Zaustavljanje rasta plata u javnom sektoru, smanjenje poreskih olakšica, ukidanje subvencija za električnu energiju, ali i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost cijele BiH samo su neke od mjera za kojima treba da posegnu domaće vlasti prema mišljenju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

S druge strane, domaći ekonomski stručnjaci tvrde da je zbog nefunkcionisanja BiH teško očekivati da zahtjevi MMF-a, ali i svih drugih kreditora, u najmanju ruku budu razmatrani, a kamoli sprovedeni u djelo.

Fiskalne rezerve u padu

U MMF-u smatraju da bi vlasti u BiH trebalo da preduzmu mjere za obuzdavanje deficita ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, te da izbjegavaju diskreciona povećanja socijalnih davanja i novih mjera pomoći, ali i da preispitaju ostalu tekuću potrošnju.

– Istovremeno, treba da očuvaju potrošnju na javne investicije koje podstiču rast. Potrebno je ublažiti i fiskalne rizike koji proističu iz povećanja minimalne plate i ograničavanja rasta cijena električne energije – poručuju iz ove međunarodne finansijske institucije.

Njihov savjet domaćim vlastima je i da smanje potrebe za finansiranjem i pripreme planove za slučaj da ne budu u mogućnosti obezbijediti novac.

– Fiskalne rezerve smanjene su zbog povećanih budžetskih deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita – smatra MMF.

Republika Srpska i FBiH, naglašavaju, ove godine se suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu.

– Budžeti entiteta predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti. Vlasti treba da smanje deficite s ciljem ograničavanja potreba za finansiranjem, da preciziraju planove zaduživanja i utvrde dodatne mogućnosti smanjenja tekuće potrošnje kako bi se pripremile za potencijalni manjak novca – navode u MMF-u.

Takođe, naglašavaju i da je potrebno posegnuti za reformama kako bi se ponovo izgradile fiskalne rezerve, uz istovremeno poboljšanje kvaliteta potrošnje.

– Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su s ciljem povratka u zonu fiskalnog suficita u srednjoročnom periodu. Potrebno je posegnuti za preraspodjelom resursa sa tekuće na kapitalnu potrošnju, prvenstveno za infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. Na kraju neophodno je mobilizovati i dodatne prihode, između ostalog pomoću smanjenja poreskih olakšica – smatraju u MMF.

Odliv kapitala

Međunarodna finansijska institucija osvrnula se i na Centralnu banku BiH (CB BiH) za koju smatra da streba snažno da se odupre pritiscima usmjerenim na finansiranje budžeta vlada ili kreditiranje banaka.

– CB BiH treba dodatno da ojača okvir obavezne rezerve, između ostalog putem povećanja stopa naknade za rezerve koje komercijalne banke drže kod Centralne banke. Potrebno je nastaviti s primjenom pravila o ispunjavanju obavezne rezerve na depozite u devizama, te nakon prelaznog perioda preći s djelimičnog na potpuno ispunjavanje obavezne rezerve na ovaj način – navode u MMF-u.

Smatraju i da bi smanjenje jaza između stopa naknade CB BiH i kamatnih stopa u evrozoni smanjilo podsticaj da banke sredstva plasiraju u inostranstvu, čime bi se obuzdao odliv kapitala.

– Ako bi se povećanje naknade prenijelo na kamatne stope na kredite, to bi moglo doprinijeti daljem smanjenju inflacije. Potrebno je nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru, te poboljšati pripravnost za krizu – poručuju iz MMF-a.

Takođe, traže i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za cijelu BiH koji bi, kako navode, mogao olakšati restrukturiranje banaka i obezbijediti likvidnost u izuzetnim slučajevima.

I ugljenik u fokusu

Tranzicija ka zelenoj energiji i pripreme za uvođenje poreza na ugljenik EU, navode u MMF-u, oblasti su koje zahtijevaju hitno djelovanje.

– Vlasti bi što je prije moguće trebalo da uvedu mehanizam određivanja cijene ugljenika. Treba postepeno da ukinu subvencije za električnu energiju i uspostave sistem trgovanja emisijama usklađen sa sistemom u EU, sa privremenim alternativama uvođenja cijena ugljenika, kao što su porez ili akciza kao moguće mjere, budući da bi sprovođenje sistema trgovanja emisijama moglo zahtijevati period od nekoliko godina – smatraju u MMF-u.

S ciljem pospješivanja rasta, domaćim vlastima savjetuju da ubrzaju reforme usmjerene na unapređenje upravljanja, zaštitu finansijskog integriteta, borbu protiv korupcije i ubrzanje procesa digitalizacije.

– Potrebno je unaprijediti nadzor, transparentnost i poslovanje javnih preduzeća, riješiti nedostatke u javnim nabavkama i ojačati upravljanje javnim investicijama – smatraju u MMF-u.

Opstrukcije

Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić navodi da je jedna od uloga MMF-a, ali i drugih institucionalnih kreditora, da za uslove korišćenja njihovih finansijskih sredstava stavljaju pred vlast određene zahtjeve.

– Time se osiguravaju da će ta sredstva biti na prvom mjestu efektivna po makroekonomiju zemlje koja ih koristi, odnosno da će taj novac u datom trenutku biti vraćen, ali i da će doći do određenih efekata njegovim ulaganjem. Ako dolazi do povećanja javne potrošnje te ako je aparat glomazan, a mislim da je daleko veća neefektivnost javnog aparata, onda MMF može da izrazi zabrinutost vezanu za samu opravdanost daljeg finansiranja BiH – kazao je “Glasu” Pepić.

Iz tog razloga, naglašava, oni pristupaju kako zahtjevima za određene reforme, tako i ukazuju na određene probleme i bave se edukacijom onih koji upravljaju javnim finansijama u državama koje finansiraju.

– Sve to može da proizvede pozitivne efekte po javne finansije države koja takva sredstva prihvata – poručio je Pepić.

Ono što se postavlja kao pitanje svih pitanja jeste, naglašava, funkcionisanje BiH u smislu da li možemo uopšte očekivati da reformski procesi koji se stavljaju pred zemlju, u najmanju ruku, budu razmatrani, a kamoli sprovedeni u djelo.

– Svjedoci smo svakodnevnih opstrukcija u smislu funkcionisanja sistema vlasti na nivou zajedničkih organa, ali isto tako i dogovora stranaka koje čine većinu u zajedničkim organima. Pitanje je koliko je BiH u ovom trenutku spremna da se uhvati u koštac ne samo sa zahtjevima MMF-a nego i reformi na evropskom putu, te svih drugih reformskih procesa. Očigledan je zastoj na tom planu, a kamoli da razmišljamo sada o nekim budućim reformskim procesima te uspostavljanju reda ili korigovanju javne potrošnje – naveo je Pepić.

Smatra da su zbog svega toga građani taoci nefunkcionalne BiH.

– Narod će tek osjećati posljedice jer imamo već doznačena sredstva iz drugih fondova koja se ne mogu koristiti. Za nova sredstva MMF-a uslovljeni smo novim zahtjevima u reformskom procesu. Svi reformski procesi i svaki pokušaj da se napravi korak naprijed, budu prekinuti nekom novom političkom krizom i sve vraćeno dva, tri koraka nazad – zaključio je Pepić.

Nude pomoć

Iz MMF-a poručuju da su nedavno usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca te sukobu interesa odlični potezi, ali da bi vlasti trebalo da krenu s odlučnim sprovođenjem tih zakona.

– Podstičemo vlasti da zatraže MMF-ovu sveobuhvatnu dijagnostičku procjenu upravljanja, koja bi pomogla u identifikovanju i utvrđivanju prioritetnih reformi. Postavljanje BiH na putanju većeg rasta i obezbjeđenje većih mogućnosti njenim građanima u konačnici će smanjiti iseljavanje stanovništva – smatraju u MMF-u.

Inflacija

Međunarodna finansijska institucija, čije je sjedište u Vašingtonu, je u najnovijem izvještaju za BiH podsjetila da je inflacija sa rekordnih 17,4 odsto, koliko je iznosila u oktobru 2022. godine, postepeno opadala te je u prošloj godini u prosjeku iznosila šest odsto. Prema njihovim procjenama, inflacija će nastaviti pad te bi u ovoj godini trebalo da iznosi tri odsto.

Samo dan nakon što je više kompanija koje se dovode u vezu sa sinom predsjednika Republike Srpske, Igorom Dodikom, stavljeno na OFAC-ovu “crnu listu”, IT firmi “Sirius 2010” ugašeni su računi u Procredit banci.

Prema izvještaju LRC-a, sankcionisani “Sirius 2010” je ekspresno ostao bez tri računa u ovoj banci, što će se najvjerovatnije dogoditi i sa preostalih deset otvorenih u drugim bankama, prenosi Capital.

Inače, “Sirius 2010” nosilac je projekta sprovođenja druge faze digitalizacije u vrijednosti od 25,8 miliona KM, zbog čega je ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto od njih odmah tražio da se izjasne jesu li u stanju realizovati uslove iz tenderske dokumentacije.

Ova kompanija zadužena je i za buduće održavanje fiskalnih kasa i sistema, što u trenutnoj situaciji dolazi pod znak pitanja.

Uz “Sirius 2010”, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD pod sankcije je stavila i “Prointer ITSS”, medijsku kuću “Una World”, “Infinity International Gruop” i “Infinity Media”, zatim “K-2 Audio Company” na koju je prebačena ranija sankcionisana “Alternativna televizija”, te “Kaldera Company”, koja je u većinskom vlasništvu “Prointera”.

Predsjedništvo BiH smijenilo je nedavno počasnog konzula BiH u Panami, Fatiha Kola, zbog sumnje da je u vezi sa narko kartelom, ali su i dalje mnoga pitanja bez odgovora.

Među njima i ona koja je ministru spoljne trgovine i ekonomskih odbosa BiH Staši Košarcu postavio poslanik SDS u Predstavničkom domu BiH Mladen Bosić.

Zašto Košarcu? Prema nezvaničnim saznanjima, upravo je on lobirao kod srpskog člana Predsjedništva BiH, Željke Cvijanovića, da turski kontroverzni biznismen krajem 2023. na Predsjedništvu bude imenovan za počasnog konzula. Slučajno ili ne, Košarac je neposredno prije toga borabio baš u službenoj posjeti Panami, gdje mu je društvo pravio Kol.

-Nakon službene posjete i tokom službene posjete Košarac je izjavio da postoje velika interesovanja za ulaganje u Panamu i da postoje dobri programi za tako nešto – rakao je Bosić na jučerašnjoj sjednici PS BiH.

Kako je rekao „san svakog kriminalca je da postane konzul, a Fatih Kol očigledno jeste, jer je definisan kao perač novca najvećeg klana na ovim područjima koji je povezan sa trgovinom kokainom i protiv koga Tužilaštvo BiH vodi jasnu istragu“.

Pitanja
-Šta je bio razlog da se jedan takav čovjek, koji nema veze sa diplomatijom Bosne i Hercegovine, postavi na takvo mjesto u diplomatiji? – upitao je Bosić.

Bosić je upitao i šta je to što je BiH dobila da bi imenovala Fatiha Kola na to mjesto.

-Moje pitanje je upućeno ministru spoljne trgovine: Kolika je bila privredna razmjena između BiH i Paname u proteklih pet godina? Koji su ugovori potpisani u ovom periodu između ove dvije države? Kakva je uloga bivšeg počasnog konzula Fatiha Kola u razvoju ekonomskih odnosa između Bosne i Hercgeovine i Paname – upitao je Bopsić, uz podsjećanje da je Panama poznata država po pranju novca, kao of šor poreski raj, prenosi BN TV.

-Znači, da li je Fatih Kol trebao da vrši pranje novca za pojedince koji su u vlasti u Bosni i Hercegovini i to pranje novca koji je izvučen iz budžeta? To je pitanje koje ću uputiti nadležnim organima u BiH i Tužilaštvu BiH. Ja sam prije 20 dana tražio pismeni odgovor, nikakav odgvor na ovako jednostavno pitanje kolika je saradnja između Paname i BiH nisam dobio i sad sam postavio to kao usmeno pitanje. Neodgovaranje na ovo pitanje je svojevrsni odgovor na moje pitanje – istakao je Bosić, piše Slobodna Bosna.

Međunarodna policijska akcija
Podsjećamo, Fatih Kol smijenjen je jer se dovodi u vezu sa aferom “Crna kravata 2”.

Kol se navodno nalazi na spisku osoba protiv kojih je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o sprovođenju istrage zbog sumnje da se dovode u vezu sa narko kartelom Tito i Dino.

Kol se u trenutku provođenja međunarodne policijske akcije nije nalazio u BiH, ali se njegovo ime našlo u prijedlogu Tužilaštva za određivanje pritvora ili mjera zabrane, koje su tada prezentovane u Sudu, o čemu svjedoče i dokumenti.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito, tvrdi portal Istraga.ba.

Kada je u pitanju Kol, on se prije četiri godine dovodio u vezu s izgradnjom luksuznog hotela Hilton u starom jezgru Sarajeva, kod Katedrale Srca Isusova.

-Hotel će biti luksuzan i imaće pet spratova. U sklopu objekta će biti 40 soba, četiri suit sobe, parking s blizu 50 mjesta… Želio sam da sve bude kvalitetno. Zbog toga sam odabrao najbolju lokaciju u Bosni i Hercegovini. To mora biti baš luksuzno i stvarati dobru sliku o gradu Sarajevu – rekao je Kol za Kliks u aprilu 2020.

Košarac i Kol zajedno u Panami

Ministar Košarac je govorio da se na tendenciozan način dovodi u vezu sa imenovanjem Fatiha Kola za počasnog konzula BiH u Panami. Istakao je da su Kola na tu funkciju predložile vlasti Paname, a ne on.

-U avgustu 2022. boravio sam u službenoj posjeti na poziv ministra trgovine i industrije Republike Paname. Činjenica je da sam od. 24 do 27. avgusta imao sastanke sa ministrom za trgovinu i industriju, ministrom za Panamski kanal i brojne druge sastanke, a po povratku na aerodrom i sa ministrom spoljnih poslova Paname. Kol jeste bio na tim sastancima – naveo je Košarac.

Tvrdi da je saznao iz medija da Tužilaštvo vodi istragu protiv Kola i pozvao je nadležne da rade svoj posao.

-Opozicija ima pravo da pokreće moju smjenu, a da li će to raditi zbog medijskih navoda i to je okej, ali ozbiljno razmišljam da pokrenem tužbu protiv onih koji me dovode u vezu sa takvim aktivnostima i Skaj aplikacijom. Ponavljam, o postupku protiv Kola sam saznao iz medija i neka svako odgovara. Ostavku ne namjeravam dati – rekao je Košarac 13. maja.