ne dozvoljava ni korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu direktne ili indirektne podrške kupovini birača u izbornoj kampanji.

Hadžiabdićeva je napomenula da sada prvi put CIK u izbornom periodu može sankcionisati političke subjekte zbog širenja dezinformacija u izbornom procesu.

“U slučaju plasiranja takvih informacija, CIK je ovlaštena da pokrene postupak i da izrekne sankcije”, istakla je Hadžiabdićeva.

Prema njenim riječima, osim CIK-a i biračkih odbora, izbornu administraciju čine i opštinske odnosno gradske izborne komisije.

“Govorimo o 143 izborne komisije koje broje ukupno 583 člana. Do danas su imenovana 564 člana, a procedura imenovanja 19 članova je u postupku. CIK će imenovati i zamjenske članove u onim izbornim komisijama gdje procedura imenovanja nije završena”, precizirala je Hadžiabdićeva.

Ona je dodala da je novina za ove izbore da CIK imenuje predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora koji ne smiju biti povezani sa političkim strankama.

Hadžiabdićeva je napomenula da će CIK na lokalnim izborima testirati upotrebu izbornih tehnologija, putem četiri pilot projekta.

Prema njenim riječima, prvi je pilot projekat identifikacije i transfer rezultata na biračkom mjestu koji se radi uz podršku Delegacije EU, a planiran je u desetak opština na 165 biračkih mjesta.

Drugi pilot projekat je testiranje upotrebe optičkih skenera, odnosno automatsko prebrojavanje glasačkih listića koji je planiran u šest opština, na 145 mjesta.

Treći pilot projekat je biometrijska identifikacija birača, koji će se raditi uz podršku OEBS-a na svim redovnim biračkim mjestima u Brčko distriktu i to na 137 biračkih mjesta ukoliko se steknu uslovi, odnosno ukoliko budu odobrena sredstva jer se prva tri projekta rade uz podršku donatorskih organizacija, a za četvrti se očekuje se dodatni novac.

“S obzirom da u BiH ima oko 5.500 biračkih mjesta, mislim da ćemo imati testiranje izbornih tehnologija na oko 10 odsto biračkih mjesta”, naglasila je Hadžiabdićeva.

Odgovarajući na pitanje šta će CIK učiniti ukoliko Republika Srpska raspiše izbore po svom Izbornom zakonu, Hadžiabdićeva je rekla da CIK ne ocjenjuje te stvari, ni zakon, ni Ustav.

Ona je navela da su lokalni izbori raspisani u skladu sa Izbornim zakonom BiH, da je donošenje entitetskog Izbornog zakona, kako kaže, upitno, te da će CIK BiH raditi, isključivo, po važećem zakonu.

“Uopšte ne planiramo da se bavimo tim zakonom, iako bi njegovo stupanje na snagu moglo da zakomplikuje situaciju provođenja izbora”, napomenula je Hadžiabdićeva.

Ona je napomenula da nije dobro donositi izmjene Izbornog zakona u godini izbora, a pogotovo nije dobro da se to čini nakon raspisivanja izbora.

Član CIK-a Željko Bakalar rekao je da je Izborni zakon po kojem su raspisani izbori donio parlament i OHR, te da su podaci o broju birača uzeti od nadležnih institucija, odnosno Agencije za identifikacione dokumente.

Related Topics:

Politika

MILANOVIĆ: “Kako se danas odnosimo prema penzionerima, tako će se sutra odnositi prema nama”

Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama, rekao je on.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović proveo je ugodno popodne u druženju sa penzionerima u Ljekaricama.

Milanović je rekao da su penzioneri u Republici Srpskoj najmudriji dio našeg društva, jer znanje i bogato radno i životno iskustvo koje su oni stekli i uložili u državu prethodnih decenija svog rada mogu značajno koristiti sadašnje generacije.

-Budući zadatak svih nas u Republici Srpskoj je da penzioneri dobiju penzije od kojih mogu da žive dostojanstveno. Svjesni smo da penzije nikad neće biti dovoljno visoke ali treba da rastu značajno u odnosu na sadašnje i da budu usklađene s cijenama potrošačke korpe i inflacijom. Penzionerima je neophodna i kvalitetnija zdravstvena zaštita jer su u životnoj dobi kad su posjete ljekarima nažalost česte, a lijekovi preskupi u odnosu na njihova novčana primanja – naglasio je Milanović.

On je dodao da je veoma važno za naše sugrađane, koji nakon odlaska u penziju imaju mnogo slobodnog vremenа, obezbijediti društveno zanimljiv život i aktivnosti koje će kvalitetno ispuniti njihove penzionerske dane.

-Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama. Grad Banjaluka je prepoznala potrebe penzionera i uvela brojne značajne mjere i olakšice za njihov život koje ćemo u budućnosti proširiti i na cijelu Republiku Srpske – poručio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Politika

LICEMJERSTVO SNSD-a: Budžet institucija BiH raste, Republici Srpskoj ostaje sve manje novca

U normalnim zemljama budžet za narednu godinu usvaja se u toku tekuće. BiH kao i obično, mimo normalnog. Jedinstvena samo zemlja u cijelom svijetu koja iz godine u godinu funkcioniše na privremenom finansiranju.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević objašnjava da se privremeno finansiranje u većini zemalja rijetko koristi i to samo mjesec ili dva.

,,Nakon toga, ako se budžet ne usvoji vlada te zemlje pada i raspisuju se novi izbiori, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama to je još drastičnije. Prestaje plaćanje svih institucija, svih zaposlenih i to je neka vrsta pritiska’’, kaže Mlinarević.

Tako je to o normalnim zemljama. Kod nas Savjet ministara ne bi bio raspušten ni zbog mnogo krupnijih stvari od budžeta.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić tvrdi da je naša situacija dokaz da budžet u BiH nije javni interes nego stvar političke trgovine i ucjena u, kako kaže, koaliciji koje čas ima, a čas nema.

A ta ima/nema koalicija uspjela je da za manje od četiri godine mandata poveća budžet BiH za 50% , sa milijardu na milijardu i po maraka.

Za  ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH to je očit dokaz jačanja države i državnih institucija.

Izgleda da su predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH ili loši pregovarači, ili pregovaraju  za lične, a ne za interese Republike Srpske.

Sve vrijeme tvrde da žele da sruše institucije BiH i  da vrate nadležnosti koje su upravo oni prenijeli na BiH.

Sjetite se navodne zabrane rada Suda IiTužilaštva BiH, SIPE, Obavještajne-bezbjednosne agencije, pa osnivanja vlastite Agencije za lijekove, vraćanje Vojske Republike Srpske…

Rezultat toga je, na kraju, povećanje budžeta baš za te institucije, upozorava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov Darko Babalj i upozorava da više novca u budžetu BiH znači manje novca u budžetu Republike Srpske.

Budžet institucija BiH uskoro će se naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo BiH ga je uputilo u parlamentarnu proceduru nakon što je Savjet ministara BiH odlučio da se BHRT-u uplati šest miliona maraka.

Podsjećamo, riječ je o medijskoj kući za koju u SNSD-u tvrde da je nelegalna, neustavna i antisrpski orjentisana.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno