Connect with us

Društvo

DIJASPORA I DALJE ODRŽAVA BIH NA ŽIVOTU: Za tri mjeseca poslato gotovo milijardu KM

Građanima Bosne i Hercegovine iz inostranstva je u prvom kvartalu ove godine stiglo gotovo 957 miliona KM novčanih doznaka, dok su ukupni tekući transferi premašili 1,3 milijarde KM.

Novac koji građani Bosne i Hercegovine primaju od članova porodice i rodbine iz inostranstva i dalje predstavlja jedan od ključnih izvora prihoda za brojne domaćinstva. Prema podacima Centralne banke BiH, u prva tri mjeseca ove godine u zemlju je stiglo 956,6 miliona KM novčanih doznaka iz dijaspore.

To je za 25,21 milion KM, odnosno 2,71 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Najviše novca stiže iz Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike

Iz Centralne banke BiH navode da ne raspolažu preciznim podacima o tome iz kojih država dolazi najviše novčanih doznaka, ali ističu da najveći dio sredstava tradicionalno stiže iz zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje živi najveći broj građana BiH.

Iako je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježen rast, u poređenju s posljednjim tromjesečjem prošle godine doznake su manje za 238,6 miliona KM, odnosno gotovo 20 odsto, što se uglavnom povezuje sa sezonskim kretanjima.

Ukupni transferi premašili 1,3 milijarde KM

Osim novčanih doznaka, značajan dio priliva čine i ostali tekući transferi te penzije koje građani primaju iz inostranstva.

Ukupni tekući transferi u prvom kvartalu iznosili su oko 1,32 milijarde KM, što je za 80,49 miliona KM ili 6,46 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Istovremeno, ostali tekući transferi dostigli su 370 miliona KM, uz rast od 17,57 odsto, dok su penzije iz inostranstva iznosile 339,54 miliona KM, što predstavlja povećanje od 18,10 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Doznake ostaju važan oslonac ekonomije

Tokom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je kroz ukupne tekuće transfere stiglo oko 5,92 milijarde KM. Od toga se 4,46 milijardi KM odnosilo na novčane doznake iz inostranstva, dok su ostatak činili ostali transferi i penzije.

Podaci Centralne banke pokazuju da su ukupne doznake i dalje među najvažnijim izvorima prihoda za ekonomiju Bosne i Hercegovine. Udio ukupnih doznaka u bruto domaćem proizvodu (BDP) prošle godine iznosio je 12,98 odsto, što potvrđuje da novac koji šalje dijaspora i dalje ima značajnu ulogu u održavanju potrošnje i finansijske stabilnosti brojnih porodica širom zemlje.

Društvo

ZAŠTO SE SUTRA NE PIJE CRVENO VINO? Pravoslavni vjernici obilježavaju Usjekovanje glave Svetog Jovana

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju danas Usjekovanje glave Svetoga Jovana Krstitelja. Koji običaji prate ovaj praznik?

Praznik ima dugu tradiciju i ubraja se u velike datume, koji se posebno poštuju. Kako predanje kaže, ovo je dan kada je Jovan Krstitelj stradao pa ga treba provesti u molitvi i strogom postu.

Običaju nalažu sljedeće- izbjegava se bilo kakav rad, kako u kući, tako i van doma. Danas treba postiti, a vjernici se okupljaju u hramovima na liturgiji. Vjerovanje kaže da se na ovaj dan ne jede i ne pije ništa što je crveno jer ova boja simbolizuje prolivenu krv Jovanovu. Ovaj običaj se u pojedinim delovima naše zemlje naročito praktikuje zbog zdravlja dece koja takođe ne jedu namirnice crvene boje, piše Žena Bli.

Tu je i običaj da ne treba jesti bilo šta iz tanjira, a ni sa tacne. Vjernici se danas ne vesele i ne slave.

Na današnji dan rođen je patrijarh srpski Pavle 1914. godine u Kućancima kao Gojko Stojčević, preminuo je 15. novembra 2009. u Beogradu. Praznik Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja poznat je u našem narodu i kao jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek i izuzetno se poštuje.

O prazniku treba znati… Irod Antipa, sin Iroda Starijeg, koji je ubio novorođenčad vitlejemsku u vreme rođenja Isusa Hrista, bio je vladar Galileje i Pereje u vreme propovedi Isusa Hrista i Jovana Krstitelja. Irod je bio oženjen kćerkom arapskog kneza Arete.

Irod je tjerao svoju zakonitu ženu i uzeo sebi za ljubavnicu Irodijadu, ženu svog brata Filipa, koji je još bio u životu. Protiv ovog bezakonja ustao je Jovan Krstitelj i pred svima napao Iroda i Irodijadu. Vladar nije dozvoljavao da bilo ko govori protiv njega, Sveti Jovan se ubrzo našao u tamnici. Za vrijeme jedne zabave u svom dvoru u Sevastiji Galilejskoj, pred gostima je igrala Salomija, kćerka Irodijadina i Filipova.

Pijani Irod, zanesen vatrenim plesom, obećao je igračici da će joj dati šta god da traži, a ona je, na nagovor majke, zatražila glavu Jovana Krstitelja na tacni.

Irod je naredio da se Jovan Krstitelj posječe u tamnici i njegova glava donesena je na tanjiru. Jovanovi učenici noću su uzeli tijelo svog učitelja i sahranili ga, a Irodijada je izbola iglom Jovanov jezik, pa glavu zakopala na neko nečisto mjesto.

Smrt svetog Jovana dogodila se pred Pashu, odnosno uoči Uskrsa. Međutim, praznovanje 11. septembra ustanovljeno je zbog toga što je tog dana osvećena crkva koju su podigli na njegovom grobu u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana

U Republici Srpskoj i FBiH umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grnljavinom. Jači pljuskovi su najizgledniji na području Krajine, Hercegovine i jugozapadu Bosne. Vjetar je slab do umjerene jačine većinom južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 17°C, na jugu od 20 do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C, na jugu do 30°C.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI VELIKI PREOKRET U SPORU BHRT-a I RTRS-a: Vrhovni sud RS odlučio da BHRT ne duguje novac za prijenosne veze

Vrhovni sud Republike Srpske usvojio je reviziju BHRT-a i preinačio odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci, čime je osporeno potraživanje RTRS-a prema BHRT-u po osnovu korištenja RR, odnosno prijenosnih veza.

Novi preokret u višegodišnjem pravnom sporu između BHRT-a i Radio-televizije Republike Srpske. Vrhovni sud Republike Srpske usvojio je reviziju koju je podnio BHRT i preinačio odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci od 12. maja 2026. godine u dijelu koji se odnosi na potraživanja RTRS-a po osnovu korištenja RR, odnosno prijenosnih veza.

Prema odluci najvišeg suda Republike Srpske, BHRT ne duguje RTRS-u sredstva po ovom osnovu.

Radi se o značajnom dijelu ranije utvrđenog potraživanja, a više medija navodi da je od ukupno 17,7 miliona KM, koliko se ranije pominjalo u sporu, odluka Vrhovnog suda RS obuhvatila oko 14,7 miliona KM koji se odnose na prijenosne veze.

Preinačena odluka Višeg privrednog suda

Viši privredni sud u Banjaluci donio je 12. maja ove godine odluku kojom je bilo utvrđeno potraživanje RTRS-a prema BHRT-u.

Međutim, BHRT je podnio reviziju, a Vrhovni sud Republike Srpske sada je prihvatio njihove argumente i preinačio drugostepenu odluku upravo u dijelu koji se odnosi na korištenje prijenosnih veza.

Iz BHRT-a su ovu odluku ocijenili kao značajnu pravnu pobjedu i potvrdu svojih ranijih stavova.

„Ovom odlukom najvišeg suda u Republici Srpskoj potvrđeno je da BHRT ne duguje RTRS-u sredstva po tom osnovu“, saopšteno je iz BHRT-a.

BHRT: „Sudske odluke ne mogu se primjenjivati selektivno“

U BHRT-u poručuju da očekuju jednaku i neselektivnu primjenu svih sudskih odluka, bez obzira na to koja je strana u postupku.

Posebno su ukazali na izvršne postupke i potrebu da za sve subjekte važe isti pravni standardi.

„Sudske presude i zakoni ne mogu se poštovati samo onda kada odgovaraju interesima jedne strane, niti izvršni postupci mogu imati različite standarde u zavisnosti od toga protiv koga se vode“, navode iz BHRT-a.

Odluka Vrhovnog suda RS dolazi u trenutku kada je račun BHRT-a i dalje blokiran, što iz ovog javnog servisa ocjenjuju kao ozbiljan problem za njegovo funkcionisanje i finansijsku stabilnost.

BHRT navodi da će nastaviti koristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi zaštitio svoja prava, imovinu i interese.

Račun BHRT-a i dalje blokiran

Iako je najnovija sudska odluka povoljna za BHRT u konkretnom dijelu spora, finansijski problemi javnog servisa time nisu riješeni.

BHRT navodi da je njegov račun i dalje blokiran, što, kako ističu, otežava redovno poslovanje, ugrožava egzistenciju zaposlenih i izvršavanje zakonske funkcije javnog servisa.

Najnovija odluka zato predstavlja važan pravni pomak za BHRT, ali ne znači automatsko deblokiranje računa niti okončanje svih sporova i finansijskih problema između javnih RTV servisa.

Za BHRT je, međutim, ključna činjenica da je najviši sud Republike Srpske preinačio dio ranije odluke i utvrdio da potraživanje RTRS-a prema BHRT-u po osnovu korištenja prijenosnih veza nije osnovano.

Odluka bi tako mogla imati značajne posljedice i za nastavak drugih pravnih i izvršnih postupaka između dva javna servisa.

Nastavi čitati

Aktuelno