Connect with us

Politika

EVROPA “PODIJELJENA”, dok se BiH nada početku pregovora

Evropska komisija, prema nezvaničnim informacijama, izvještaj o BiH razmatraće 8. novembra, a očekivanja političara u BiH su da će on biti više nego pozitivan i da će kasnije Savjet EU donijeti odluku o početku pregovora sa BiH, međutim EU, tačnije njene članice koje vode glavnu riječ, još uvijek se ne izjašnjavaju.

Ono što je poznato jeste da Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Austrija i još neke zemlje traže da BiH dobije datum za početak pregovora s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane je Njemačka, a donekle i Francuska, koje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora i koje insistiraju na tome da prvo budu ispunjeni uslovi. Prethodnih nekoliko dana, pa i mjeseci, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, u nekoliko navrata rekao je da očekuje datum i da ima informacije da će biti donesena pozitivna odluka. Ipak, kasnije je tu svoju izjavu malo ublažio ističući da mu je mnogo važnija ekonomska strana, a da bi politički segmet bio dobra poruka.

Prije nego što bude predstavljen izvještaj o BiH koji će na određen način pokazati da li će BiH dobiti datum za početak pregovora, Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, boraviće u Bosni i Hercegovini, vjerovatno 1. ili 2. novembra, a već tada moglo bi se pretpostaviti kakav će izvještaj biti.

“Optimističan sam oko toga da ćemo dolazak gospođe Fon der Lajen dočekati sa završenim usvajanjem zakona, koje smo prošle sedmice dogovorili, a potvrdićemo ih 26. ovog mjeseca na našoj koordinaciji koja će biti organizovana u Sarajevu, gdje će domaćin biti SDP, odnosno stranke ‘trojke’. Što se tiče naše izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH, mi ćemo biti spremni za otvaranje pregovora i pozitivan stav EU prema BiH do kraja godine”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Inače, u posljednjih nekoliko mjeseci, BiH je usvojila pet zakona koji su bili u okviru 14 prioriteta Evropske unije, a dogovorena su još dva, koja bi, prema najavama politike, trebalo da budu usvojena na sjednici 31. oktobra.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, rekao je da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti hoće li BiH dobiti datum za početak pregovora te da stvari još uvijek nisu jasne.

“Iz Evropske komisije dolaze protivrječni signali, s jedne strane postoji spremnost da se preporuči otvaranje pregovora, a s druge, da bi se to dogodilo, potrebno je da u BiH dođe do usvajanja dodatnih zakona i ispunjavanja uslova iz 14 prioriteta, ali i onih drugih lista koje su predstavljene”, rekao je Ćerimagić.

U svakom slučaju, pozitivna odluka Savjeta EU zavisiće od preporuke Evropske komisije, a već se nazire da bi, kako kaže Ćerimagić, Evropska komisija mogla preporučiti otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom.

On pojašnjava da za zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u nekim zemljama, kao što su Njemačka i Nizozemska, treba i stav parlamenta, te da bi se u tim zemljama iz straha za odluku o Ukrajini moglo otežati donošenje odluke kada je riječ o BiH.

U ovom trenutku najglasniji zagovornici otvaranja pregovora sa BiH su Austrija, Slovenija i Hrvatska, međutim pitanje je koliko su njihovi glasovi snažni i koliko mogu uticati prije svega na Njemačku.

Karoline Edtštadler, austrijska ministarka za EU i ustavno uređenje, prije nekoliko dana rekla je da od Evropske unije očekuje da već ove godine počne pregovore sa BiH o njenom članstvu u Uniji.

Kada je riječ o putu BiH ka EU, BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Tada Evropska unija vodila se više geopolitičkim dešavanjima u svijetu nego što je BiH zaslužila status kandidata i na određen način to su i rekli, a upkros svemu domaći političari nisu propustili priliku da se pohvale i sve predstave kao ličnu zaslugu.

“Stiče se utisak da je BiH nadomak početka pregovora sa EU, a pri tome sprovođenje reformi nije u fokusu. Kao da se EU žuri da nas iz geopolitičkih razloga izvuče iz opasnosti koje su nam se nadvile nad glavom, a na drugoj strani našim političarima zvuče primamljivo finansijska sredstva o kojima se priča. Očito će političke kvazielite biti neslužbeno nagrađene, a ostaje otvoreno da li će to zaustaviti trvenja, blokade, uslovljavanja, naklonjenost Istoku ili Zapadu, odnosno da li ćemo se nastaviti vrtjeti u začaranom krugu samoodbrane”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Related Topics:

Politika

NOVI DAN, NOVA PRIČA! Dodik “BiH neće u NATO, jačaćemo odnose sa Rusijom”?

Milorad Dodik izjavio je da BiH neće postati članica NATO-a, jer se Republika Srpska tome protivi, te istakao da se Srpska trudi da poveća intenzitet saradnje sa Rusijom u svim oblastima.

On je istakao da se ništa nije promijenilo u političkom izboru srpskog naroda.

“Srbi vole i nastavljaju da podržavaju Rusiju. Rusija je sada u opravdanom i razumljivom odbrambenom stanju i nadamo se da će izaći kao pobjednik”, rekao je Dodik.

On je istakao da samo obnovljena saradnja sa Rusijom može spasiti od kolapsa Evropu, čiji je ekonomski uspjeh u velikoj mjeri bio zasnovan na pristupu ruskim resursima po povoljnoj cijeni.

“Sada kada je to prošlo, vidimo Evropu u teškoj ekonomskoj situaciji. Njihovi pokazatelji su veoma niski. Postoji recesija, problemi sa prilivom migranata. Sve što se sada dešava moglo bi na kraju uništiti Evropu”, rekao je Dodik.

U budućnosti, ukazuje Dodik, Evropa može ostati uspješna samo ako joj Rusija pomogne, te se nada da će to biti zasnovano na ekonomskim principima.

“Bilo je dobro razvijati njemačku ekonomiju kada su dobijali jeftin gas iz Rusije. Ali čim je stigao američki gas, čija je cijena utrostručena, njemačko ekonomsko čudo se raspalo. I siguran sam da dok se Evropa ne integriše sa Rusijom, Evropljani neće moći da postignu nikakav uspjeh”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

SNSD VLAST OPLJAČKALA SVE ŠTO JE IMALA, pa se okrenula krađi od lokalnih zajednica

“SNSD vlast je opljačkala sve što je imala, pa se sada okrenula budžetima lokalnih zajednica da uzme što je ostalo”, rekao je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović za BN. On dodaje da se vlast samo pokušava oprati da je neko prije dvadeset godina napravio štetu koja je danas došla na naplatu. Trebalo bi da su za to vrijeme procesuirali sve što ranije nije bilo dobro, a oni su se nasuprot tome okrenuli pljački, istakao je Božović.

Vlada ne vodi računa o građanima koji nisu pod kapom SNSD-a, čak se suprotstavlja i sveti. Posljednji primjer su izmjene zakona o građenju, jasan je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović.

“Ovdje se radi o nekoj vrsti političkog obračuna sa određenim brojem načelnika. Kazna manifestuje tako što će se cijela Republika Srpska svesti na jednu tačku, pa mi više nećemo imati stranke koje će dolaziti u opštine da zavrđavaju određene poslove, a nije isključeno da će se uskoru u Banjaluku morati ići i po rodni list.”

Zanemarili su zdravstvo i obrazovanje, kritikuje Božović objašnjavajući zašto je Vlada bacila oko na građevinski sektor.

“Ove zakone vide kao oblast u kojoj ima novca, gdje ima resursa i na taj način žele sve da stave u jednu kasu i onda oni da dijele mrvice onima koji su im politički podobni.”

Sve ostale resurse vlast je iscrpila, pa se okrenula krađi od lokalnih zajednica, kategoričan je Božović. Propale su šume, željeznice, elektroenergetski sektor je opljačkan, dodaje načelnik Istočne Ilidže. Poskupljenje struje je ceh koji će građani platiti jer se vlast igrala sa koncesijama i arbitražama.

“Električnu energiju na nivou na kojem je ona danas aktuelno rukovodstvo Srpske nema načina da sačuva. Neće je ni sačuvati i prebaciće teret na stanovnike Srpske. Zbog svih propuštenih prilika, zbog kriminala koji je vezan isključivo za ovu vlast.”

Vodilja koja je stigla od građana Republike Srpske je nedvosmislena – narod želi promjene ogledane u liku i djelu profesora Blanuše, a ne SNSD prevarante, rekao je član Glavnog odbora SDS-a i načelnik I. Ilidže.

“Sigurno da je postojala volja stanovnika da se desi neka promjena. Ta promjena je implementirana kroz davanje podrške čovjeku koji je pokazao da je suprotan svemu onome što smo imali, a to je bahat predsjednik, arogantan, nekulturan, neko koga se u najmanju ruku stidimo”, rekao je on.

Tamo gdje je postojala organizacija, ta volja je odbranjena i nije se dozvolila prevara, kaže Božović. On navodi da su zakazali i stranački organi zaduženi za posmatrače i odbore. Pred SDS-om je period rješavanja svih otvorenih pitanja.

“Ukoliko su stanovnici Republike Srpske rekli da je profesor Blanuša dobro rješenje za Republiku Srpsku, onda ne znam zašto on ne bi bio dobro rješenje i za SDS.”

Rezultat profesora Blanuše pokazuje da narod ima vjeru u promjene i u snažan SDS iako to ne vjeruju ni pojedini članovi, jasan je član Glavnog odbora SDS-a Marinko Božović. Samo jak SDS može da nastavi putem uspjeha koji je započeo profesor Blanuša kako bi se bahatom režimu stalo u kraj, kaže Božović.

Nastavi čitati

Politika

Radulović tvrdi “Na 106 biračkih mjesta GLASALI LJUDI BEZ IDENTIFIKACIJE”

Saznanje CIK-s da je samo u jednom gradu glaslo skoro 500 ljudi koji nemaju identifikaciona dokumenta, a da je broj takvih glasača na 106 kontrolisanih izbornih mjesta 700, potvrđuje naše tvrdnje da je SNSD krađom pokušao doći do pobjede.

Rekao je ovo v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović i dodao da od CIK traže da ispita svaku nepravilnost, ponovo prekontroliše sva biračka mjesta u Republici Srpskoj i ponovi izbore na onim mjestima gdje se ustanovi krađa.

Radulović naglašava da je CIK svojim provjerama potvrdio ono što je SDS tvrdio, a to je da su se u Doboju, Zvorniku, Laktašima, Bratuncu i Prijedoru, na ukupno 134 biračka mjesta desile krađe na način da su ubacivani glasovi za kandidata SNSD čime je počinjena krađa epskih razmjera.

– Ono što je CIK utvrdio, poređenjem spiskova izašlih sa bazom CIPS-a samo je dio krađe, tek grafološka analiza će naći i lažne potpise onih koji imaju važeće dokumente, nisu glasali, ali ih je neko potpisao i ubacio glasačke listiće.

Tražimo da CIK detaljno provjeri svako sumnjivo biračko mjesto, u smislu grafoloških analiza, i da provjeri svaki glas u Republici Srpskoj – naglasio je Radulović.

On ističe da van tih sumnjivih biračkih mjesta, kandidat SDS Branko Blanuša vodi sa 8.300 glasova razlike na 403.461 važeći listić, dok sumnjiva biračka mjesta obuhvataju 37.000 glasova.

– Jasno je da je profesor Blanuša pobjednik izbora i nećemo dozvoliti da dokazani lopovi ukradu i ovu pobjedu! Biće Srpska ponovo ponosna i vodiće je čestit čovjek, a ne kradljivci volje naroda – kategoričan je Radulović.

Potpredsjednik SDS i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković rekao je da ohrabruje činjenica da CIK nastavlja kontrole biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktašima, a posebno užasava informacija da je istraga CIK pokazala kako je na 106 biračkih mjesta zabilježeno da su glasale osobe koje nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument.

– To samo potvrđuje naše sumnje da se masovna krađa dogodila kroz krađu identiteta, odnosno glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na izbore.

Očigledno je da se režim malo preigrao u krađi, pa su čak glasali umjesto ljudi koji nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument, što je direktan dokaz izbornih nepravilnosti.

Prema mojim informacijama već pet dana se intezivno radi grafološko vještačenje u CIK-u i rezultati su užasavajuće strašni, odnosno pokazuju brutalne razmjere izborne krađe u režiji SNSD – navodi Nešković.

Nastavi čitati

Aktuelno