Connect with us

Politika

EVO KO SU KANDIDATI ZA POTPREDSJEDNIKA NA IZBORIMA U OKTOBRU: Begić veliki favorit

Uz dobro poznata imena na domaćoj političkoj sceni, iza kojih su ozbiljne partijske strukture, u izbornu trku za predsjednika i potpredsjednike Srpske i ovaj put idu brojni drugi kandidati, među kojima je najviše onih koji se predstavljaju kao nezavisni.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH je za učešće na predstojećim opštim izborima 2. oktobra, ovjerila 31 prijavu kandidata koji mjerkaju fotelje u Palati Republike. Za predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike, osim kandidata koji su prijedlozi parlamentarnih partija sa sjedištem u Srpskoj kao što su Milorad Dodik (SNSD), Jelena Trivić (PDP), Radislav Jovičić (DNS), Neđo Đurić (SPS) te drugi među kojima su Senad Bratić u ime pokreta Država, Davor Pranjić kao izbor hrvatskih stranaka na čelu sa HDZ-om, na glasačkom listiću biće i drugi iz manje poznatih stranaka i ukupno 17 nezavisnih kandidata.

Prvi put u izbornoj trci šansu traži Miroslav Ilić iz Doboja. Smatra da je BiH dobro mjesto za život, ali je potrebno promijeniti navike i prema društvenoj svojini i ukupan odnos u društvu.

– Zbog porodice, dragih prijatelja hoću da pokušam. Ne gajim neke iluzije da ću pobijediti niti idem na to “Miroslav Ilić”, ali imam tu obavezu i čisto prema sebi – rekao je Ilić za “Glas Srpske”.

S druge strane, njegov sugrađanin Slavko Dragičević već ima iskustva. Za istu poziciju je bio kandidat i na opštim izborima 2018, kada je osvojio nešto više od 650 glasova.

– I prvi put i sad sam kandidat zbog mog sociopsihološkog posmatranja i shvatanja ovog društva. Profesor sam sociologije. Znam da ne mogu proći u ovom odnosu snaga, ali hoću da mi ostane negdje zapisano da sam se trudio, nastojao, htio, želio. Jesam za promjene, ali ne vjerujem u ove koje zagovara postojeća partijska oligarhija, već da se vratimo AVNOJ-u i sistemu u kojem sam odrastao – rekao je Dragičević, uz opasku da nije kandidat nijedne partije, kako vlada mišljenje kada su u pitanju nezavisni kandidati.

Na spisku kandidata za predsjednika i potpredsjednika Srpske ponovo su, uz Dragičevića, kao i 2018. godine, Ćamil Duraković iz Srebrenice, Igor Gašević iz Istočnog Sarajeva i Slavko Sekulić iz Doboja. Tu je i nekadašnji PDP-ovac Ivan Begić, sada kao nezavisni kandidat, Zoran Kalinić (Naša priča Republika Srpska), Dejan Pejić (Liberalna stranka) i drugi.

Politički analitičar Vojislav Savić za “Glas Srpske” ističe da je većini kandidata za pozicije u Palati koji nisu poznati široj javnosti motiv za kandidaturu drugačije prirode, jer su svjesni da nemaju šanse za pobjedu.

– Međutim, tom kandidaturom i osvojenim brojem glasova oni licitiraju i trguju za druge privilegije u političkom spektru, odnosno pregovaraju sa partijama oko postizborne kombinatorike i kroz kandidature opstaju kao relativno relevantni faktori u političkom životu – kazao je Savić.

Dodaje da ne bi trebalo zanemariti činjenicu da se potpredsjednici RS takođe biraju na istoj listi što, kako kaže, dodatno usložnjava listu i zbunjuje birače.

– Zbog toga i broj kandidata djeluje nerealno velik, ali treba uzeti u obzir da se faktički biraju tri funkcionera, iako su dva od tri (potpredsjednici) u suštini kozmetičke prirode – zaključio je Savić.

Pravilo

Republika Srpska ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika. Izborna pravila definišu da se kandidati biraju iz svih konstitutivnih naroda, a predsjednik postaje onaj koji dobije najveći broj glasova. Dva kandidata koji se, po broju osvojenih glasova, nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike.

Izvor: Glas Srpske

Politika

STANIVUKOVIĆ O NOVOM DODIKOVOM ZAHTJEVU: „Koliko puta će građani biti prevareni istim scenarijem?“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković reagovao je na novu poruku Milorada Dodika o ukidanju ili ograničavanju nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH, podsjećajući da je vlast Republike Srpske slične zakone već usvojila u februaru 2025. godine, a potom ih u oktobru stavila van snage.

Nakon što je Milorad Dodik ponovo zatražio ukidanje Suda BiH i Tužilaštva BiH ili ograničavanje njihovih nadležnosti, oglasio se predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković.

Stanivuković je ocijenio da se ponavlja već viđen politički scenario i podsjetio na poteze Narodne skupštine Republike Srpske iz 2025. godine.

„Ponovo vraća staru ploču“

„Ko zna koji put? Prošla je skoro godina otkako Dodik nije najavio ‘ukidanje’ Suda i Tužilaštva BiH. Danas ponovo vraća staru izlizanu ploču“, poručio je Stanivuković.

Njegova reakcija uslijedila je nakon Dodikove nove objave u kojoj je zatražio ukidanje državnih pravosudnih institucija ili značajno ograničavanje njihovih nadležnosti. Dodik je istovremeno pozvao srpske kadrove u državnom pravosuđu da se, ukoliko bude potrebno, povuku sa svojih funkcija.

Stanivuković podsjetio na zakone iz februara 2025.

Stanivuković tvrdi da građani Republike Srpske već imaju iskustvo sa sličnim odlukama.

„Možda ne pamti dobro, ali tu smo da ga podsjetimo: ove zakone smo već imali. Usvojili su ih u februaru, a u oktobru sami povukli i poništili“, naveo je.

Narodna skupština RS je 27. februara 2025. godine usvojila zakon kojim je bilo predviđeno da se na teritoriji Republike Srpske zabrani djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e i VSTV-a BiH.

U oktobru iste godine Narodna skupština RS usvojila je Zakon o prestanku važenja više propisa, među kojima je bio i Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, objavljen pod brojem 19/25.

„Velike riječi, dramatične odluke, pa povlačenje“

Stanivuković zbog toga dovodi u pitanje šta, kako navodi, građani mogu očekivati od novih najava.

„Zato danas nije najvažnije šta Dodik ponovo najavljuje, već koliko će puta građani Republike Srpske biti prevareni istim scenarijem: velike riječi, dramatične odluke, a zatim povlačenje i zaborav čim politički rizik postane stvarni“, rekao je Stanivuković.

Njegova ocjena da su građani „prevareni“ predstavlja političku interpretaciju poteza vlasti, dok je dokumentovano da su zakoni iz februara 2025. kasnije prestali da važe.

„Republici Srpskoj ne trebaju političke predstave“

Stanivuković je poručio da bi fokus, prema njegovom mišljenju, trebalo preusmjeriti na dugoročne politike i sigurnost građana.

„Republici Srpskoj ne trebaju političke predstave, već dosljedna politika i sigurna budućnost“, zaključio je predsjednik PSS-a.

Nova Dodikova poruka tako je ponovo otvorila pitanje odnosa Republike Srpske prema državnim pravosudnim institucijama, dok Stanivuković odgovara podsjećanjem na poteze vlasti iz 2025. godine i njihovo kasnije povlačenje.

Nastavi čitati

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno