Connect with us

Politika

EVROPA “PODIJELJENA”, dok se BiH nada početku pregovora

Evropska komisija, prema nezvaničnim informacijama, izvještaj o BiH razmatraće 8. novembra, a očekivanja političara u BiH su da će on biti više nego pozitivan i da će kasnije Savjet EU donijeti odluku o početku pregovora sa BiH, međutim EU, tačnije njene članice koje vode glavnu riječ, još uvijek se ne izjašnjavaju.

Ono što je poznato jeste da Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Austrija i još neke zemlje traže da BiH dobije datum za početak pregovora s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane je Njemačka, a donekle i Francuska, koje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora i koje insistiraju na tome da prvo budu ispunjeni uslovi. Prethodnih nekoliko dana, pa i mjeseci, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, u nekoliko navrata rekao je da očekuje datum i da ima informacije da će biti donesena pozitivna odluka. Ipak, kasnije je tu svoju izjavu malo ublažio ističući da mu je mnogo važnija ekonomska strana, a da bi politički segmet bio dobra poruka.

Prije nego što bude predstavljen izvještaj o BiH koji će na određen način pokazati da li će BiH dobiti datum za početak pregovora, Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, boraviće u Bosni i Hercegovini, vjerovatno 1. ili 2. novembra, a već tada moglo bi se pretpostaviti kakav će izvještaj biti.

“Optimističan sam oko toga da ćemo dolazak gospođe Fon der Lajen dočekati sa završenim usvajanjem zakona, koje smo prošle sedmice dogovorili, a potvrdićemo ih 26. ovog mjeseca na našoj koordinaciji koja će biti organizovana u Sarajevu, gdje će domaćin biti SDP, odnosno stranke ‘trojke’. Što se tiče naše izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH, mi ćemo biti spremni za otvaranje pregovora i pozitivan stav EU prema BiH do kraja godine”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Inače, u posljednjih nekoliko mjeseci, BiH je usvojila pet zakona koji su bili u okviru 14 prioriteta Evropske unije, a dogovorena su još dva, koja bi, prema najavama politike, trebalo da budu usvojena na sjednici 31. oktobra.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, rekao je da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti hoće li BiH dobiti datum za početak pregovora te da stvari još uvijek nisu jasne.

“Iz Evropske komisije dolaze protivrječni signali, s jedne strane postoji spremnost da se preporuči otvaranje pregovora, a s druge, da bi se to dogodilo, potrebno je da u BiH dođe do usvajanja dodatnih zakona i ispunjavanja uslova iz 14 prioriteta, ali i onih drugih lista koje su predstavljene”, rekao je Ćerimagić.

U svakom slučaju, pozitivna odluka Savjeta EU zavisiće od preporuke Evropske komisije, a već se nazire da bi, kako kaže Ćerimagić, Evropska komisija mogla preporučiti otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom.

On pojašnjava da za zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u nekim zemljama, kao što su Njemačka i Nizozemska, treba i stav parlamenta, te da bi se u tim zemljama iz straha za odluku o Ukrajini moglo otežati donošenje odluke kada je riječ o BiH.

U ovom trenutku najglasniji zagovornici otvaranja pregovora sa BiH su Austrija, Slovenija i Hrvatska, međutim pitanje je koliko su njihovi glasovi snažni i koliko mogu uticati prije svega na Njemačku.

Karoline Edtštadler, austrijska ministarka za EU i ustavno uređenje, prije nekoliko dana rekla je da od Evropske unije očekuje da već ove godine počne pregovore sa BiH o njenom članstvu u Uniji.

Kada je riječ o putu BiH ka EU, BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Tada Evropska unija vodila se više geopolitičkim dešavanjima u svijetu nego što je BiH zaslužila status kandidata i na određen način to su i rekli, a upkros svemu domaći političari nisu propustili priliku da se pohvale i sve predstave kao ličnu zaslugu.

“Stiče se utisak da je BiH nadomak početka pregovora sa EU, a pri tome sprovođenje reformi nije u fokusu. Kao da se EU žuri da nas iz geopolitičkih razloga izvuče iz opasnosti koje su nam se nadvile nad glavom, a na drugoj strani našim političarima zvuče primamljivo finansijska sredstva o kojima se priča. Očito će političke kvazielite biti neslužbeno nagrađene, a ostaje otvoreno da li će to zaustaviti trvenja, blokade, uslovljavanja, naklonjenost Istoku ili Zapadu, odnosno da li ćemo se nastaviti vrtjeti u začaranom krugu samoodbrane”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno