Izraelska vojska je u ranim jutarnjim satima u srijedu ubila još osam Palestinaca u novim napadima na Pojas Gaze, javila je zvanična palestinska novinska agencija Wafa, prenosi Anadolu.

Tri Palestinca su poginula, a više osoba je ranjeno u izraelskom zračnom napadu na porodičnu kuću u gradu Džabaliji, na sjeveru Gaze.

Još pet osoba je stradalo u drugom napadu, koji je ciljao šator za raseljene unutar škole u naselju Al-Tufah, u sjeveroistočnom dijelu grada Gaze.

Paljba na stambena područja

Izraelska vojska je takođe otvorila paljbu prema stambenim područjima u istočnom dijelu Gaze, kao i prema istočnim dijelovima izbjegličkog kampa Al-Magazi u centralnoj Gaz

Izrael je obnovio svoju ofanzivu na Pojas Gaze 18. marta, nakon što je prekinuo primirje i sporazum o razmjeni zarobljenika koji je bio na snazi od januara.

Od oktobra 2023. godine, izraelske snage su ubile gotovo 51.300 Palestinaca u Gazi, većinom žene i djecu.

Nalozi ICC za hapšenje

U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se takođe suočava s optužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svog rata protiv Gaze.

Mirovni pregovori o Ukrajini, koji su bili zakazani za danas u Londonu i koje je trebalo da vodi britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami, odloženi su, saopštilo je britansko ministarstvo spoljnih poslova.

Usaopštenju Forin ofisa se navodi da se “sastanak o mirovnim pregovorima o Ukrajini sa ministrima spoljnih poslova zakazan za danas (srijeda) odlaže”, ali da će se razgovori na zvaničnom nivou nastaviti iza zatvorenih vrata, bez prisustva medija“, prenosi Gardijan.

Diplomate iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država trebalo je da danas u Londonu održe novu rundu pregovora u cilju postizanja primirja u trogodišnjem ratu između Ukrajine i Rusije.

Prethodna runda mirovnih pregovora o Ukrajini održana je u Parizu, a prisustvovali su joj predstavnici SAD, Francuske, Velike Britanije, Nemačke i Ukrajine.

Donald Tramp, predsjednik Amerike, poslao je pismo Kongresu i Senatu u kom ih obavještava da je izdao naređenje Pentagonu da se na Bliski istok pošalju dodatne američke trupe, oprermljene za borbu, i da se započnu veliki udari.

Bijela kuća je potom objavila i cjelokupan tekst pisma predsjednika SAD, upućenog predsjedniku Predstavničkog doma Majku Džonsonu i predsjedniku Senata Čaku Grasliju.

U pismu je iznijet razvoj događaja u Jemenu i na širem Bliskom istoku, i navodi se da postoji potreba da se hitno odgovori na ono što je predsjednik Tramp opisao kao “piratske agresije” Huta i stalne prijetnje američkim trupama i pomorskoj plovidbi.

Predsjednik Tramp je rekao da “više neće dozvoliti ovoj grupi pirata da prijeti i napada američke snage i komercijalna plovila” i da je izdao naređenje Ministarstvu odbrane da djeluje odlučno.

Ovo uključuje raspoređivanje dodatnih borbeno spremnih snaga na Bliskom istoku i početak koordinisanih vazdušnih i pomorskih udara usmjerenih na vođstvo Huta, infrastrukturu i zalihe oružja.

U pismu Džonsonu i Grasliju, koje je poslato u skladu sa Rezolucijom o ratnim ovlašćenjima, potvrđena je namjera predsjednika da se operacije nastave sve dok se prijetnja Hutija ne neutrališe, pri čemu ističe svoje ustavno ovlašćenje da brani interese SAD i poziva Kongres na kontinuiranu podršku.

Tramp je u pismu naveo i da su, po njegovom naređenju, snage pod Centralnom komandom Sjedinjenih Država započele velike udare u oblastima Jemena koje kontrolišu Huti da bi eliminisale sposobnosti koje Huti koriste za napade na snage Sjedinjenih Država i na komercijalne brodove u Crvenom moru i okolnim vodama.

Brodovi i avioni Ratne mornarice Sjedinjenih Država, zajedno sa bombarderima, lovcima i bespilotnim avionima Američkog vazduhoplovstva, koji su djelovali u Jemenu i oko njega, učestvovali su u ovim udarima.

Mete su uključivale rukovodstvo i opremu pobunjenih Huta, objekte za komandu i kontrolu i skladišta municije.

“Nastavićemo ove odlučne vojne operacije sve dok se prijetnja Hutima snagama Sjedinjenih Država i pravima i slobodama plovidbe u Crvenom moru i susjednim vodama ne smanji”, istakao je Tramp.

“Dajem ovaj izvještaj kao dio mojih napora da Kongres bude u potpunosti informisan, u skladu sa Rezolucijom o ratnim ovlašćenjima (Javni zakon 93-148). Ja sam rukovodio ovim akcijama u skladu sa mojom odgovornošću da štitim interese Amerikanaca i Sjedinjenih Država u inostranstvu, radi unaprijeđenja interesa nacionalne bezbjednosti i spoljne politike Sjedinjenih Država, u skladu sa mojim ustavnim ovlašćenjima kao vrhovnog komandanta i glavnog izvršnog direktora da vodim spoljne odnose Sjedinjenih Država. Cijenim podršku Kongresa u ovoj akciji”, napisao je američki predsjednik, prenosi b.92.