Politika
FADIL NAJAVIO POVRATAK Javne ličnosti u BiH nakon što odsluže kaznu u zatvoru, mogu se vratiti političkom životu
Političari u BiH koji su osuđeni ili se nalaze na izdržavanju kazne po odsluženju mogu se nastaviti baviti politikom.
Naime, Fadil Novalić, bivši premijer Federacije BiH, nalazi se na izdržavanju četverogodišnje kazne zbog zloupotrebe položaja u slučaju „Respiratori“. Ipak, čini se da ne planira stati s bavljenjem politikom.
To je poručio u objavi na njegovom Fejsbuk profilu, iako ne bi trebalo da ima pristup internetu i društvenim mrežama dok se nalazi u Vojkovićima.
Bez obzira na to što je protiv njega donesena i potvrđena presuda, zakon u BiH, barem u njegovom slučaju, kaže da Novalić neće imati prepreke u bavljenju politikom nakon što izađe iz zatvora.
To je za Klix.ba potvrdio i njegov advokat Senad Pećanin.
– U presudi bi jasno pisalo da se Novaliću zabrani obavljanje javne funkcije. On će biti u mogućnosti da se bavi politikom nakon što završi izdržavanje kazne – kaže Pećanin.
Njegove tvrdnje potvrđuje i Krivični zakon FBiH. Prema presudi Suda Bosne i Hercegovine, Novalić, kao i Fahrudin Solak i Fikret Hodžić, prekršili su član 383 KZ FBiH, Zloupotreba položaja ili ovlašćenja. Kršenje ovog člana nosi kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, a u slučaju afere „Respiratori“, nosi kaznu od tri ili više godina, zbog količine pribavljene imovinske koristi od 200.000 KM, prema presudi Suda BiH.
Međutim, određene presude sa sobom nose zabranu političkog djelovanja, odnosno zabranu obavljanja dužnosti, kako to piše u Krivičnom zakonu BiH.
U tom pogledu je indikativan slučaj Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Njemu i v.d. direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću se sudi za član 203a KZ BiH, odnosno krivično djelo Neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
milorad dodik i miloš lukićFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER/COMBO
Pored potencijalne zatvorske kazne, ova odredba KZ BiH nosi i mjeru bezbjednosti zabrane obavljanja dužnosti.
Pored ovog člana Krivičnog zakona BiH, zabranu obavljanja javne dužnosti dobit će sve osobe pravosnažno osuđene za članove Član 219.b (Podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava), Član 239 (Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava), Član 156 (Napad na ustavni poredak) i Član 157 (Ugrožavanje teritorijalne cjeline).
Važno je napomenuti još jednu važnu odredbu – ukidanje kazne odlukom višeg suda. Odluke Suda BiH mogu biti poništene ako tako kažu Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava.
Advokat Ifet Feraget pojašnjava šta bi se u tom slučaju desilo.
– Ako bi Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava ukinuli presudu, došlo do bi do poništenja cijelog postupka. Slijedio bi novi sudski proces, ako se implementira odluka ovih sudskih instanci – pojašnjava Feraget.
Treba istaći da Fadil Novalić, kao niti jedan drugi apelant pred Ustavnim sudom BiH, ne može tražiti očitovanje suda u Strazburu bez odluke najviše sudske instance u BiH.
Imajući u vidu da trenutno Ustavni sud BiH funkcioniše bez dvojice sudija iz Republike Srpske, te bez jednog iz FBiH, pitanje je kada će uopšte Novalićev slučaj, kao i slučaj drugih apelanata, biti razmatran.
Što se tiče bavljenja politikom, važno je reći i da je Izborni zakon poprilično nejasan u odredbama koje se tiču kandidovanja za zakonodavne funkcije.
Jasno je da osobe koje imaju na snazi zabranu obavljanja javne dužnosti ne mogu biti imenovani na izvršne funkcije (primjer: Premijer kantona ili entiteta). Isto tako, posljednjim promjenama Izbornog zakona BiH koje je 26. marta ove godine nametnuo visoki predstavnik, izričito je zabranjeno kandidovanje i imenovanje osobama protiv kojih je donesena pravosnažna presuda za ratne zločine.
Nejasno je da li osobe protiv kojih je donesena pravosnažna presuda u drugim sferama mogu biti kandidati na izborima te da li oni mogu preuzeti dužnost ako dobiju dovoljno glasova.
Mada, postoje odredbe u Izbornom zakonu BiH koje predviđaju ovakve slučajeve. Tako član 1.10 kaže da mandat izabranog člana vlasti može prestati ako se protiv njega donese pravosnažna presuda koja nosi kaznu zatvora od šest mjeseci ili više.
Primjeri iz BiH kažu da pravosnažne presude u sferama koje ne navode izričito da sa sobom nose zabranu vršenja javne dužnosti ne znače puno. Ramo Isak, aktuelni ministar unutrašnjih poslova FBiH, je dva puta bio pravosnažno osuđivan.
Sklon konfliktima
Prvi put je osuđen na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca 2011. godine na zbog ugrožavanja sigurnosti prijetnjom.
Odlukom Opštinskog suda u Zenici osuđen je na šest mjeseci uslovne kazne zatvora 2014. godine zbog nasilničkog ponašanja. Kazna nije izvršena jer u roku od godinu dana nije počinio novo kazneno djelo.
Bez obzira na ove javno dostupne presude, Isak je danas ministar u vladi FBiH.
Među političarima, koji su takođe bili osuđivani su, Zukan Helez, Salko Zildžić, Halil Bajramović, Jerko Ivanković Lijanović i drugi, piše Klix.
Politika
LINTA “EU da osudi PROMOCIJU USTAŠKIH IDEJA u Hrvatskom saboru”
Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je danas Evropsku komisiju i Evropski parlament da najoštrije osude promociju proustaških ideja u Hrvatskom saboru i hrvatskom društvu u cjelini.
Linta je ocijenio da organizovanje proustaškog skupa u Hrvatskom saboru s ciljem da se Jasenovac predstavi kao radni logor, jeste jedan od mnogih dokaza da se Hrvatska nije suočila sa svojom genocidnom prošlošću.
“U pitanju je najdublje ruganje, ponižavanje i vređanje srpskih, romskih i jevrejskih žrtava genocida i njihovih potomaka. Takođe, u Hrvatskoj se suštinski ne poštuje antifašizam kao jedna od temeljnih vrijednosti današnjeg svijeta, niti se poštuju Ustav, zakoni, međunarodni ugovori i povelje međunarodnih organizacija”, ocijenio je Linta u saopštenju.
Kako je istakao, zbog svega toga, Hrvatska sve više postaje faktor nestabilnosti na području bivše Jugoslavije.
“Srbija ima obavezu da donese Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Romima i Jevrejima u NDH, osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH i odredi Dan sjećanja za srpske žrtve genocida u NDH. To su ključni preduslovi da se započne aktivna borba za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH”, rekao je Linta.
Istakao je da ono što se dešava u Hrvatskoj nije nikakvo iznenađenje, pošto je dolaskom Tuđmana na vlast prije 35 godina započeo proces radikalne revizije istorije u Hrvatskoj koji traje do danas.
Podsjeća da je Hrvatski sabor 2016. godine donio sramnu i skandaloznu odluku da bude pokrovitelj ubijenim ustaškim zlotvorima u Blajburgu iako tamo, kako kaže, nije bilo nikakvog stradanja.
Kako navodi, ključne teze revizionista, odnosno brojnih proustaških snaga, jesu da su ustaški zlikovci bili mučenici i borci za slobodu hrvatskog naroda, da je genocidna NDH bila istinska država hrvatskog naroda, da veličanstven ustanak srpskog naroda u Srbu 27. jula 1941. godine nije bio antifašistički već je u pitanju bila fašistička pobuna protiv Hrvata i Hrvatske, da je najveća fabrika smrti na Balkanu Jasenovac bio radni logor, da su dječji logori u Jastrebarskom i Sisku bili prihvatilišta, da u NDH nije počinjen genocid nad srpskim narodom, da je ustaški pozdrav “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, da šahovnica koja počinje sa prvim bijelim poljem nije ustaški grb i dr.
Politika
Kada ćemo znati da li će biti izbora u Srpskoj? I HOĆE LI IH UOPŠTE BITI?
Četvrtog novembra ćemo znati izlazimo li ili ne na izbore. Tada će Ustavni sud BiH saopštiti svoju odluku.
Odluka Ustavnog suda BiH biće ustavna samo ako bi presuda Suda BiH bila ukinuta uz obrazloženje da OHR nema pravo da nameće zakone, niti sudovi u BiH imaju pravo osuđivati ljude za navodna krivična djela kakvo je neizvršenje odluka visokog predstavnika, rekao je to za Fenu profesor ustavnog prava, Milan Blagojević.
“Ali Ustavni sud BiH sigurno neće tako odlučiti, jer bi to bio poraz njegove neustavne politike i brojnih njegovih neustavnih odluka od 2000. godine, u kojima je odlučivao da OHR može nametati zakone”, kaže Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.
Ukoliko apelacija Milorada Dodika bude usvojena, predmet se stepen po stepen vraća na Sud BiH. U tom slučaju, nestao bi pravni osnov za prestanak mandata i sve bi se vratilo na početak, objašnjava Branko Petrić. Ako bi donijeli pravno očekivanu odluku, mnogo toga bi se promijenilo.
“Ako bi se oni usudili i postupali po zakonu, pravu i Ustavu i donijeli takvu svoju odluku onda bi to u BiH mnogo doprinijelo da postave stvari na svoje mjesto, na one Dejtonske postavke i na vladavinu prava koliku – toliku i dalo nam mogućnost da se popravi ovo što je mnogo pokvareno”, kaže Branko Petrić, bivši predsjednik CIK-a BiH.
Na odluku se, s obzirom na to kada su apelacije podnesene i da su izbori raspisani, dugo čeka. Budući da će Ustavni sud sada konačno odlučiti o predmetu, smatra se da je zahtjev za određivanje privremene mjere odbijen, ocjena je pravnika.
“Ustavni sud BiH ukoliko apelaciju riješi negativno po apelanta, posljedice su vrlo jasne. Ukoliko prihvati činjenično i pravno osnovane argumente odbrane gospodina Dodika, koje su navedene u samoj apelaciji, apelaciju će pozitivno riješiti, a što će, naravno, imati i bitne implikacije na održavanje, odnosno neodržavanje prijevremenih izbora u Republici Srpskoj”, kaže Damir Sakić, pravnik.
Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda biće razmatrana apelacija protiv presude Suda BiH. Objavljenim dnevnim redom, kaže Dodikov advokat, nije predviđeno da Sud taj dan razmatra i apelaciju podnesenu 5. septembra u odnosu na odluku CIK-a BiH o oduzimanju mandata predsjednika i raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.
“U dnevnom redu je samo apelacija protiv presude od 12.6, to je krivična presuda. To se vidi i po broju, jer je broj za apelaciju u odnosu na odluku CIK-a drugačiji, ali mogu oni pripojiti predmet. Gledao sam, ne vidim nacrt odluke. Obično bude nacrt. Nekad ne bude. Za sada ima taj dnevni red”, kaže Goran Bubić, advokat predsjednika Milorada Dodika.
Ukoliko Ustavni sud odbije apelacije, sljedeća adresa na kojoj bi Milorad Dodik mogao da potraži zaštitu svojih prava jeste Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, prenosi ATV.
Politika
BODIROGA “Ko je sada izdajnik? ŠTA JE PRODAO DA SAČUVA MILIJARDE?”
Ko je sada izdajnik, braćo Srbi? Je li sad svima jasno kakav trgovac je godinama bio na vlasti? – upitao je šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga. Protiv sam toga da bilo koji pojedinac bude na američkoj crnoj listi, kaže Bodiroga, ali i podsjeća da je činjenica da nikome iz SDS-a nisu ukinute sankcije, a neki su od 2003. godine na američkoj crnoj listi.
“Naravno ni Srpskoj demokratskoj stranci nisu skinute sankcije niti je vraćen račun koji je ugašen”, kaže Bodiroga.
Sankcije Dodiku, Željki, Stevandiću, firmama koje su povezane sa porodicom Dodik su ukinute zbog onoga o čemu je , kaže Bodiroga, između ostalog, pričao juče u Jutarnjem programu BN televizije.
“Postavljanje NATO lobiste za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i usvajanje Reformske agende gdje imamo veliki prenos nadležnosti, kao i neodrživanje referenduma kojim bi se odbacila presuda Miloradu Dodiku koju je on ujedno i prihvatio jer je platio godinu dana zatvora, bili su očigledno dio dogovora. Šta je još prodala ova nakardna vlast u Republici Srpskoj samo da bi pojedinci sačuvali svoje milijarde tek ćemo da vidimo.Narode, je li sad sve kristalno jasno?” – jasan je Bodiroga.
(BN) foto: BN
-
Politika3 dana agoDODIK DAO ZADATAK SELAKU: “Vrati pravosuđe u Srpskoj ili povuci radikalne mjere!”
-
Politika2 dana agoZA RUSE DODIK VIŠE NIJE PREDSJEDNIK! Evo šta stoji iza sastanka sa Lavrovom u Minsku!
-
Svijet3 dana agoDva američka vojnа aviona pala u pola sata! Tramp: “NEŠTO JE VEOMA ČUDNO!”
-
Politika2 dana agoDODIK “Neće meni karijeru određivati ni BRISEL, NI MOSKVA, NI BEOGRAD”
-
Estrada3 dana ago“ŠVORC SAM!” Jelena Karleuša zapala u finansijsku krizu, EVO I ZBOG ČEGA
-
Svijet3 dana agoIzrael i dalje drži VRATA ZATVORENA ZA NOVINARE!
-
Društvo3 dana agoRADNICI I DALJE BROJE SVAKI FENING Minimalac u Srpskoj raste, ali može li se od 1.000 KM preživjeti?
-
Svijet21 sat agoORBAN “Evropa nema nikakav značaj, TRAMP GRIJEŠI U VEZI PUTINA”
