Connect with us

Svijet

EVROPSKI SAVJET: Postupci Prištine vode ka daljem povećanju tenzija na KiM

Postupci vlasti u Prištini, uključujući oduzimanje zemlje na sjeveru Kosova, naloge za iseljenje, telekomunikacije i korišćenje specijalnih policijskih snaga za policijske dužnosti u zajednici, nisu u skladu sa vladavinom prava i mogu da doprinesu daljem povećanju tenzija, saopštio je Evropski savjet.

U saopštenju, izdatom nakon sastanka u okviru Dijaloga Beograda i Prištine održanog u četvrtak, 14. septembra, navodi se da neprekidni napadi koje vrše kriminalne grupe i zastrašivanje novoregrutovanih srpskih kadeta i lokalnog stanovništva nisu prihvatljivi i moraju odmah da se prekinu.

Evropski savjet naglasio je važnost održavanja prijevremenih lokalnih izbora na sjeveru KiM, kako bi se pomoglo smanjenju tenzija.

“Neophodno je najbrže rješenje kojim bi se omogućilo raspisivanje izbora. Ohrabrujemo Srbe na Kosmeta da se u potpunosti uključe u izborni proces i javno objave svoje bezuslovno učešće” ističe se u saopštenju.

Brisel je pozvao sve političke aktere, na svim nivoima vlasti u Beogradu i Prištini, da se konstruktivno uključe u proces koji će omogućiti izbore, da izbjegavaju dalje korake koji vode ka eskalaciji i da podrže napredak u Dijalogu uz posredstvo Unije.

EU je izrazila zabrinutost zbog nedostatka sprovođenja Sporazuma o putu ka normalizaciji i Implementacionog aneksa, u vezi kojih su se strane saglasile ranije ove godine.

Brisel je pozvao Beograd i Prištinu da se angažuju na konstruktivan način i u dobroj namjeri, a to znači da se bez odgađanja započne sprovođenje ranije postignutih dogovora.

“EU podsjeća strane na njihovu odgovornost da poštuju povjerljivost u Dijalogu, što je ključna komponenta bilo kog osjetljivog političkog procesa pregovora”, napominje se u saopštenju.

Brisel je izrazio zabrinutost zbog nedostatka napretka u deeskalaciji tenzija na sjeveru Kosova, uz napomenu da situacija ostaje napeta, uprkos pozivima EU i međunarodnih partnera na deeskalaciju, te da do sada preduzeti koraci nisu bili dovoljni, piše Srna.

U saopštenju se dodaje da EU u potpunosti podržava visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja u kapacitetu zvaničnika koji omogućuje Dijalog Beograda i Prištine, kao i specijalnog predstavnika EU za Dijalog Miroslava Lajčaka.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno