Connect with us

Politika

EVROPA “PODIJELJENA”, dok se BiH nada početku pregovora

Evropska komisija, prema nezvaničnim informacijama, izvještaj o BiH razmatraće 8. novembra, a očekivanja političara u BiH su da će on biti više nego pozitivan i da će kasnije Savjet EU donijeti odluku o početku pregovora sa BiH, međutim EU, tačnije njene članice koje vode glavnu riječ, još uvijek se ne izjašnjavaju.

Ono što je poznato jeste da Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Austrija i još neke zemlje traže da BiH dobije datum za početak pregovora s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane je Njemačka, a donekle i Francuska, koje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora i koje insistiraju na tome da prvo budu ispunjeni uslovi. Prethodnih nekoliko dana, pa i mjeseci, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, u nekoliko navrata rekao je da očekuje datum i da ima informacije da će biti donesena pozitivna odluka. Ipak, kasnije je tu svoju izjavu malo ublažio ističući da mu je mnogo važnija ekonomska strana, a da bi politički segmet bio dobra poruka.

Prije nego što bude predstavljen izvještaj o BiH koji će na određen način pokazati da li će BiH dobiti datum za početak pregovora, Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, boraviće u Bosni i Hercegovini, vjerovatno 1. ili 2. novembra, a već tada moglo bi se pretpostaviti kakav će izvještaj biti.

“Optimističan sam oko toga da ćemo dolazak gospođe Fon der Lajen dočekati sa završenim usvajanjem zakona, koje smo prošle sedmice dogovorili, a potvrdićemo ih 26. ovog mjeseca na našoj koordinaciji koja će biti organizovana u Sarajevu, gdje će domaćin biti SDP, odnosno stranke ‘trojke’. Što se tiče naše izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH, mi ćemo biti spremni za otvaranje pregovora i pozitivan stav EU prema BiH do kraja godine”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Inače, u posljednjih nekoliko mjeseci, BiH je usvojila pet zakona koji su bili u okviru 14 prioriteta Evropske unije, a dogovorena su još dva, koja bi, prema najavama politike, trebalo da budu usvojena na sjednici 31. oktobra.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, rekao je da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti hoće li BiH dobiti datum za početak pregovora te da stvari još uvijek nisu jasne.

“Iz Evropske komisije dolaze protivrječni signali, s jedne strane postoji spremnost da se preporuči otvaranje pregovora, a s druge, da bi se to dogodilo, potrebno je da u BiH dođe do usvajanja dodatnih zakona i ispunjavanja uslova iz 14 prioriteta, ali i onih drugih lista koje su predstavljene”, rekao je Ćerimagić.

U svakom slučaju, pozitivna odluka Savjeta EU zavisiće od preporuke Evropske komisije, a već se nazire da bi, kako kaže Ćerimagić, Evropska komisija mogla preporučiti otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom.

On pojašnjava da za zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u nekim zemljama, kao što su Njemačka i Nizozemska, treba i stav parlamenta, te da bi se u tim zemljama iz straha za odluku o Ukrajini moglo otežati donošenje odluke kada je riječ o BiH.

U ovom trenutku najglasniji zagovornici otvaranja pregovora sa BiH su Austrija, Slovenija i Hrvatska, međutim pitanje je koliko su njihovi glasovi snažni i koliko mogu uticati prije svega na Njemačku.

Karoline Edtštadler, austrijska ministarka za EU i ustavno uređenje, prije nekoliko dana rekla je da od Evropske unije očekuje da već ove godine počne pregovore sa BiH o njenom članstvu u Uniji.

Kada je riječ o putu BiH ka EU, BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Tada Evropska unija vodila se više geopolitičkim dešavanjima u svijetu nego što je BiH zaslužila status kandidata i na određen način to su i rekli, a upkros svemu domaći političari nisu propustili priliku da se pohvale i sve predstave kao ličnu zaslugu.

“Stiče se utisak da je BiH nadomak početka pregovora sa EU, a pri tome sprovođenje reformi nije u fokusu. Kao da se EU žuri da nas iz geopolitičkih razloga izvuče iz opasnosti koje su nam se nadvile nad glavom, a na drugoj strani našim političarima zvuče primamljivo finansijska sredstva o kojima se priča. Očito će političke kvazielite biti neslužbeno nagrađene, a ostaje otvoreno da li će to zaustaviti trvenja, blokade, uslovljavanja, naklonjenost Istoku ili Zapadu, odnosno da li ćemo se nastaviti vrtjeti u začaranom krugu samoodbrane”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Politika

BIH POD PRITISKOM! Moneyval prijeti SIVOM LISTOM

Nakon smanjenja sredstava iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu zbog nedovoljnog napretka u provođenju reformi – još jedan problem na pomolu. Od Bosne i Hercegovine se traži napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, inače bi BiH mogla da se nađe na sivoj listi Moneyvala, takav scenario dodatno bi otežao finansijske transakcije i onemogućio investicije.

Politička previranja stvaraju ekonomsku nestabilnost, zbog čega se bh. prostor iz međunarodnog ugla posmatra s posebnim oprezom, a sve više i finansijske transakcije. Bosna i Hercegovina je pod pooštrenom kontrolom Moneyvala zbog procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.

“Prema informacijama kojima imamo, neke banke iz skandinavskih zemalja već odbijaju transakcije s Bosnom i Hercegovinom, smatrajući nas visokorizičnom zemljom”, ističe Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Federalne agencije za bankarstvo.

Otežane transakcije pogoršaće kreditni rejting Bosne i Hercegovine, što ćemo tek osjetiti zbog slabljenja finansijskog sektora i povećanog rizika za ulaganje.

“Transakcije će biti sporije, one koje se mogu izvršiti biće skuplje i za privredu i stanovništvo, a strane investicije, kojima svi težimo i kojima se nadamo, biće dosta kompleksnije za realizaciju”, upozorava Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.

“Dovedeni smo u situaciju da će vam, kad dođete u mjenjačnicu da promijenite ili kupite 100 evra, tražiti ličnu kartu i upisati vaše podatke. Agencija za bankarstvo je dala nalog poslovnim bankama u oba entiteta da svaki transfer koji je veliki i neobičan ili kod klijenta koji je tek registrovao svoj račun mora biti zaustavljen”, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

“CBBiH smatra da bi nadležni navedene aktivnosti trebalo da shvate vrlo ozbiljno i pristupe hitnoj implementaciji svih neophodnih mjera u interesu svih fizičkih i pravnih lica, kako bi se izbjegle finansijske, ekonomske i ostale posljedice za građane Bosne i Hercegovine”, poručili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ukoliko nedostaci u primjeni zakona ne budu otklonjeni, moglo bi nas koštati vraćanja na sivu listu Moneyvala.

“Postoje sistemski nedostaci, naročito u pogledu operativne učinkovitosti, saradnje institucija, nadzora nad visokorizičnim sektorima, te transparentnosti stvarnog vlasništva pravnih osoba. Takođe, posebno su izražene slabosti u vezi s implementacijom ciljanih finansijskih sankcija i procesuiranjem finansiranja terorizma”, navodi Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).

“Treba prihvatiti direktive i sugestije i EU i zakon dopunjavati onoliko puta dok on ne bude dovoljno dobar”, poručio je Jasmin Imamović, predsjedavajući Komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH (SDP).

“Danas imamo mnoštvo agencija za borbu protiv korupcije i preventivno djelovanje na svim nivoima, nekakve odbore i komisije, ali je moj utisak da je to potpuno neunčikovito”, ocjenjuje Zdenko Ćosić, član Komisije za odbranu i sigurnost PSBiH (HDZ BiH).

“Zakon koji smo donijeli je jako dobar, samo je poenta kako se i koliko on primjenjuje”, istakla je Sanja Vulić, član komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH (SNSD).

Bosna i Hercegovina već ima umanjenje salda iz Plana rasta za 10 posto uz prijetnju novim. Eventualno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala smanjilo bi priliv milijardi maraka bh. dijaspore koje održavaju ekonomsku stabilnost zemlje.

(Federalna)

Nastavi čitati

Politika

SLAVIŠA MARKOVIĆ POSJETIO MANIFESTACIJU “Sajam šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025”

Narodni poslanik Slaviša Marković, član Predsjedništva PDP Milenko Ristić i predsjednik Opštinskog odbora PDP Ugljevik Nikola Dakić prisustvovali su danas tradicionalnom „Sajmu šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025“, koji se održava po 14. put.

– Ova jedinstvena manifestacija je prilika da izlagači prikažu svoje proizvode nastale od šljive i još jednom pokažu šta znači naša domaća radinost i kvalitet. Jako je bitno da na svaki način podržimo male proizvođače, domaću proizvodnju i našu tradiciju. Zato nam je veliko zadovoljstvo što smo danas ovdje u Ugljeviku – poručili su iz PDP.

Posjetioce „Sajma šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025“ očekuje izložba voća, voćnih rakija, meda, domaćih radinosti, poljoprivredne mehanizacije, kulturno-umjetnički program i još mnogo zanimljivih sadržaja.

Najuspješnijim izlagačima biće uručene diplome i medalje, a očekuje nas i proglašenje pobjednika ovogodišnjeg sajma.

Nastavi čitati

Politika

BODIROGA “VLAST je potpuno OBESMISLILA Narodnu skupštinu Republike Srpske”

Rekao je to šef Kluba poslanika SDS-a u NS Republike Srpske, Ognjen Bodiroga komentarišući odluke koje je donosila Narodna skupština, a Milorad Dodik gazio.

“Diktator reče: ,,Nijedna škola, dom kulture, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora, izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strane. Postoji niz stvari koje ćemo činiti po tom pitanju. To su legitimni procesi”, istakao je Dodik u Jutarnjem programu RTRS-a”, podsjeti je Bodiroga.

“Prije par mjeseci je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja Suda BiH i Tužilaštva BiH. Taj zakon su prekršili Dodik, Viškovića i Stevandić kada su se pojavili pred sudom BiH”, napisao je on.

Zatim je podsjetio da je nepoštovanje ili neizvršenje odluka institucija ili organa Republike Srpske je krivično djelo koje predviđa tačno propisanu kaznu, citirajući zakon:

,, Ako službeno ili odgovirno lice u instituciji Republike Srpske ne primijeni, ne sprovede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku institucija Republike Srpske kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora.” Ovo je samo jedan od primjera kako je ova vlast obesmislila Narodnu skupštinu Republike Srpske”, zaključio je Bodiroga.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno