Connect with us

Svijet

EVROPSKI SAVJET: Postupci Prištine vode ka daljem povećanju tenzija na KiM

Postupci vlasti u Prištini, uključujući oduzimanje zemlje na sjeveru Kosova, naloge za iseljenje, telekomunikacije i korišćenje specijalnih policijskih snaga za policijske dužnosti u zajednici, nisu u skladu sa vladavinom prava i mogu da doprinesu daljem povećanju tenzija, saopštio je Evropski savjet.

U saopštenju, izdatom nakon sastanka u okviru Dijaloga Beograda i Prištine održanog u četvrtak, 14. septembra, navodi se da neprekidni napadi koje vrše kriminalne grupe i zastrašivanje novoregrutovanih srpskih kadeta i lokalnog stanovništva nisu prihvatljivi i moraju odmah da se prekinu.

Evropski savjet naglasio je važnost održavanja prijevremenih lokalnih izbora na sjeveru KiM, kako bi se pomoglo smanjenju tenzija.

“Neophodno je najbrže rješenje kojim bi se omogućilo raspisivanje izbora. Ohrabrujemo Srbe na Kosmeta da se u potpunosti uključe u izborni proces i javno objave svoje bezuslovno učešće” ističe se u saopštenju.

Brisel je pozvao sve političke aktere, na svim nivoima vlasti u Beogradu i Prištini, da se konstruktivno uključe u proces koji će omogućiti izbore, da izbjegavaju dalje korake koji vode ka eskalaciji i da podrže napredak u Dijalogu uz posredstvo Unije.

EU je izrazila zabrinutost zbog nedostatka sprovođenja Sporazuma o putu ka normalizaciji i Implementacionog aneksa, u vezi kojih su se strane saglasile ranije ove godine.

Brisel je pozvao Beograd i Prištinu da se angažuju na konstruktivan način i u dobroj namjeri, a to znači da se bez odgađanja započne sprovođenje ranije postignutih dogovora.

“EU podsjeća strane na njihovu odgovornost da poštuju povjerljivost u Dijalogu, što je ključna komponenta bilo kog osjetljivog političkog procesa pregovora”, napominje se u saopštenju.

Brisel je izrazio zabrinutost zbog nedostatka napretka u deeskalaciji tenzija na sjeveru Kosova, uz napomenu da situacija ostaje napeta, uprkos pozivima EU i međunarodnih partnera na deeskalaciju, te da do sada preduzeti koraci nisu bili dovoljni, piše Srna.

U saopštenju se dodaje da EU u potpunosti podržava visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja u kapacitetu zvaničnika koji omogućuje Dijalog Beograda i Prištine, kao i specijalnog predstavnika EU za Dijalog Miroslava Lajčaka.

Svijet

TRAMP NAJAVIO UDARE NA VENECUELU: “Kopnena akcija kreće veoma brzo”

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da se SAD pripremaju za novu fazu operacija protiv navodnih mreža za krijumčarenje droge u Venecueli, potvrđujući da će napadi na kopnu početi “veoma brzo”.

Tokom razgovora sa pripadnicima oružanih snaga povodom Dana zahvalnosti, Tramp je jasno stavio do znanja da je donio odluku o daljim koracima.

“Posljednjih nedjelja radili ste na odvraćanju venecuelanskih trgovaca drogom, kojih ima mnogo. Naravno, više ih gotovo i nema da dolaze morskim putem..

Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele isporučivati morskim putem, a mi ćemo ih početi zaustavljati i kopnenim putem. Kopno je lakše — i to će početi veoma brzo”, rekao je Tramp vojnicima, prenosi CNN

Tramp je zatim poslao upozorenje vlastima u Karakasu:

“Upozoravamo ih: Prestanite slati otrov u našu zemlju.”

Pritisak na Madurov režim
Njegovi komentari dolaze nakon niza sastanaka na visokom nivou i sve intenzivnijeg američkog vojnog prisustva u tom regionu.

Ove sedmice Tramp je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove najbliže saradnike proglasio članovima strane terorističke organizacije.

Kao stranu terorističku organizaciju formalno je označio i takozvani “Kartel de los Soles”. U pitanju je termin koji stručnjaci opisuju kao naziv za grupu korumpiranih državnih funkcionera, a ne klasičan narko-kartel. Takva oznaka daje Trampu široka ovlaštenja da uvodi dodatne sankcije usmjerene na Madurovu imovinu i infrastrukturu — ali, prema pravnim stručnjacima, ne daje pravo na upotrebu smrtonosne sile.

Najveća američka sila u regionu u posljednjim decenijama

SAD su u okviru operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje” rasporedile više od deset ratnih brodova i oko 15.000 američkih vojnika u Karipskom bazenu. Među brodovima je i USS Gerald Ford, najveći nosač aviona ikada izgrađen.

U napadima na plovila za koje se sumnja da prevoze drogu američke snage su usmrtile više od 80 osoba, što ovu kampanju čini jednom od najagresivnijih protiv krijumčarenja droge u posljednje vrijeme.

Zasad bez pravnog osnova za udare unutar Venecuele
CNN je ranije objavio da su zvaničnici administracije na zatvorenom sastanku rekli američkim zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele. Interno pravno mišljenje Ministarstva pravde — koje pokriva napade na sumnjiva plovila — ne odobrava udare na teritoriji Venecuele niti bilo koje druge države, potvrdila su četiri izvora.

Ipak, prema jednom od učesnika sastanka, zvaničnici nisu isključili buduće akcije.

Administracija je, u većini slučajeva, pokušavala da izbjegne uključivanje Kongresa u širenje svoje vojne kampanje širom Latinske Amerike. Visoki funkcioner Ministarstva pravde izjavio je u novembru da američka vojska može nastaviti sa smrtonosnim udarima na navodne krijumčare droge bez odobrenja Kongresa, uz objašnjenje da administracija ne smatra da je vezana starim zakonom o ratnim ovlaštenjima.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI PODACI O ŽRTVAMA: Požar u Hong Kongu odnio 128 života

Broj poginulih u požaru u stambenom kompleksu u Hong Kongu porastao je na 128, javila je Kineska centralna televizija.

U izvještaju se navodi da je 79 ljudi povrijeđeno.

Požar je u srijedu, 26. novembra, zahvatio osam nebodera u Hong Kongu.

U ranijim izvještajima navedeno je da je poginulo 94 ljudi.

Nastavi čitati

Svijet

PROCURIO VOJNI PLAN NJEMAČE U SLUČAJU SUKOBA SA RUSIJOM: Brza mobilizacija 800 hiljada NATO vojnika

Njemačka ima tajni plan u slučaju vojnog sukoba sa Rusijom.

Njemačka je napravila sveobuhvatni tajni plan u slučaju vojnog sukoba sa Ruskom Federacijom, piše “The Wall Street Journal”. Dokument se naziva “OPLAN DEU”, nastao je nakon što je počeo rat u Ukrajini 24. februar 2024. godine i predviđa brzu mobilizaciju i raspoređivanje do 800.000 NATO vojnika.

To znači da bi se njemačke, američke i ostale savezničke trupe brzo prebacile na istočno krilo Alijanse u slučaju ruskog napada. Sam pomenuti dokument napisan je na više od 1.200 stranica, izradilo ga je 12 visoko rangiranih zvaničnika njemačke vojske i sam plan se konstantno ažurira u skladu sa novonastalim okolnostima.

Šta podrazumijeva njemački vojni plan?
U njemu se do detalja razrađuje kompletna logistika, uključujući tačne pravce kretanja trupa, rute snabdijevanja, korišćenje luka, željeznica i puteva za transport trupa. Ishod eventualnog vojnog sukoba ne bi zavisio od broja vojnika, već od sposobnosti NATO članica da u kratkom vremenskom roku organizuju velike operacije koje su logistički zahtjevne.

U dokumentu se navodi da je potrebna i velika modernizacija vojske. Prije svega, vojne tehnike, naoružanja i vozila.

“Cilj јe spriječiti rat tako što će se pokazati da napad na nas ne može da uspije”, rekao je jedan od zvaničnika koji je učestvovao u izradi plana.

Nastavi čitati

Aktuelno