Connect with us

Politika

EVROPA “PODIJELJENA”, dok se BiH nada početku pregovora

Evropska komisija, prema nezvaničnim informacijama, izvještaj o BiH razmatraće 8. novembra, a očekivanja političara u BiH su da će on biti više nego pozitivan i da će kasnije Savjet EU donijeti odluku o početku pregovora sa BiH, međutim EU, tačnije njene članice koje vode glavnu riječ, još uvijek se ne izjašnjavaju.

Ono što je poznato jeste da Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Austrija i još neke zemlje traže da BiH dobije datum za početak pregovora s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane je Njemačka, a donekle i Francuska, koje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora i koje insistiraju na tome da prvo budu ispunjeni uslovi. Prethodnih nekoliko dana, pa i mjeseci, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, u nekoliko navrata rekao je da očekuje datum i da ima informacije da će biti donesena pozitivna odluka. Ipak, kasnije je tu svoju izjavu malo ublažio ističući da mu je mnogo važnija ekonomska strana, a da bi politički segmet bio dobra poruka.

Prije nego što bude predstavljen izvještaj o BiH koji će na određen način pokazati da li će BiH dobiti datum za početak pregovora, Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, boraviće u Bosni i Hercegovini, vjerovatno 1. ili 2. novembra, a već tada moglo bi se pretpostaviti kakav će izvještaj biti.

“Optimističan sam oko toga da ćemo dolazak gospođe Fon der Lajen dočekati sa završenim usvajanjem zakona, koje smo prošle sedmice dogovorili, a potvrdićemo ih 26. ovog mjeseca na našoj koordinaciji koja će biti organizovana u Sarajevu, gdje će domaćin biti SDP, odnosno stranke ‘trojke’. Što se tiče naše izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH, mi ćemo biti spremni za otvaranje pregovora i pozitivan stav EU prema BiH do kraja godine”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Inače, u posljednjih nekoliko mjeseci, BiH je usvojila pet zakona koji su bili u okviru 14 prioriteta Evropske unije, a dogovorena su još dva, koja bi, prema najavama politike, trebalo da budu usvojena na sjednici 31. oktobra.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, rekao je da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti hoće li BiH dobiti datum za početak pregovora te da stvari još uvijek nisu jasne.

“Iz Evropske komisije dolaze protivrječni signali, s jedne strane postoji spremnost da se preporuči otvaranje pregovora, a s druge, da bi se to dogodilo, potrebno je da u BiH dođe do usvajanja dodatnih zakona i ispunjavanja uslova iz 14 prioriteta, ali i onih drugih lista koje su predstavljene”, rekao je Ćerimagić.

U svakom slučaju, pozitivna odluka Savjeta EU zavisiće od preporuke Evropske komisije, a već se nazire da bi, kako kaže Ćerimagić, Evropska komisija mogla preporučiti otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom.

On pojašnjava da za zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u nekim zemljama, kao što su Njemačka i Nizozemska, treba i stav parlamenta, te da bi se u tim zemljama iz straha za odluku o Ukrajini moglo otežati donošenje odluke kada je riječ o BiH.

U ovom trenutku najglasniji zagovornici otvaranja pregovora sa BiH su Austrija, Slovenija i Hrvatska, međutim pitanje je koliko su njihovi glasovi snažni i koliko mogu uticati prije svega na Njemačku.

Karoline Edtštadler, austrijska ministarka za EU i ustavno uređenje, prije nekoliko dana rekla je da od Evropske unije očekuje da već ove godine počne pregovore sa BiH o njenom članstvu u Uniji.

Kada je riječ o putu BiH ka EU, BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Tada Evropska unija vodila se više geopolitičkim dešavanjima u svijetu nego što je BiH zaslužila status kandidata i na određen način to su i rekli, a upkros svemu domaći političari nisu propustili priliku da se pohvale i sve predstave kao ličnu zaslugu.

“Stiče se utisak da je BiH nadomak početka pregovora sa EU, a pri tome sprovođenje reformi nije u fokusu. Kao da se EU žuri da nas iz geopolitičkih razloga izvuče iz opasnosti koje su nam se nadvile nad glavom, a na drugoj strani našim političarima zvuče primamljivo finansijska sredstva o kojima se priča. Očito će političke kvazielite biti neslužbeno nagrađene, a ostaje otvoreno da li će to zaustaviti trvenja, blokade, uslovljavanja, naklonjenost Istoku ili Zapadu, odnosno da li ćemo se nastaviti vrtjeti u začaranom krugu samoodbrane”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Politika

POTREBNO OSVJEŽENJE? Koliko je realna rekonstrukcija Vlade Republike Srpske?

Pojedini ministri u Vladi Republike Srpske su umorni, tamo treba osvježenje.

Tako misli predsjednik jedne od političkih partija, koja je, zanimljivo, trenutno u većini u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Ali, partija na čijem je on čelu nema svog ministra u Kabinetu Radovana Viškovića jer u trenutku kada je aktuelni premijer po drugi put dobio mogućnost da imenuje ministre u 16 resora, oni nisu bili dio te koalicije.

Međutim, ovdje se postavlja pitanje da li taj političar zagovara rekonstrukciju Vlade Republike Srpske samo da bi se i njegova stranka eventualno ušunjala na Trg Republike ili zaista misli da određeni dio ministara ne obavlja dobro svoj posao i da ih treba zamijeniti.

A možda se samo drži Viškovićevih riječi da su mnoga javna preduzeća u Srpskoj u velikim problemima i da će se tražiti odgovornost ne samo direktora, već i nižih rukovodilaca.

Istina, Višković tada nije konkretno govorio da se, osim nadležnih u preduzećima, odgovorni moraju tražiti i u ministarstvima. Ali jeste jedan od njegovih ministara, konkretno Savo Minić, glavni za resor poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koji je zbog loše situacije u “Šumama Srpske” jasno poručio da će, ako bude trebalo, odgovornost biti tražena i na vrhu piramide tog resora, konkretno – da nije sigurna ni njegova fotelja.

Stanje u “Šumama” jeste bolje nego što je bilo, neki odgovorni su sankcionisani, neki nisu, a bar zasad nije bilo razloga da se traži Minićeva glava, jer je, istini na volju, uvijek bio dostupan ne samo za probleme u šumarstvu, već svemu što pokriva ovo ministarstvo.

To se, iz novinarskog ugla, svakako ne bi moglo reći za ostale ministre.

Problemi su brojni, a neki ministri konstantno nedostupni, a čini se i da im zvanični mejlovi isto tako ne rade, pa se ne zna da li su pitanja od opšteg interesa završila u njihovom prijemnom sandučetu ili među neželjenom poštom, pa se prema njima tako i odnose.

Ima i onih koji bi se radije svađali nego dali za pravo nekome da im uputi kritiku na njihov rad, dok pojedini samo kulturno izbjegavaju odgovaranje na poruke ili pozive.

Sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da veliki broj građana sigurno i ne zna ko su svi ministri u Vladi RS. To, kažu, ne mora da bude loše. Ističu da ako ministar dobro radi svoj posao, onda nije ni bitno ko je i šta je, već kakvi su rezultati rada.

Ali, poručuju, ovdje to nije slučaj.

Prvo, dio ministara godinama je već u Vladi, neki i više od deset godina, a za većinu takvih vežu se brojne afere. Drugo, naši sagovornici smatraju da ako bi ministre iskreno pitali da li žele da budu tu, dio njih bi sigurno odgovorio da ne želi, već da su tu jer poštuju odluku stranke koja ih je predložila na osnovu raspodjele resora u dogovoru vladajuće većine.

A zapravo tu je, poručuju sagovornici “Nezavisnih”, veliki problem u radu izvršne vlasti.

“Vlada RS je odavno zrela za rekonstrukciju po više osnova. Prevladava stav da je svaka Vlada RS gora od prethodne, a isto je i sa sazivima NS RS. Boli kad vidite koliko su pojedini na ministarskim mjestima, na primjer, posvađani sa srpskim jezikom. Stavove nekih od njih, zapele u srednjem vijeku, tek je suvišno komentarisati. Generalno, Vlada je tu da izvršava naloge ‘vođe’, a ministri su tu da rade kako im se kaže i da za to budu dobro nagrađeni”, kaže za “Nezavisne novine” Vladimir Kovačević, novinar.

Zbog toga uvjeren je da bilo kakva rekonstrukcija Vlade RS neće donijeti ništa bolje.

“Neće. Jer njima ne treba bolje”, kategoričan je Kovačević.

Politikolog Stefan Ličina smatra da je Viškovićeva vlada uveliko zrela za rekonstrukciju, ali ne za kozmetičku promjenu nekoliko ministara, jer se, kako kaže, time neće postići ništa.

“Njoj je potrebna suštinska promjena u načinu upravljanja. Ključni problem nije samo javni dug ili loše poslovanje javnih preduzeća, već fundamentalna bezidejnost i nedostatak strateškog pravca. Godinama gledamo ad hoc rješenja umjesto proaktivnog vođenja, ministre bez stvarne autonomije i javna preduzeća koja su postala partijske sinekure”, naglašava Ličina.

Kako pojašnjava, realna rekonstrukcija Vlade RS bi zahtijevala ministre s integritetom i stručnošću, odnosno da samostalno djeluju u svojim resorima, jasnu ekonomsku strategiju, reformu javnih preduzeća i konkretne razvojne projekte s mjerljivim rezultatima.

“Takva rekonstrukcija je nerealna jer bi ona značila priznanje dosadašnjih grešaka i promjenu paradigme vladanja, što trenutna vladajuća struktura teško može ili želi provesti”, zaključio je on u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Politika

MILIONI ISPARILI, NIKO KRIV: Nema para, nema hapšenja, nema pravde?!

Ovo su, između ostalog, rekli gosti emisije “Izazovi” BN televizije ekonomista Milenko Stanić, bivši predsjednik PDP Branislav  Borenović i načelnik opštine Ljubinje Stevo Drapić (SDS).

– Naša zemlja je zemlja deficita i dugova, a da bi se deficiti i dugovi pokrili, država mora nekoga da uzme. -Tako funkcioniše ekonomija. Tu nastaju problemi i nesreće jer vlast kreditna sredstva pogrešno ulaže, rekao je Stanić.

“Nisu obezbjedili dodatni prihod koji bi dao mogućnost i Vladi i privredi i staanovništvu da od većih prihoda vraćaju i glavnice uzetih dugova i kamatu, odnosno cijenu tog kredita. Postoje određeni izvori koji to obezbjeđuju, a jedan od njih je i rasprodaja imovine od strane onih koji se zaklinju da je čuvaju, rasprodaju upravo tu imovinu da bi pokrili uzete kredite”, rekao je Stanić.

U FBiH zakonom je ograničeno zaduživanje na godišnjem nivou na 18 odsto ostvarenih prihoda, te je tamošnjim rukovodiocima uskraćena mogućnost prekomjernog zaduživanja, dok vladajuća struktura u Republici Srpskoj uzima koliko želi, ne obrazlažući pri tom od koga su uzeta sredstva, za šta će biti utrošena i kako ćemo ih vraćati, upozorava Borenović.

“Zamislite kakav je to bezobrazluk, da neko u naše ime donosi odluku na Vladi Srpske, a znamo da se to donosi na komitetu SNSD-a, do milijarde i 600 miliona, a mi imamo izvorne prihode od 3 milijarde i 400 miliona, što je odsustvo blo kakve strategije. 6 milijardi i 700 miliona je ukupan dug Republike Srpske. Identičan je dug i FBiH, ali Federacija ima duplo više stanovništva”, rekao je Boranović.

Od svih kreditnih zaduženja, novac najviše troši Vlada, dok se lokalnim zajednicama ne ostavlja skoro ništa. Vlada takođe ignoriše zahtjeve lokalnih zajednica za kapitalna ulaganja u privredne subjekte, koji bi potpomogli ostanak stanovništva na prostorima sa kojih, zbog besperspektivnosti odlazi glavom bez obzira, rekao je Stevo Drapić, načelnik opštine Ljubinje.

“Mi se prosto ne pitamo ni za kakva kreditna zaduženja, ni za šta ona idu iako ih plaćamo. Ona bi imala smisla da se investiraju, pa da se o toga pravi nova vrijednost.Od svih ovih silnih zaduženja, vlast je napravila kod nas samo hidroelektranu “Dabar”, kapitalni objekat koji ima smisla jer će vraćati vrijednost. Mi smo prodali svoj “M-tel”, a FBiH ima svoj “Telekom”, koji je uvjek ozbiljna vrijednost i može vratiti pola tih njihovih dugovanja”, rekao je Drapić.

Stanić, Borenović i Drapić kažu da je jako sramno to što Vlada Srpske, pod izgovorom da ne može da naplati određana dugovanja i potraživanja, ista ustupa privatnim firmama.

“Kako je moguće da organizacije koje nemaju finansijski i kadrovski potencijal, preuzimaju te poslove, a da to ne može da uradi Vlada, koja ima oko 40.000 zaposlenih kadrova za različite situacije i ima političku i ekonomsku moć? Ja mislim da iza toga stoje određeni poslovi koji se iz javnog prenose u privatni sektor i to se samo može povezati sa neodgovornošću i korupcjom “, smatra Stanić.

“Ova Vlada je potpuno kncept promašila. Nije favorizovala privredu i investicije, nego je zarad izbornih rezultata favorizovala javni sektor i političko zapošljavanje i mi sada u svim tim javnim preduzećima nemamo kvalitetnih kadrova”, rekao je Drapić.

Gosti su se dotakli i arbitraže u čuvenom slučaju “Vijadukt”, zbog čijeg će neprofasionalnog vođenja i nesposobnosti vlasti, dug morati da plate građani.

“Uvjek se prije tog “suđenja” predviđa do 6 mjeseci za mirno rješavanje spora između dvije strane. Imamo informaciju, što je potvrdio i bivši pravobranilac Mandić, da je u početku prijedlog “Vijadukta” bio da se to riješi isplatom da li jedan ili dva miliona maraka. Neko iz vlasti Republike Srpske nije htio da čuje za to ili je namjerno odugovlačio čitav proces, pa smo došli u situaciju da je igubljeno 112 puta više novca”, kaže Borenović.

U Republici Srpskoj neće doći do suštinske promjene, ako se ne promjeni aktuelna vlast, jer je po ustavu najveća odgovornost za trenutno stanje na Vladi i njenim institucijama, te je jako važno da građani znaju da uz njihovu podršku, opšte stanje može da se popravi uz odgovorniji i pošteniji rad novih ljudi, prema Republici Srpskoj, rekli su gosti emisije “Izazovi”.

Nastavi čitati

Politika

Sjednica Doma naroda pokazala da u BiH NIŠTA NE FUNKCIONIŠE

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj su pali predloženi zakoni, pokazala je još jednom da u ovom trenutku većina na nivou BiH ne postoji i da, ako je suditi po glasanju, SNSD ne mari za odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

“Nemoguće je objasniti, to je najveći problem u ovom trenutku. Nema definisane većine na nivou BiH koja će preuzeti odgovornost za donošenje i evropskih zakona i odluka i svega onoga što treba donositi na nivou BiH. S jedne strane imate SNSD iz Republike Srpske, s druge strane opoziciju iz Republike Srpske, imate trojku iz FBiH koja jasno kaže da neće sa SNSD-om, imate SDA kojoj odgovara ovakva pozicija, niti su dio većine, niti nose neku odgovornost, imate HDZ koji je u partnerstvu sa SNSD-om i vrlo teško će biti razlučiti ko je tu s kim”, rekao je Ilija Cvitanović, delegat u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Inače, na sjednici Doma naroda nisu prošle izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH koje su ranije usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a podršku nije dobio ni zakon o VSTS-u koji je predložio Savjet ministara BiH. Za oba ova zakona glasala su tri delegata HDZ-a, jedan HDZ 1990 i tri delegata SNSD-a, dok je ostalih osam delegata bilo protiv. Ako je suditi po glasanju u Domu naroda, novu većinu čine SDA, NiP, DF, SBiH, PDP, SDS i ZnG, međutim u gotovo svim nastupima SDA se deklariše kao opozicija i navodi da im u ovom trenutku ne pada na pamet da ulaze u bilo kakvu vlast. Zanimljivo je da od svih ovih partija koje imaju “kontrolni paket” u Domu naroda, jedino NiP ima svog ministra u Savjetu ministara BiH, dok SNSD i HDZ, čiji glasovi su nedovoljni za bilo kakvo donošenje odluka, u Savjetu ministara BiH imaju čak četiri ministra.

Što se tiče zakona o VSTS-u, njegovo usvajanje je jedan od uslova za evropski put BiH, a nakon što on nije prošao Dom naroda, političari su jedni druge počeli da optužuju da su protiv EU. Posebno su opozicione partije iz Republike Srpske optužile SNSD da ima dvostruke standarde i da su pogazili odluke Narodne skupštine Republike Srpske jer su u Domu naroda glasali za zakon o VSTS-u, iako je NS RS donijela Prijedlog zakona o VSTS-u Republike Srpske i, između ostalih i VSTS-u BiH zabranili djelovanje na teritoriji Republike Srpske.

“Još kada je SNSD zbog ličnih interesa i političkih igara Milorada Dodika donosio Zakon o VSTS Republike Srpske upozoravali smo da će to biti samo mrtvo slovo na papiru i da SNSD nema stvarnu namjeru da radi nešto po tom pitanju. Kada ste suspendovali rad VSTS-a sa nivoa BiH, takođe. Oba puta ste nas nazivali izdajnicima, jer nismo slijepo pratili i nijemo gledali vaše igranje politike. Istinu ste ogoljeli svojim potezima”, rekao je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Na prozivke da su glasajući za zakon o VSTS-u BiH pogazili odluke NS RS reagovao je samo Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda, koji je tokom sjednice rekao: “Raskrinkali ste nas, dokazali ste da smo konstruktivni i racionalni, da smo za evropski put BiH, što mi svi tvrdimo da jesmo”.

I Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, obrušio se na SNSD zbog glasanja o ovom zakonu, navodeći da se radi o nakaradnoj politici i da je sva priča o vraćanju nadležnosti lažna.

“Prenijeli bi nadležnost na Bangladeš samo da sebi produže vrijeme na vlasti. Sutra bi potpisali da Republika Srpska postane 51. država SAD ako vide da tako mogu da osvoje još jedan mandat”, rekao je Stanivuković, navodeći i to da su delegati SNSD-a počinili krivično djelo, istovremeno se pitajući da li to što je usvojeno u NS RS važi samo za građane, ali ne i za ljude iz vlasti.

Ipak, i pored toga što opozicione partije zamjeraju SNSD-u zbog glasanja o zakonu o VSTS BiH, činjenica je da je Zakon o VSTS-u Republike Srpske, ali i svi ostali zakoni koji se odnose na rad institucija na nivou BiH, stavljeni van snage odlukom Ustavnog suda BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno