Connect with us

Svijet

DA LI JE ZAUSTAVLJEN PRIJEM KOSOVA U SAVJET EVROPE? Priština nije na dnevnom redu, sve je odgođeno za narednu godinu

Komitet ministara Savjeta Evrope, po svemu sudeći, neće donijeti konačnu odluku o prijemu Kosova u tu instituciju na sastanku 16. i 17 maja pošto se ta tema ne nalazi ni na dnevnom redu.

Analitičari nisu iznenađeni ovakvim razvojem događaja jer Priština nije napravila konkretan korak ka formiranju Zajednice srpskih opština što Zapad traži kao uslov za prijem Kosova u Savjet Evrope, piše beogradski Blic.

To bi moglo da znači da se sve odlaže za sljedeću godinu.

Kada je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope 16. aprila dala “zeleno svjetlo” da Kosovo uđe u Savjet Evrope činilo se da Prištinu od tog koraka dijeli samo formalnost.

Ipak, ubrzo se ispostavilo da je ta formalnost za Aljbina Kurtija, premijera Kosova, velika prepreka jer mu i dalje ne pada napamet da napravi praktično bilo kakav korak ka formiranju ZSO, iako se na to Priština obavezala još 2013. godine Briselskim sporazumom.

Zbog toga, kako stvari sada stoje, Komitet ministara Savjeta Evrope neće ni raspravljati o prijemu Kosova na sastanku 16. i 17. maja pošto ta tema nije ni uvrštena u dnevni red.

Za Strahinju Subotića, programskog menadžera Centra za evropske politike, to je očekivani epilog svega što se događalo u posljednje vrijeme.

“Francuska je ostala pri stavu da Priština mora prvo da napravi značajniji iskorak ka formiranju ZSO prije ulaska u Savjet Evrope. Tu je i Mađarska koja ima isti stav iako je priznala Kosovo kao što je priznala i Francuska. Sve to ukazuje da je situacija za Prištinu kompleksnija u Savjetu Evrope iako ima brojke na svojoj strani”, navodi Subotić.

Kako kaže, Mađarska se tako postavila jer želi da “izgradi još bolje bilateralne odnose sa Srbijom”.

“Sa druge strane, Francuska gleda opštu sliku i ne želi da se ulaskom Kosova u Savjet Evrope bez formiranja ZSO destabilizuje Zapadni Balkan. Loptica je sada svakako u dvorištu Aljbina Kurtija”, objašnjava Subotić.

Programski direktor Centra za evropske politike dodaje da “odlaganje konačne odluke o prijemu Kosova u Savjet Evrope” neće ni “pomoći ni odmoći dijalogu Beograda i Prištine”.

“Ulazak Kosova u Savjet Evrope bez formiranja ZSO bi svakako u ovom trenutku dodatno destabilizovalo Zapadni Balkan. Zato se može reći da se sada vraćamo na nulu. Na neki način smo kupili vrijeme. Čekaju se izbori u EU i u Americi. Dolaze novi ljudi umjesto Miroslava Lajčaka, Gabrijela Eskobara i vjerovatno Žozepa Borelja tako da ne očekujem ništa novo u vezi sa kosovskim pitanjem do 2025. godine”, zaključuje Subotić, piše “Blic”.

Savjet Evrope je u utorak objavio dnevni red sastanka Komiteta ministara 16. i 17. maja na kome nema rasprave o prijemu Kosova, ali je i ostavio mogućnost promjena u narednih desetak dana. Inače, Komitet ministara se sastaje samo jednom godišnje i to obično u maju.

“Saopštenje odražava dnevni red kakav je u ovom trenutku i nemamo više informacija da podijelimo”, poručili su u Savjetu Evrope.

Ubrzo je stiglo i bliže obrazloženje ambasade Njemačke u Prištini. U toj ambasadi su poručili kako je vrijeme da “Vlada Kosova ubijedi države članice Savjeta Evrope da zaslužuje prijem u tu međunarodnu organizaciju, preduzimajući konkretne korake ka stvaranju ZSO”.

“Takav korak, po našem mišljenju, predstavljao bi podnošenje prijedloga statuta ZSO Ustavnom sudu. Kako je ambasador rekao u svom tvitu poslije glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope: Kosovo mora da uradi veliki posao”, naveli su u ambasadi Njemačke u Prištini.

Kako su dodali, to se još nije dogodilo.

“Sada je na premijeru Aljbinu Kurtiju i njegovoj Vladi da ubijede potrebne države članice drugim sredstvima, odnosno preduzimanjem drugih konkretnih koraka ka stvaranju Zajednice opština sa srpskom većinom, koju se Kosovo obavezalo da će uspostaviti i koja je međunarodna obaveza”, saopštila je njemačka ambasada, prenosi Blic.

Podsjećamo, samoproglašene vlasti u Prištini proglasile su nezavisnost “Kosova” 2008. godine. Nezavisnost su priznale brojne zemlje predvođene Sjedinjenim Američkim Državama. Srbija, kao ni BiH, ne priznaju nezavisnost Kosova.

Related Topics:

Svijet

BLISKI ISTOK NA KORAK OD EKSPLOZIJE! Šta se dešava iza zatvorenih vrata Vašingtona i Teherana?

Tenzije na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što je američkim projektilom pogođen iranski naftni tanker kod ostrva Harg, dok su istovremeno najavljene nove sankcije izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, a Velika Britanija pooštrila je mjere protiv Irana.

Iran i Amerika ponovo su na ivici nove eskalacije nakon što su američke snage uništile pet iranskih naftnih tankera, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da je napala dva američka broda i više tankera u Ormuskom moreuzu.

Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su američke snage uništile pet iranskih tankera iz takozvane flote u sjenci, navodeći da je akcija odgovor na dva pokušaja Irana da balističkim raketama napadne američke ratne brodove, prenosi Tanjug.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da će Amerika nastaviti da napada iranske tankere svaki put kada Iran pokuša da napadne američke ratne brodove, prenosi Euronews.

“Iran nastavlja da pokušava da napadne američke ratne brodove i svaki put kada to urade ili pokušaju da urade, izgubiće tankere”, rekao je Rubio.

IRGC je potom saopštio da je njegova mornarica napala dva američka broda i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu, tvrdeći da je riječ o odgovoru na američke napade, prenosi Tanjug.

Iranska strana navela je i da su njene snage napale još 10 brodova koji su pokušavali da prođu kroz, kako tvrdi Teheran, “zabranjenu i nebezbjednu zonu”.

U međuvremenu, napetosti se šire i na druge dijelove regiona. U južnom Libanu izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba i podigle izraelsku zastavu, dok su u napadima Huta na Saudijsku Arabiju u utorak povrijeđene najmanje 73 osobe.

“Zona isključenja”

Iran je istovremeno najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj strateški pomorski prolaz.

Američke snage su, prema navodima američkih zvaničnika, prethodno napale više iranskih tankera nakon novih pokušaja raketnih napada na američke ratne brodove.

Time je sukob ponovo dobio direktnu pomorsku dimenziju, uz sve veći rizik za međunarodni pomorski saobraćaj.

Iran najavio uspostavljanje nove
Iran najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” blizu Ormuskog moreuza Foto Tanjug/AP

Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, pa svako ozbiljnije ograničavanje plovidbe kroz taj prolaz može imati posljedice i daleko izvan Bliskog istoka.

Napetosti dodatno podižu i nove američke sankcije usmjerene na dijelove iranske avio-industrije. Mjerama je obuhvaćeno više od dvije desetine komercijalnih i privatnih avio-kompanija, kao i strani pružaoci usluga u vazdušnom transportu tereta.

Velika Britanija je takođe pooštrila sankcije Iranu, uključujući nova trgovinska ograničenja i ovlaštenja za ciljanje brodova, dok su London i još 11 zapadnih zemalja najavili nove mjere protiv izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Napetosti širom regiona

Istovremeno sa novim sukobom Irana i Amerike, izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba na jugu Libana i podigle izraelsku zastavu na jednom od brda.

Taj potez dodatno je povećao napetosti na prostoru na kojem već postoji rizik od širenja sukoba između Izraela i Hezbolaha.

Napetosti su porasle i na jugu Arabijskog poluostrva. U napadima Huta iz Jemena na Saudijsku Arabiju povrijeđene su najmanje 73 osobe, saopštila je koalicija koju podržava Rijad.

U međuvremenu, Jordan je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana presrela 18 od 20 balističkih raketa lansiranih sa teritorije Irana.

Napetosti se šire i na druge dijelove regiona. Foto Tanjug/AP
Napetosti se šire i na druge dijelove regiona. Foto Tanjug/AP

Preostale dvije rakete pale su u nenaseljena područja, a prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Nova razmjena napada pokazuje koliko je situacija na Bliskom istoku ponovo nestabilna.

Direktni američko-iranski sukob na moru, uz istovremene napetosti u Libanu, Jemenu, Saudijskoj Arabiji i Izraelu, povećava rizik da se sukob proširi na više frontova.

Posebno osjetljiva ostaje situacija u Ormuskom moreuzu, gdje bi nastavak napada mogao ugroziti sigurnost brodova i dodatno poremetiti globalno snabdijevanje energentima.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SLAVI POBJEDU AFD-a U NJEMAČKOJ: „Konačno su se umorili od užasnih imigracionih pravila“

Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je istorijski rezultat Alternative za Njemačku u Saksoniji-Anhalt, gdje je stranka osvojila više od 43 odsto glasova i ubjedljivo završila prva. Tramp tvrdi da je rezultat posljedica nezadovoljstva građana migrantskom politikom.

Američki predsjednik Donald Tramp otvoreno je pozdravio izborni uspjeh njemačke Alternative za Njemačku (AfD), nakon što je ta stranka na izborima u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt ostvarila ubjedljivo najbolji rezultat.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je AfD imao „zaista sjajno veče“ i povezao njegov izborni uspon sa nezadovoljstvom Nijemaca zbog migrantske politike.

„Populistička stranka u Njemačkoj je upravo imala zaista sjajno veče. Konačno su se umorili od apsolutno užasnih imigracionih pravila i propisa koji su toliko naštetili Njemačkoj. U usponu su i više to neće trpjeti“, napisao je Tramp.

AfD napravio istorijski rezultat

AfD je na izborima održanim 6. septembra osvojio oko 43,8 odsto glasova, čime je više nego udvostručio rezultat iz 2021. godine.

Drugi je bio CDU kancelara Fridriha Merca sa oko 17,2 odsto, što predstavlja ogroman zaostatak za prvoplasiranom strankom.

Rezultat predstavlja jednu od najvećih izbornih pobjeda AfD-a od osnivanja stranke i novi znak njenog snažnog uspona na istoku Njemačke.

AfD je osvojio najviše glasova, ali nije osvojio apsolutnu većinu potrebnu za samostalno formiranje pokrajinske vlade. Ostale relevantne stranke i dalje odbacuju saradnju sa AfD-om, što znači da će formiranje nove vlasti zahtijevati pregovore i potencijalno neuobičajenu koaliciju.

Tramp: „Više to neće trpjeti“

Tramp je rezultat u Saksoniji-Anhalt predstavio kao posljedicu promjene raspoloženja njemačkih birača.

Njegova poruka praktično je direktno povezala izborni uspjeh AfD-a sa pitanjem migracija, koje je posljednjih godina postalo jedno od centralnih političkih pitanja u Njemačkoj.

Američki predsjednik je i ranije podržavao evropske desničarske i populističke pokrete, a AfD je posljednjih godina postao jedna od najjačih opozicionih političkih snaga u Njemačkoj.

Istovremeno, njemačke vlasti i politički protivnici AfD-a upozoravaju na njegovu radikalnu političku orijentaciju. Pokrajinski ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhalt klasifikovan je od strane tamošnjih službi za zaštitu ustavnog poretka kao „potvrđeno ekstremno desničarski“, što stranka odbacuje.

Najveći test za njemački politički sistem

Izborni rezultat AfD-a predstavlja veliki izazov za tradicionalne njemačke stranke.

CDU, SPD, Zeleni i druge stranke suočavaju se sa pitanjem kako formirati funkcionalnu vlast bez saradnje sa strankom koja je osvojila ubjedljivo najviše glasova.

Istovremeno, rezultat pokazuje koliko je AfD uspio da proširi biračku bazu, posebno u istočnim dijelovima zemlje.

Trampova reakcija dodatno daje međunarodnu dimenziju izborima u Saksoniji-Anhalt: dok on pobjedu AfD-a predstavlja kao pobunu protiv migrantske politike, njemačke etablirane stranke suočavaju se sa sve težim zadatkom da odgovore na rast podrške krajnjoj desnici bez rušenja dosadašnjeg političkog konsenzusa.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI HAOS I ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: SAD potopile iranski tanker, Teheran krenuo u osvetu

Sukob između Vašingtona i Teherana ulazi u novu, opasniju fazu nakon napada na iransku naftnu flotu i nove razmjene raketnih udara na Bliskom istoku.

Sjedinjene Američke Države napale su više iranskih naftnih tankera kao odgovor na nove pokušaje raketnih napada na ratni brod američke mornarice, izjavio je američki zvaničnik koji nije želio da bude imenovan.

Američka vojska pogodila je pet iranskih tankera, od kojih je jedan potopila, nakon što je Iran ispalio balističke projektile na američki ratni brod, čime je došlo do nove eskalacije sukoba.

Napadi na tankere izazvali su snažnu iransku odmazdu. Iran je ispalio veliki broj projektila prema Jordanu, regionalnom savezniku SAD-a, tvrdeći da je gađao američke vojne objekte.

Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) saopštilo je da su pogođena četiri tankera za prevoz sirove nafte u Omanskom zaljevu te jedan u blizini otoka Harg u Perzijskom zaljevu.

Na snimku koju je američka vojska objavila na društvenoj mreži X vidi se jedan od pogođenih brodova, M/T Riesco, kako gori i tone u Omanskom zalivu. CENTCOM je objavio da su američke snage prije napada naredile posadama ciljanih brodova da napuste plovila.

Mornarica Iranske revolucionarne garde upozorila je ranije u utorak posade naftnih tankera u blizini luka u Kuvajtu i Bahreinu da odmah napuste svoja plovila, uz poruku da bi tankeri mogli da budu meta napada u znak odmazde za američke napade na iranske tankere, prenosi AP.

U upozorenju, koje je prenijela iranska državna televizija, navodi se da je američka vojska napala nekoliko iranskih naftnih tankera.

Optužbe i prijetnje Kuvajtu i Bahreinu
Istovremeno, Kuvajt i Bahrein optuženi su da pružaju utočište američkim snagama i da pomažu u napadima. Revolucionarna garda pozvala je posade da napuste tankere bez obzira na to da li su plovila usidrena ili privezana u lukama, uz upozorenje da će biti gađana.

Američka vojska saopštila je u subotu da je napala tri iranska naftna tankera nakon što su američki ratni brodovi bili meta balističkih projektila. Tom prilikom je upozoreno da će, “ako bude neophodno, uništiti ograničenu i nezaštićenu iransku naftnu flotu”.

Iran je potom saopštio da planira da proglasi novu “zonu isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj prolaz.

Dodatne sankcije
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa u utorak je uvela i sankcije dodatnim dijelovima iranske avio-industrije, obuhvativši više od dvije desetine komercijalnih i privatnih aviokompanija, kao i strane pružaoce usluga u vazdušnom transportu tereta, u okviru novih napora da se Teheran izoluje od preostalih trgovinskih partnera.

SAD i Iran nastoje da uspostave kontrolu nad Ormuskim moreuzom, kroz koji je pre početka rata prolazila približno petina svjetske nafte, navodi agencija. Teheran želi da brodovi koriste rutu kroz moreuz koju određuju iranske vlasti. Ormuski moreuz se prije početka rata smatrao međunarodnim plovnim putem.

Nastavi čitati

Aktuelno