Connect with us

Politika

KONTROLA UMA IZ SRCA EU! “Demokrate” nameću narativ širom Evrope!

Evropom se širi novi bauk – ne dezinformacija, već jezičke kontrole i cenzure, koji dolazi iz srca Evropske komisije. Ovo tijelo je u prethodnom periodu izdvojilo čak 650 miliona evra da bi regulisalo granice “legitimne” javne debate u Evropi.

Koristeći stotine miliona evra novca poreskih obveznika, Brisel je finansirao svojevrsni orvelovski kompleks, nešto što bi se moglo nazvati ministarstvom za kontrolu narativa.

Upozorava na ovo u svom najnovijem izvještaju Norman Luis, istraživač u konzervativnom tink-tenku “MCC Brisel”, navodeći da je Evropska komisija do sada ovim novcem finansirala na stotine raznih projekata koji su imali za cilj da suzbiju navodni govor mržnje i dezinformacija na evropskim prostorima. Luis u svom izvještaju nazvanom “Proizvodnja dezinformacija: Propagandni rat koji finansira Evropska unija protiv slobode govora”, ukazuje da je ovo finansiranje bilo za 31 odsto veće od onog koje je bilo usmjereno za transnacionalne projekte istraživanja raka, za šta su izdvojena 494 miliona evra.

ISTINA I LAŽ

Prema riječima ovog istraživača, svjetski priznatog konsultanta za inovacije i tehnologiju sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom, uprkos tome što rak uzrokuje skoro dva miliona smrtnih slučajeva godišnje u Evropi, iz briselske kase izdvojeno je daleko više novca za oblikovanje narativa na društvenim mrežama i platformama, što, kako smatra, signalizira da visoke zvaničnike u Briselu više plaši rak slobode govora, nego same bolesti.

Navodi da je nakon ukidanja USAID-a sve više onih koji su počeli da ispituju kako to i Evropska unija troši njihov novac – te gotovo svakodnevno na površinu izbijaju nova šokantna otkrića apsurdnog rasipništva, korupcije i društveno-političkog inženjeringa, koji Brisel finansira sa ogromnim količina novca poreskih obveznika.

Pojašnjava da je sve pokrenuto političkim šokovima izazvanim “bregzitom” i prvim izborom Donalda Trampa za američkog predsjednika, kada je Evropska komisija pokrenula kampanju za ponovno uspostavljanje kontrole nad evropskim nepoželjnim političkim narativom, za koji su tada istakli da predstavlja veliku prijetnju demokratskoj stabilnosti ove zajednice, a sve je lijepo upakovano kroz Zakon o digitalnoj bezbjednosti.

Evropska komisija je ovaj program tada predstavila kao dio istraživačke inicijative od javnog interesa, ali Luis kaže da on predstavljaju oblik mekog i prikrivenog autoritarizma, koji učvršćuje govorne kodekse i sužava prihvatljivo mišljenje kroz birokratske manipulacije. Na ovaj način gazi se po pravu svakog čovjeka da zadrži nezavisnost u odlučivanju – šta je za njega istina, a šta laž.

REPRESIJA I SLOBODA

Kako je istakao Luis u svom izvještaju, u pitanju je klasično autoritarno ponašanje, jer je prema uspostavljenim “direktivama” Brisela izražavanje slobodno samo onda kada je usklađeno sa “jezikom” koji je utvrdila Evropska komisija. Uspostavljanje ovih, kako ih je nazvao ovaj istraživač, represivnih alata ima za krajnji cilj usklađivanje sa birokratskom narativom osmišljenim da uguši svaku opoziciju, pogotovo onih koji su u Briselu označeni kao populisti ili desničari, predstavljajući ih kao velike bezbjednosne prijetnje po Evropsku uniju. Na ovaj način osporava se svaki alternativni narativ, pogotovo onaj koji je prisutan kod svih koji drugačije misle, što obezbjeđuje izolaciju vladajuće ideologije od svih demokratskih izazova s kojima bi se mogla suočiti.

Izdvajanje 650 miliona evra u ove svrhe Lusi je nazvao finansiranjem orvelovskog kompleksa dezinformacija, pri tome upozoravajući na to da ovo nije benigni čin, već sistematski napad na slobodu govora u Evropi. Kaže da je sve lijepo upakovano u projekte koji su po pravilu formulisani dvosmislenim i eufemističkim terminima. Ističe da Evropska komisija finansiranjem raznih aktivista-istraživača želi da proizvode narativ koji je sve ključniji za njen legitimitet – da samo institucije ove zajednice mogu zaštititi evropsku demokratiju od dezinformacija i mržnje.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

U izvještaju se navodi i nekoliko primjera ovih projekata. Jedan od njih je “Borba protiv govora mržnje kroz pravni, IKT i sociolingvistički pristup”. On je predstavljen kao borba protiv govora mržnje na mreži, ali je isti kritikovan kao sistem praćenja govora i uticaja na ponašanje. Uključuje automatizovani nadzor korišćenjem vještačke inteligencije i ima za cilj da obuči mlade ljude da postanu agenti ili govorna policija za narativ Evropske unije, koji su briselski zvaničnici odredili kao jedini zvanični i poželjni.

Drugi je projekat Vigilant – “Vitalna obavještajna služba za istraživanje ilegalnih dezinformacija”. On ima za cilj razvoj platforme za policiju u borbi protiv zločina iz mržnje na mreži. Luis kaže da se radi o sofisticiranom sistemu vještačke inteligencije, koji služi za automatizaciju nadzora i klasifikacije sadržaja na mreži, brišući granicu između štetnog govora i političkog neslaganja. Smatra da se on koristi za ideološko policijsko djelovanje u realnom vremenu.

Na ovom spisku je i program “Verifikacije uz pomoć vještačke inteligencije”. Ovaj projekat ima za cilj izgradnju alata za otkrivanje navodno lažnih sadržaja. Luis kaže da se na ovaj način vrši centralizacija sistema za detekciju narativa u kojem se “istina” algoritamski određuje na osnovu utvrđenih skupova podataka.

CENZURA SADRŽAJA

U ovom dokumentu se upozorava i na to da su pod lupom kreatora ove politike posebno mladi ljudi, preko kojih se vrši indoktrinacija – da se ponašaju i djeluju kao govorna policija. Luis navodi da je otkrio da su u srcu ove narativne mašine nalaze pojedini univerziteti, grupe civilnog društva i istraživačke organizacije, pojašnjavajući da su ovi akteri finansirani grantovima Evropske unije. Njihov zadatak je da recikliraju i pojačavaju pretpostavke koje opravdavaju dalje finansiranje i kontrolu. “Govor mržnje” i dezinformacije se proglašavaju problemima, istražuju, potvrđuju, a zatim citiraju, da bi se opravdali novi projekti.

Prema riječima Luisa, pomenuti Zakon o digitalnoj bezbjednosti ne ućutkuje kritičare direktno, već se to radi preko internet platformi. Evropska komisija, kako kaže, na ovaj način izbjegava direktnu odgovornost, dok istovremeno osmišljava nove uslove za cenzuru putem “posrednika”.

Da li je ovo demokratija, zapitao se Luis. Smatra da se ne radi o zaštiti društva od opasnih ideja, kako je to predstavljeno, već o pokušaju izolacije vladajuće ideologije od demokratskih izazova. Ovaj istraživač dalje navodi da je Evropska unija postala gotovo zavisna od izmišljanja problema, a kako bi bila uspostavljena jedna vrsta autokratije.

MEDIJI I NVO

Pomenuta organizacija “MCC Brisel”, nedavno je objavila još jedan izvještaj, pod imenom “Briselska medijska mašinerija: Finansiranje medija od strane Evropske unije i oblikovanje javnog diskursa”, u kojem se razotkriva sistem putem kojeg Evropska unija godišnje isplaćuje oko 80 ​​miliona evra medijskim projektima širom Starog kontinenta.

Autor ove analize, italijanski istraživački novinar Tomas Fazi tvrdi da ovo obimno finansiranje, a predstavljeno kao podrška slobodi medija, zapravo često služi za promociju proevropskih narativa i marginalizaciju kritičkih glasova, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa uredničkom nezavisnošću i demokratskim integritetom.

Fazi kaže da je prema konzervativnim procjenama – u posljednjih desetak godina na ime ove agende potrošeno više od jedne milijarde evra. Dobar dio ovog novca utrošen je na rad raznih organizacija koje se bave provjerom činjenica i kontrolom diskursa na društvenim mrežama.

Ovaj italijanski novinar navodi da je otkrio da dio ove agende čini i finansiranje velikog broja nevladinih organizacija, koje imaju zadatak da u pojedinim državama lobiraju za “više Evrope” i dublju integraciju unutar ove unije, pri tome osporavajući suverenitet targetiranih zemalja.

Da Luis i Fazi ne pucaju iz prazne puške može se vidjeti i iz nedavno objavljenih podataka da Evropska unija trenutno finansira više od 3.800 raznih nevladinih organizacija, koje su od Brisela samo u posljednjih nekoliko godina dobile oko 7,4 milijarde evra.

RUSOFOBIJA I BALKAN

Da su visoki briselski zvaničnici spremni da na svaki mogući način zadrže kontrolu i odupru se promjenama koje sa sobom nosi rušenje dosadašnjeg globalističkog i kolonijalnog poimanja svijeta, suprotnog onom koji zagovaraju suverenisti – možda se najbolje može vidjeti iz nedavnog dokumenta u kojem je istaknuto da bi EU trebalo da zauzme čvršći stav o ciljanim sankcijama, uvodeći ih ne samo ruskim akterima koji djeluju u balkanskom regionu, već i “lokalnim” pojedincima i kompanijama koji navodno aktivno promovišu proruske narative, podstiču dezinformacije i potkopavaju povjerenje javnosti u ovu zajednicu.

Da bi bio sačuvan centralistički koncept Evropske unije i kontrole, ponovo se posegnulo za rusofobijom. U dokumentu nazvanom “Oslabljivanje Rusije: Kako Evropska unija može da se suprotstavi Kremlju i da ga potkopa”, a iza kojeg je stao Institut za bezbjednosne studije Evropske unije, predloženo je šta bi Brisel sve trebalo da uradi da bi se suprotstavio opasnom ruskom uticaju, pri tome analizirajući i stanje na zapadnom Balkanu, za koje su naveli da možda nije vojno bojište poput Ukrajine, ali jeste – ključni front u borbi protiv Rusije.

Da bi se izborili protiv ruske propagande sugerisano je nagrađivanje poslušnih, ali i nametanje novih i većih političkih, ali ekonomskih sankcija svima onima koji navodno ometaju integracije sa ovom zajednicom. Ove mjere bi obuhvatale obustavljanje dijaloga na visokom nivou, proširivanje sankcija političkim ličnostima i preduzećima kroz zamrzavanje imovine, zabranu putovanja, ali i smanjenje finansijske podrške iz Fonda za reforme i rast.

Zataškavanje afera
Prema riječima pojedinih analitičara uspostavljanjem potpune kontrole nad narativom pojedini čelnici briselske administracije pokušavaju da sakriju i mnogobrojne afere u koje su upleteni. Smatraju da EK, politički gledano, sve više funkcioniše kao Vatikan ili UN, institucije u kojima postoji nepisano pravilo nekažnjivosti, iako unutar ove zajednice postoji mnoštvo tijela koja bi trebalo da se bave nezakonitim ponašanjem. Kako su istakli, onda ne treba da čudi što i afera “Fajzergejt” o umiješanosti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u nabavku vakcina nikada nije do kraja rasvijetljena, već je gotovo ekspresno zataškana.

Related Topics:

Politika

„OD DANAS SVE DRUGAČIJE: Počela izborna kampanja u BiH, birače čekaju biometrija, skeneri i čak sedam listića“

Kampanja za opšte izbore počela je danas i trajaće do 3. oktobra u 7 časova, kada počinje izborna šutnja. Političke stranke mogu biti kažnjene zbog kršenja Izbornog zakona, a birače ove godine očekuje potpuno drugačiji način glasanja uz nove tehnologije.

Izborna kampanja za opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, počela je danas.

Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte, kandidate, njihove pristalice i medije da tokom kampanje poštuju Izborni zakon BiH, posebno pravila koja se odnose na govor mržnje, ravnopravnost kandidata i vođenje kampanje.

Kampanja će trajati do 3. oktobra u 7 časova ujutro, kada počinje izborna šutnja. Ona će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta 4. oktobra u 19 časova.

Za kršenje pravila slijede ozbiljne kazne

CIK je podsjetio političke subjekte da kampanju moraju voditi u mirnom okruženju i u skladu sa zakonom.

Za kršenje izbornih pravila predviđene su novčane kazne, ali i mnogo ozbiljnije posljedice – od uklanjanja kandidata sa kandidatske liste do poništavanja ovjere političkog subjekta.

Političke stranke imaju pravo organizovati skupove, koristiti javne površine i objekte, postavljati plakate i drugi promotivni materijal, ali nadležni lokalni organi moraju svim ovjerenim političkim subjektima obezbijediti ravnopravan tretman.

CIK je posebno apelovao na političke aktere da izbjegavaju govor mržnje i sve druge oblike ponašanja koji bi mogli ugroziti mirno i demokratsko odvijanje kampanje.

Medije je podsjetio na obavezu ravnomjerne promocije kandidata oba pola u javnim i medijskim nastupima.

Koliko stranke smiju potrošiti?

Izborni zakon propisuje i maksimalni iznos novca koji političke stranke, koalicije i drugi politički subjekti mogu potrošiti tokom kampanje.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču.

Isti limit primjenjuje se i na izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

Za izbore za kantonalne skupštine limit iznosi 20 feninga po biraču.

Političke stranke dužne su imati poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Novac namijenjen kampanji mora biti uplaćivan na taj račun i ne smije se koristiti u druge svrhe.

Šta se bira 4. oktobra?

Na opštim izborima građani će birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske.

Biraće se i poslanici u:

  • Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
  • Narodnoj skupštini Republike Srpske;
  • Predstavničkom domu Parlamenta FBiH;
  • kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.

Prema podacima zaključno sa 20. avgustom, pravo glasa ima 3.408.517 birača.

Glasanje će biti organizovano na oko 5.200 biračkih mjesta širom zemlje.

Za rad biračkih odbora biće angažovani predsjednici i zamjenici predsjednika koje bira CIK, dok će na izborni dan biti angažovano i više od 5.000 operatera zaduženih za funkcionisanje novih tehnoloških sistema.

Prvi put biometrija, skeneri i elektronski rezultati

Ovogodišnji izbori donose jednu od najvećih promjena u načinu glasanja u BiH.

Po prvi put će biti korištene nove izborne tehnologije koje uključuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prenos izbornih rezultata.

Birač će se identifikovati putem biometrijskog uređaja, dok će se glasački listić nakon glasanja ubacivati u skener.

Skener će istovremeno služiti i za elektronsko evidentiranje i brojanje glasova.

Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holtzaple ocijenio je da je riječ o značajnoj promjeni izbornog procesa, ali je upozorio da sama tehnologija neće automatski vratiti povjerenje građana.

Prema njegovim riječima, povjerenje zavisi i od načina na koji se izbori provode i nadziru, ali i od toga kako se javnosti objašnjava cijeli proces.

Birače čekaju drugačiji glasački listići

Nov način glasanja mogao bi predstavljati izazov i za same birače.

Kandidatske liste koje su ranije služile za lakše glasanje više neće imati istu ulogu.

Na glasačkom listiću birač će, umjesto klasičnog označavanja znakom „X“, bojiti kružić ispred naziva političkog subjekta, a zatim i kružiće ispred brojeva koji odgovaraju kandidatima.

To znači da će birači morati pažljivije pratiti uputstva kako bi njihov listić bio pravilno popunjen.

U Republici Srpskoj birači će dobiti šest glasačkih listića, dok će u Federaciji BiH imati čak sedam.

Moguće gužve na biračkim mjestima

Zbog novog načina glasanja postoji mogućnost da na pojedinim biračkim mjestima bude više zadržavanja nego ranije.

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina upozorila je da gužve nisu nepoznanica ni na dosadašnjim izborima, ali je izrazila nadu da one neće obeshrabriti građane da glasaju.

Ukoliko tokom glasanja dođe do prekida, vrijeme glasanja biće produženo kako bi svi birači koji su došli na biračko mjesto mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Transparency International: Kampanja počela mnogo ranije

Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH ocijenio je da je izborna kampanja u stvarnosti počela mnogo prije zvaničnog datuma.

Kao jedan od primjera naveo je korištenje javnih resursa i jednokratne budžetske isplate različitim kategorijama stanovništva.

Prema njegovoj ocjeni, uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja značajan korak naprijed i najveću reformu izbornog procesa od prvih poslijeratnih izbora.

Ipak, upozorio je da tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog sistema.

BiH ulazi u izbore sa potpuno novim pravilima

Ovogodišnji izbori zato će biti drugačiji i za političke stranke i za birače.

Kandidati ulaze u kampanju pod strožim pravilima, uz ograničenja u finansiranju i jasne sankcije za kršenje Izbornog zakona.

Birače, s druge strane, očekuju biometrijska identifikacija, novi način popunjavanja listića, skeneri i elektronski prenos rezultata.

Kampanja traje do 3. oktobra u 7 časova, nakon čega počinje izborna šutnja. Dan kasnije, 4. oktobra, građani BiH biraće vlast uz tehnologije koje se prvi put uvode u izborni proces.

Nastavi čitati

Politika

„SRPSKA NIJE IMOVINA OCA, SINA I KUMA“: Opozicija najavila kraj režima i promjene već od oktobra

Blanuša, Božović i Stanivuković poručili da Republika Srpska mora vratiti pravdu, zaustaviti zaduživanje i spriječiti, kako tvrde, dalje urušavanje institucija i nacionalnih interesa.

„Institucije ne smiju biti u rukama jednog čovjeka“

Kandidati opozicije za predsjednika Republike Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Vlade RS – Branko Blanuša, Marinko Božović i Draško Stanivuković – poručili su da su promjene, kako tvrde, neophodne nakon godina vlasti SNSD-a.

Gostujući u emisiji BN televizije, trojica kandidata govorila su o stanju u Republici Srpskoj, javnim finansijama, funkcionisanju institucija i odnosu vlasti prema nacionalnim interesima.

Kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša istakao je da je njegov politički prioritet vraćanje pravde i jednakosti pred zakonom.

Prema njegovim riječima, institucijama ne smije upravljati pojedinac niti uski krug ljudi okupljen oko jedne političke partije.

„Institucije treba da rade onako kako je predviđeno zakonom i Ustavom. U njima treba da budu odgovorni ljudi, profesionalci i stručnjaci koji hoće i mogu da rade u interesu građana“, poručio je Blanuša.

Blanuša: „Budžet predsjednika mora biti mnogo manji“

Blanuša je kritikovao i visinu budžeta predsjednika Republike Srpske, navodeći da bi sredstva namijenjena toj instituciji trebalo značajno smanjiti.

On smatra da budžet treba da bude sveden na iznos dovoljan za normalno funkcionisanje institucije predsjednika, dok bi ostatak sredstava mogao biti usmjeren Vladi Republike Srpske i lokalnim zajednicama.

Blanuša je ocijenio da bi na taj način javni novac trebalo više usmjeravati prema potrebama građana, a manje prema funkcionisanju političkog vrha.

Božović: „Cvijanović je napravila najveću izdaju“

Kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović iznio je oštre optužbe na račun aktuelne vlasti, posebno se osvrćući na odluke koje se odnose na Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Božović tvrdi da je davanjem glasa za odluku kojom je, prema njegovoj interpretaciji, ukinut princip konsenzusa srpska strana ostala bez mogućnosti veta.

On je potez aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović ocijenio kao jednu od najvećih političkih izdaja ovog mandata.

Božović tvrdi i da bi takva odluka dugoročno mogla otvoriti pitanje vlasništva nad objektima Srpske pravoslavne crkve, kao i stvoriti prostor za, kako je rekao, formiranje „Bosanske pravoslavne crkve“.

„To je jedna od najvećih bruka i sramota ovog mandata koji je iza nas“, poručio je Božović.

Ove tvrdnje predstavljaju politički stav Božovića i opozicije.

„Republika Srpska se čuva na svakom pedlju“

Božović je poručio da se Republika Srpska, kako smatra, mora štititi odgovornom politikom i na cijeloj njenoj teritoriji.

Istakao je da nije za „raspakivanje Dejtona“ niti za stvaranje trećeg entiteta, već za očuvanje postojećeg ustavnog položaja Republike Srpske i zaštitu interesa njenog stanovništva.

„Republika Srpska se čuva na svakom pedlju njene teritorije, ne samo u Banjaluci i Sarajevu“, rekao je Božović.

Stanivuković: „Srpska je prezadužena“

Kandidat za predsjednika Vlade Republike Srpske Draško Stanivuković fokusirao se na stanje javnih finansija, tvrdeći da se Republika Srpska sve više zadužuje kako bi podmirivala osnovne obaveze.

Prema njegovim riječima, vlast predvođena SNSD-om ne ulaže dovoljno u velike razvojne projekte, već se kreditima, kako tvrdi, sve češće obezbjeđuje novac za tekuće potrebe.

Posebno je ukazao na činjenicu da se, prema njegovim riječima, krediti koriste i za isplatu penzija.

Stanivuković smatra da bi sredstva od zaduživanja trebalo koristiti prvenstveno za projekte koji dugoročno donose korist građanima i privredi.

„Tražimo samo šansu da pokažemo da nismo svi isti“

Stanivuković je poručio da opozicija od građana traži povjerenje kako bi, kako kaže, pokazala da postoji drugačiji način upravljanja Republikom Srpskom.

„Narodu je sve gore, njima sve bolje jer su njihovi i džepovi njihovih tajkuna sve puniji“, rekao je Stanivuković.

On je promjene predstavio kao proces koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da počne izborom Branka Blanuše, a potom i formiranjem nove vlasti.

„Nismo za zemlju oca, sina i kuma“

Stanivuković je završnicu poruke opozicije vezao za kritiku koncentracije političke i ekonomske moći.

„Prvi korak je Blanuša, a u drugom Stanivuković, ako vjerujete i ako ste za to da Republika Srpska ne bude zemlja oca, sina i kuma. U crkvi imaju Oca, Sina i Svetog duha, ali mi nismo za oca, sina i kuma“, rekao je Stanivuković.

Blanuša, Božović i Stanivuković poručili su da građani na predstojećim izborima imaju priliku da, kako tvrde, započnu političke promjene u Republici Srpskoj i uvedu drugačiji način upravljanja institucijama i javnim novcem.

Nastavi čitati

Politika

KUPLJENE DIPLOME ILI PARTIJSKA MUĆKA? Mračna tajna Save Minića izbila na vidjelo, evo kako je SUMNJIVO magistrirao i doktorirao!

Obrazovanje, stručnost i kompetencije – u razvijenim društvima ovo su glavni preduslovi za vođenje države. U Republici Srpskoj prednost imaju partijska lojalnost i kumovske veze. Istražili smo kakvo se znanje krije u foteljama izvršne vlasti?

Aktuelni predsjednik Vlade Savo Minić ujedno kandidat SNSD-a i kum porodice Dodik, pravi je primjer kako politika ubrzava akademsku karijeru.

U njegovoj zvaničnoj biografiji izostavljen je podatak da je prije Pravnog fakulteta u Banjaluci završio trogodišnju trgovačku školu. Prećutani su i zanimljivi detalji.

Akademski skok pravi iz fotelje načelnika Šamca. 2015. magistrirao je na privatnom Univerzitetu za poslovne studije u Banjaluci, poznatom po brojnim aferama među kojima je rad bez akreditacije u periodu od 2018. do 2020. godine.

Prema navodima medija, u zgradi ovog fakulteta na 3. spratu izvodio se ples oko šipke, dok su na 4. spratu apartmani! Upravo tu je Minić postao magistar 2015. godine i to na temu bankarstvo.

Samo tri godine kasnije doktorirao je na privatnoj Privrednoj akademiji u Novom Sadu, gdje brani doktorat kompleksnog naziva: ‘Pravna obilježja bankarske garancije kao instituta obezbeđenja potraživanja’.

Na stranici tog univerziteta pronašli smo zvanične podatke o Minićevom školovanju. Tako je u načelničkom mandatu, stigao preko magistra do doktora prava.

“JEDINA REFERENCA KUM PORODICE DODIK”

Da su kumovske veze i partijska lojalnost u potpunosti zamijenile stručnost i kompetencije, ocjenjuje profesor doktor Jelena Trivić.

“Njega smo najviše upoznali po tome što mu je jedina referenca bila da je kum porodice Dodik, pošto su oni sveli sve na rodbinske, rođačke, kumovske veze.Jako loša slika unutar struktura vlasti po pitanju, ne bih rekla diploma, nego kompetencija.”, poručila je Trivićeva.

FUNKCIJE ZA POSLUŠNE KADROVE

Da Savo Minić nije izuzetak, već pravilo po kojem se biraju najviši funkcioneri, potvrđuje i sastav same Vlade.

Najpoznatiji primjer je dugogodišnji ministar Petar Đokić, čija je diploma londonskog ‘Megatrenda’ u više navrata bila predmet novinarskih istraga i javnog podsmijeha, ali nikada i predmet ozbiljne revizije nadležnih institucija.

A da se na ključne funkcije ne biraju eksperti već isključivo poslušni partijski kadrovi, vrh vlasti odavno i ne krije. Najbolje je to prije šest godina objasnila Željka Cvijanović.

“Potrebno je da imate odgovarajuće kadrove iz svoje strukture, ja tu ne vidim ništa problematično. Gdje imate u svijetu da ministri ili direktori razni pomoćnici da ne pripadaju vladajućoj garnituri pa nemate skoro nigdje ta priča o ekspretima ne znam ni ja kakvim vladama ne postoji.”, kazala je tada Cvijanovićeva.

BRZOPOTEZNE DIPLOME

I dok politika pravda ovakav sistem, viši asistent na javnom fakultetu, Milica Radovanović zgrožena je brzinom kojom funkcioneri dolaze do najviših titula.

“Pogotovo ukoliko govorimo o čovjeku koji je kandidat za predsjednika Republike Srpske – mora barem na transparentan način reći kako je došao do svojih diploma, gdje su one stečene, pa da mi ocijenimo da li je to čovjek koji treba da nas vodi ili ne.”, jasna je Radovanovićeva.

VISOKOOBRAZOVANI ODLAZE VAN

Dok se javne institucije pune stranačkim kadrovima i brzopoteznim diplomama, mnogi visokoobrazovani mladi ljudi prisiljeni su da napuste Republiku Srpsku i odu tamo gdje će njihovo znanje i sposobnosti biti cijenjeni.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno