Radioaktivna voda iz baze u blizini Glazgova, u kojoj se nalaze britanske nuklearne bombe puštena je u more nakon što su oronule cijevi više puta pukle, otkrivaju zvanični dokumenti.

Oslobađanje radioaktivnog materijala u morsko jezero u blizini Glazgova uzrokovano je neuspjehom Kraljevske mornarice da adekvatno održava mrežu od 1.500 vodovodnih cijevi.

Ovo skladište naoružanja je jedna od najsigurnijih i najtajnijih vojnih lokacija u Velikoj Britaniji. Tu se nalaze zalihe nuklearnih bojevih glava za flotu od četiri podmornice klase Trident, koje su usidrene u blizini.

Otkriće nakon duge pravne bitke
Dokumenti Škotske agencije za zaštitu životne sredine (Sepa) ukazuju na to da je čak polovina komponenti u bazi premašila predviđeni životni vijek u trenutku curenja. Iz Sepa navode da su poplave uzrokovane “nedostacima u održavanju”, što je rezultiralo oslobađanjem “nepotrebnog radioaktivnog otpada” u obliku niskog nivoa tricijuma, koji se koristi u nuklearnim bojevim glavama.

Curenje je otkriveno u nizu povjerljivih izvještaja i mejlova koji su, nakon pravne bitke, dostavljeni istraživačkom portalu “The Ferret” i podijeljeni sa “The Guardianom”. Ministarstvo odbrane i Sepa pokušali su da spriječe njihovo objavljivanje, ali je škotski ministar za informisanje Dejvid Hamilton naredio njihovo objavljivanje, tvrdeći da je to prijetnja “ugledu”, a ne nacionalnoj bezbjednosti.

Uzrok curenja i posljedice
Dokumenti Sepa pokazuju da je do pucanja cijevi prvi put došlo 2010. i još dva puta 2019. godine. Jedno od curenja u avgustu 2019. godine oslobodilo je “značajne količine radioaktivne vode”, koja je poplavila područje za rukovanje nuklearnim oružjem. Voda je postala kontaminirana niskim nivoom tricijuma.

Iako iz Sepa naglašavaju da su nivoi radioaktivnosti veoma niski i da ne predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju, otkrili su da su “nedostaci u održavanju i upravljanju” doveli do nepotrebnog stvaranja radioaktivnog otpada. Nakon interne istrage, Ministarstvo odbrane obećalo je 23 mjere za sprečavanje budućih incidenata, priznajući da je nedostatak spremnosti izazvao “konfuziju” i “nedostatak komunikacije o opasnostima”.

Međutim, u 2021. godini cijevi su pukle još dva puta, što je dovelo do nove inspekcije. Sepa je tada navela da je napredak u sprovođenju obećanih mjera “bio spor i u mnogim slučajevima odložen”.

“Šokantno i skandalozno”
Dejvid Kalen, stručnjak za nuklearno oružje u londonskom tink tenku “Basic”, rekao je da su ponovljeni incidenti šokantni i da su pokušaji da se prikriju “skandalozni”.

“Ministarstvo odbrane vodi infrastrukturni program vredan skoro dvije milijarde funti skoro 10 godina, a očigledno ni u 2022. godini nisu imali odgovarajući sistem upravljanja imovinom. Ovaj nemarni pristup je uobičajen u programu nuklearnog oružja i direktna je posljedica nedostatka nadzora”, rekao je Kalen, a prenosi “b92”.

Njemačka planira da osnuje Savjet za nacionalnu bezbjednost ovog mjeseca kako bi se bavila unutrašnjim i spoljašnjim prijetnjama, objavila je novinska agencija DPA.

Njemačko Ministarstvo odbrane ranije je izvijestilo o najoštrijem rastu vojnog regrutovanja u posljednjih nekoliko godina, navodeći da je cilj suprotstavljanje onome što Berlin opisuje kao “prijetnju” od Rusije.

Njemački kancelar Fridrih Merc takođe je pozvao na razvoj Bundesvera u “najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi” i povećanje vojne potrošnje na 3,5 odsto BDP-a do 2029. godine.

Berlin je razmatrao i ponovno uvođenje regrutacije kako bi se pozabavio onim što naziva promjenljivom bezbjednosnom situacijom u Evropi.

Očekuje se da će novi savjet bezbjednosti koordinisati rad različitih odjeljenja i fokusirati se na analizu informacija o domaćoj, spoljnoj, ekonomskoj i digitalnoj bezbjednosti. Sastajaće se u kriznim situacijama, identifikovati srednjoročne i dugoročne prijetnje i razvijati strategije za reagovanje na njih, navodi DPA.

Ovom tijelu će predsjedavati Merc, a uključivaće nadležne ministre, pripadnike njemačkih bezbjednosnih agencija, naučne stručnjake i predstavnike drugih zemalja, EU i NATO.

Zvanična odluka treba da bude objavljena tokom prvog sastanka vlade nakon parlamentarne pauze 27. avgusta u Ministarstvu odbrane, prenosi Srna.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sugerisao je danas da bi stanje u Srpskoj moglo biti predmet narednog susreta američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Iz njegova obraćanja jasno je proizašlo da vjeruje kako su Srpska i politička situacija u njoj prisutni u Vašingtonu, Moskvi i Pekingu.

– Republika Srpska nikada više neće imati priliku da bude predmet, čak i perifernog pominjanja na tako globalnim forumima, kakav je ovaj koji će se održati sada između Putina i Trampa – izjavio je Dodik.

On je kazao da je njegov posao i da ode u Crnu Goru i da se sastane s “nekim važnim Amerikancima” ili Željke Cvijanović da “kada treba sahraniti svekra ode u Španiju i obavi razgovor od nekoliko sati s važnim ljudima.”

– Poslije ove emisije moram da odletim na jednu destinaciju da se nađem opet s važnim ljudima i da s njima razgovaram o tome. Republika Srpska je značajno angažovala pristup novoj administraciji (američkoj, op.a.). I to ide polako. Ono što oni kažu, BiH je negdje, ne postoji, niko ne zna ni gdje je, ni šta je. Za Republiku Srpsku sada znaju više nego za BiH. I to je dobro – kaže Dodik.