Connect with us

Svijet

Evropa o strahu od dogovora Putin – Tramp: “Mogli bismo ostati fusnota u istoriji”

Evropske prijestonice ponovno su obuzete strahom da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razbiti transatlantski savez i dobiti sve što želi u Ukrajini, piše CNN.

Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji nije želio da bude imenovan jer nije ovlašten da govori javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u istoriji.”

Neizvjesnost u vezi s ruskim prijedlozima

Dio evropskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Stiv Vitkof nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.

“Vrlo je komplikovano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Biće razmjene teritorije, na korist obje strane”, rekao je Tramp nakon Vitkofovog odlaska iz Moskve.

U Evropi strahuju da takav ishod neće biti na korist nijednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez bezbjednosnih garancija.

“U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđe teritorije, a to ih duboko zabrinjava”, rekao je diplomata.

Zajednička poruka evropskih sila

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: “Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.

Evropski zvaničnici su veći dio dana proveli pokušavajući da dobiju pojašnjenja od američkog potpredsjednika Džej Di Vansa.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona navodi da je Trampova administracija od 6. avgusta četiri puta različito opisala Putinove navodne uslove za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jeste da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.

Opasnost od gubitka “odbrambenog pojasa”

ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvatanjem takvog zahtjeva, napustila svoj “odbrambeni pojas” u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014, čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.

“Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predana teritorija bila polazišna tačka za nove ruske napade”, rekao je analitičar Mik Rajan.

Povlače se i istorijske paralele s Minhenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevila Čemberlena i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.

Neizvjesni zahtjevi i granice

Nije jasno hoće li Putin insistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje ratišta na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.

Evropski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebalo da bude trenutna linija ratišta te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriji. Usto, traže “čvrste i vjerodostojne bezbjednosne garancije” za Ukrajinu, ali do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio evropske snage kao garanciju za prekid vatre, pogotovo ako bi u njima učestvovale članice NATO-a.

Zavisnost od SAD i politički rizici

Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Evropljani od Trampove inauguracije “kupili neograničen broj karata za vožnju njegovom vrteškom”, te “vrište od straha, ali ne “izlaze”. Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emanuel Makron insistira već osam godina.

“Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope”, rekla je visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku Kaja Kalas

Prema Rajanu, Evropa je u većoj opasnosti nego što bi trebalo da bude jer SAD uopšte nema jasnu strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trampova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, kaže, prenosi Index.

Svijet

TAJNA OPERACIJA RAZOTKRILA TRAMPOVU PORODICU! Šta je sve pronađeno u telefonu Džareda Kušnera i ko stoji iza milionskih uplata?

Holandska vojna obavještajna služba godinama je tajno pratila Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, a podaci do kojih je navodno došla vode do finansijskih transakcija vrijednih stotine miliona dolara.

Istraživanje magazina „Vanity Fair“ otvara pitanja o njegovim poslovnim vezama i političkim kontaktima na Bliskom istoku.

Prema navodima iz istraživanja, holandska vojna obavještajna služba (MIVD) došla je do snimaka ekrana s Kušnerovog telefona. Njihovom analizom, kako se tvrdi, otkrivene su finansijske transakcije povezane s računima na Bliskom istoku i u Azerbejdžanu.

Trag vodi do hakera povezanog s ruskom vojnom obavještajnom službom

Prema objavljenim navodima, priča počinje 2017. godine, kada su britanske i holandske obavještajne službe došle do hakera povezanog s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU.

Njegova saradnja sa zapadnim službama omogućila im je pristup ruskom serveru na kojem su pronađeni podaci povezani s Kušnerovim telefonom.

Transakcije od stotina miliona dolara

Istraživanje otvara pitanja o mogućem preplitanju privatnih finansijskih interesa i političkih veza na najvišem nivou. Prema tvrdnjama iz teksta, u transakcijama su se pojavljivali novac povezan sa arapskim vladarima, bankovni računi u Dubaiju i Azerbejdžanu, kao i sredstva namijenjena različitim političkim i drugim aktivnostima.

U tom periodu Kušner je imao važnu ulogu u kontaktima sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedom bin Zajedom i saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Objavljeni navodi tako otvaraju pitanja o tome kako su se Kušnerove poslovne veze preplitale s njegovim političkim uticajem i kontaktima s moćnim akterima u Zalivu.

Tvrdnje o praćenju i finansijskim transakcijama iznijete su u istraživanju magazina „Vanity Fair“.

Avaz

Nastavi čitati

Svijet

POLA MILIONA LJUDI IZLAZI NA ULICE! Francuska se sprema za totalni haos, službe izdale dramatično upozorenje!

Između 400.000 i 500.000 ljudi očekuje se na demonstracijama širom Francuske u subotu, 24. oktobra, dok bezbednosne službe upozoravaju na mogućnost napada na javne objekte i simbole države, kao i na “oportunističke pljačke”, navedeno je u današnjem izveštaju teritorijalnih obaveštajnih službi.

Kako prenosi “Parizjen”, u izveštaju se navodi da se trgovci pripremaju za moguće incidente, a pojedine prefekture izdale su naredbe kojima se zabranjuju demonstracije u određenim delovima gradskih centara.

Francuski predsednik Emanuel Makron trebalo bi danas da razgovara sa predstavnicima srednjoškolskih organizacija, nakon što su učenici zatražili konkretne odgovore vlasti i veće angažovanje u rešavanju pitanja koja su pokrenula proteste.

U Orleanu se sutra očekuje između 20.000 i 40.000 učesnika na skupu koji je prijavio sindikat CGT, u vreme kada se u tom gradu održava kongres desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN). Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez trebalo bi danas da poseti Orlean kako bi se upoznao sa bezbednosnim merama.

Prefektura departmana Buš-di-Ron odobrila je održavanje sindikalnog protesta u Marseju u subotu, nakon prethodnih najava o zabrani svih demonstracija u tom gradu.

Prefektura Buš-di-Ron prethodno je odustala i od plana da na 24 sata obustavi javni prevoz u Marseju, navodeći da za sprovođenje te mere nije postignut potreban konsenzus.

Gradonačelnik Marseja Benoa Pajan pozvao je državne vlasti da obezbede dovoljan broj policajaca kako bi sprečili nova oštećenja prodavnica i drugih objekata.

On je štetu nastalu tokom prethodnih nereda procenio na 28 miliona evra. Generalna sekretarka sindikata CGT Sofi Bine pozvala je vladu na smirivanje tenzija i upozorila na posledice zabrane demonstracija.

“Pozivam vladu na smirivanje situacije. Mora da prestane sa nadmetanjem u bezbednosnim merama”, izjavila je Bine za francuski informativni kanal Frans info, dodajući da sindikati mogu da obezbede mirno održavanje svojih protesta i da je za očuvanje javnog reda odgovorna država.

Ona je istakla da je ograničavanje prava na protest ozbiljna odluka i poručila da sindikati ne mogu imati monopol na pravo okupljanja, koje pripada i udruženjima, političkim strankama i građanima. Liderka francuskih Zelenih Marin Tondelije upozorila je da vlasti na socijalnu krizu odgovaraju prvenstveno bezbednosnim merama.

“Ne prepoznajem više svoju zemlju”, izjavila je Tondelje za RTL, kritikujući ograničenja prava na demonstracije. Ona je zatražila i hitnu pomoć trgovcima koji su pretrpeli štetu tokom prethodnih nereda, kao i dodatna sredstva za obezbeđivanje protesta.

Govoreći o širim socijalnim zahtevima, založila se za povećanje minimalne zarade i jačanje javnih službi. Protesti su najavljeni nedelju dana nakon nasilja zabeleženog 17. oktobra, a vlasti su u više francuskih gradova uvele ograničenja okupljanja zbog bezbednosnih rizika.

Predsednik francuske mreže privrednih i trgovinskih komora pozvao je trgovce da tokom protesta zatvore lokale i prepuste policiji da obezbedi javni red, navodeći da je u prethodnim incidentima oštećeno više od 2.200 prodavnica.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

KIM DŽONG UN JE ŽIV: Južna Koreja demantovala glasine koje su preplavile društvene mreže

Obavještajna služba Južne Koreje danas je obavijestila parlamentarni odbor da su netačne nedavne, nepotvrđene glasine koje kruže društvenim mrežama, prema kojima je sjevernokorejski lider Kim Džong Un možda preminuo.

Nacionalna obavještajna služba iznijela je ovu procjenu tokom sastanka iza zatvorenih vrata sa poslanicima vladajuće stranke i opozicije, koji su članovi Odbora za obavještajna pitanja Narodne skupštine, prema riječima izvora koji su prisustvovali sastanku, prenosi Jonhap.

Glasine, u kojima se tvrdilo da je Kim doživio teško krvarenje u mozgu, pao u komu i umro, proširile su se društvenim mrežama, a početkom ove sedmice prenijeli su ih brojni strani mediji.

Nisu ponuđeni nikakvi dokazi koji bi potkrijepili te tvrdnje, podsjeća Jonhap.

Državni mediji Sjeverne Koreje nisu direktno komentarisali ove spekulacije, ali su u utorak izvijestili da je Kim dan ranije posjetio izložbu odjeće i obuće u Pjongjangu.

Na fotografijama koje su objavili državni mediji vidi se kako on obilazi izložbu u društvu svoje kćerke.

Tokom brifinga za odbor krajem prošlog mjeseca, Služba je navela da je Kim, koji ima više od 140 kilograma, izložen velikom riziku od kardiovaskularnih bolesti usljed ozbiljne gojaznosti, ali da ne pokazuje značajnije zdravstvene probleme.

Kao dokaz, Služba je navela njegovu sposobnost da se kreće bez poteškoća, uključujući i trčanje uz stepenice tokom obilaska razarača, kao i činjenicu da njegovo zdravstveno stanje pomno prati posebno medicinsko osoblje.

Nastavi čitati

Aktuelno