Bosna i Hercegovina još uvijek nema savremeni popis poljoprivrede, iako je riječ o statističkom istraživanju koje predstavlja osnovu za planiranje agrarne politike i raspodjelu sredstava u ovom sektoru. Iako je bilo planirano da se poljoprivredna gazdinstva popišu još tokom prošle godine, sve je ostalo mrtvo slovo na papiru. Od pompeznog hvalisanja kako će BiH nakon više šest ipo decenija, dobiti popis poljoprivrede nema ništa. Možda jer nema, kažu poljoprivrednici, više ni šta da se popiše.

“Imali smo prije par godina oko 18 hiljada i 600 proizvođača mlijeka u Republici Srpskoj, sad smo pali na 3100, nekad je Semberija imala muznih grla koliko ima sad cijela Republika Srpska”, kaže Radenko Arsenović, proizvođač mlijeka iz Male Obarske “Sam popis poljoprivrede se odugovlači, ne znam zašto bježe od toga da se stvarnosti pogleda u oči”, pita Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvodjaca sela Semberije

Srpska nema preciznih podatak koliko ima farmi, zemljišta za usjeve, mehanizacije i radne snage. A kad ne zna čime raspolaže, ne može ni da planira. Međutim, ti podaci Vladi Srpske nema namjeru skoro da popiše gazdinstva, jer kako kaže premijer

“To nije nužno, ali je potrebno. I kroz projekat etFARM i kroz nadogradnju informacionih sistema povlačenja svih podataka, mi sad znamo kada se završi proljetna sjetva, nama su dovoljna 2 3 sunčana dana da izvršimo kontrolu”, kaže premije Savo Minić.

Vremena su nepredvidiva, sjetite se, kažu poljoprivrednici, kad je harala svinjska kuga, mnogi su, zbog manjka pravih podataka, lovili u mutnom. Odšteta, navode, neravnopravno raspodjeljena i mnogi ostali zakinuti.

“To je planski odrađeno, što je veći haos država na taj način može legalno da opere ruke da bi zaštitila uvoz i uvoznički lobi a ne domaće proizvođače”, zaključuje Arsenović.

A ovo, kako Arsenović kaže, pranje ruku, ide na ogromnu štetu poljoprivrede i njenog cjelokupnog razvoja, jer bez preciznih podataka nema ni temelja za buduće politike, planove i pristup evropskim fondovima. Institucionalni haos, evidentno je, nekima odgovara.
bn

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, osim ministra Alena Šeranića, trenutno nije zaposlen nijedan doktor medicine tako da ne čudi što se zakoni iz ovog ministarstva povlače iz procedure.

Alen Šeranić koji je završio Medicinski fakultet u Banjaluci i kasnije stekao zvanje specijaliste epidemilogije trenutno je jedini doktor medicine u resornom ministarstvu.

Nakon što je početkom ovog mjeseca zbog ispunjavanja uslova za penziju Milan Latinović razriješen dužnosti pomoćnika ministra za zdravstvenu zaštitu, resorno ministarstvo ostalo je bez posljednjeg doktora medicine.

Prije Latinovića, još u decembru prošle godine takođe zbog odlaska u penziju dužnosti je razriješena dugogodišnja pomoćnica ministra za javno zdravstvo Amela Lolić, tako da ministarstvo trenutno funkcioniše bez pomoćnika ministara u dva resora.

Jedini preostali doktor medicine bila je šefica Odsjeka za transplantaciju i biomedicinu Andreja Subotić – Popović, ali ona je nedavno otišla iz ministarstva u novoformirani Zavod za dijalizu i transplantaciju RS.

Da zlo bude veće, ni pomoćnik ministra za socijalnu, porodičnu i dječiju zaštitu Vladimir Makarić nema zvanje diplomiranog socijalnog radnika koje bi po logici stvari trebao da ima šef navedenog resora, već kako nezvanično saznajemo, diplomu privatnog fakulteta sumnjive reputacije.

Poslanik SDS-a i član Odbora za zdravstvo Narodne skupštine RS Ognjen Bodiroga kaže da je razočaran, ali ne i iznenađen činjenicom da u ministarstvu zdravlja trenutno ne radi nijedan doktor medicine.

„Sada je jasno zašto iz tog ministarstva izlaze katastrofalna zakonska rješenja i zašto se zakoni povlače iz skupštinske procedure. Ova vlast decenijama kadrovski devastira institucije Srpske, pa ne čudi što u ministarstvu zdravlja nema nijednog doktora medicine“, kaže Bodiroga za CAPITAL.

On dodaje da nikoga ništa ne treba da čudi kada vidi da se Nenad Nešić po izlasku iz pritvora imenuje za pomoćnika direktora Republičke uprave Civilne zaštite, a Nikolina Šljivić za zamjenicu direktora Geodetske uprave RS.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić poručio je nakon sjednice Gradskog odbora u Banjaluci da ova politička organizacija pokazuje izuzetnu snagu, jedinstvo i ozbiljnost u svom djelovanju.

On je istakao da energija unutar stranke i struktura ljudi koji je čine potvrđuju da PSS zauzima značajno mjesto na političkoj sceni Banjaluke i Republike Srpske.

„Danas sam prisustvovao sjednici GrO Pokreta Sigurna Srpska Banjaluka. Energija, ozbiljnost i ljudi koji čine našu organizaciju potvrđuju da smo najjača i najorganizovanija politička snaga u Banjaluci. U našim redovima su ljudi različitih generacija – mladi i iskusni, svi ambiciozni, okupljeni oko istog cilja: jake, stabilne i sigurne Republike Srpske“, poručio je Drinić.

On je dodao da se rezultati rada organizacije najbolje vide na terenu i u podršci građana.

„Danas nismo govorili o trivijalnim temama, jer su to za nas pitanja koja rješavamo organizovano i odgovorno. Dok drugi danima prikupljaju potpise na štandovima, mi u kratkom roku okupimo 12 hiljada ljudi koji svojim potpisom daju podršku našoj politici. To nije slučajnost, to je dokaz snage organizacije, rada na terenu i povjerenja koje narod ima u nas“, istakao je Drinić.

Prema njegovim riječima, Banjaluka predstavlja ključnu tačku za dalji politički razvoj Pokreta Sigurna Srpska.

„Banjaluka je naša ulazna karta za cijelu Republiku Srpsku. Ono što danas gradimo ovdje biće model svakog odbora – od Berkovića i Srpca do svakog dijela Republike Srpske. Nastavljamo još jače, organizovanije i odlučnije. Idemo dalje“, poručio je Drinić.