Sastojci:

3 jaja

200 g brašna

200 ml jogurta

200 g zlatiborac suve svinjske pečenice

1 prašak za pecivo

So

Kiseli krastavčići po želji

Priprema:

U činiju ulupati tri jaja, posoliti i dodati jogurt. Umutiti, dodati brašno i prašak za pecivo. Sjediniti smjesu. Polovinu smjese izliti u pleh, preko toga staviti isjeckanu svinjsku pečenicu, pa ponovo preliti drugom polovinom smjese. Peći u rerni na 200 stepeni, oko 20 minuta.

​Kalcijum je ključan za zdravlje kostiju i zuba, ali i za rad mišića, nervnog sistema i krvnih sudova. I dok se najčešće povezuje sa čašom mlijeka, dijetetičari ističu da voće može biti neočekivano dobar saveznik u borbi protiv nedostatka kalcijuma – pogotovo ako ga unosite kroz raznovrsnu biljnu ishranu.

Stručnjaci kažu da odraslima treba oko 1.000 mg kalcijuma dnevno, a djeci, trudnicama i starijima čak i više.

Devet voćki koje predvode po sadržaju kalcijuma
1. Indijska smokva – 83 mg po šolji
Egzotični plod kaktusa oduševljava ne samo izgledom i ukusom (kombinacija jagode, lubenice i citrusa), već i visokim sadržajem kalcijuma – pogotovo u kori. Može se jesti svježa, cijeđena, ili kao osnova za džemove i deserte.

2. Narandža – 65 mg (velika) / 349 mg (čaša s dodatim kalcijumom)
Osim što je kraljica vitamina C, narandža je odlična i za kosti. Sokovi obogaćeni kalcijumom mogu dostići čak i količinu kao jedna čaša mlijeka. Ipak, dijetetičari savjetuju da ne preterujete – jedna čaša dnevno je dovoljna.

3. Crna ribizla – 61 mg po šolji
Ova tamna bobica je pravi superheroj među voćem: bogata kalcijumom, antioksidansima i vlaknima. Možete je konzumirati svježu, sušenu, u marmeladama ili sokovima.

4. Suve smokve – 60 mg u 1/4 šolje
Ne samo da su odličan prirodni izvor energije, već su i jedna od najkoncentrovanijih voćnih namirnica kada je kalcijum u pitanju. Savršene kao grickalica ili dodatak jogurtu, zobenim pahuljicama i salatama.

5. Kupine – 42 mg po šolji
Niskokalorične, bogate vlaknima i snažnim antioksidansima, kupine su pravo blago za vaše zdravlje. Savršene su u smoothie-ju, voćnim salatama ili kao osvježavajući dodatak doručku.

6. Papaja – 29 mg po šolji
Tropska kraljica zdravlja, papaja obiluje vitaminima, gvožđem i, naravno – kalcijumom.

Zanimljivo: u “plavim zonama” (dijelovima svijeta s najdugovječnijom populacijom), papaja se često jede svakodnevno.

7. Kivi – 26 mg po plodu
Ova mala zelena voćka nadmašuje i narandžu po količini vitamina C, a uz to sadrži i solidnu dozu kalcijuma. Bogat je vlaknima, pomaže varenju i odličan je za imunitet.

8. Suve šljive – 19 mg u 1/4 šolje
Poznate po tome što “pokreću stvari”, suve šljive su i saveznik zdravih kostiju. Iako količina kalcijuma nije ogromna, redovna upotreba doprinosi zdravlju zbog ukupnog mineralnog sastava.

9. Suve kajsije – 18 mg u 1/4 šolje
Zahvaljujući koncentraciji hranljivih materija, suve kajsije su odličan dodatak biljnim obrocima – osim kalcijuma, donose i gvožđe, proteine i energiju, prenosi Ona.

Voće ne može sve, ali može mnogo
Ako se hranite biljno ili jednostavno želite da smanjite unos mliječnih proizvoda, ne zaboravite da voće može doprinijeti unosu kalcijuma, naročito kada se kombinuje sa:

biljnim mlijekom obogaćenim kalcijumom,
tofuom,
bademima,
tahinijem,
i zelenim lisnatim povrćem (kelj, blitva, rukola).

Krpelji mogu prenijeti na ljude nekoliko bolesti od kojih uglavnom obolijevaju životinje, zato poslije boravka u prirodi obavezno treba pregledati odjeću i tijelo, rečeno je u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

Načelnik Službe za epidemiolologiju u Institutu Nina Rodić Vukmir rekla je Srni da krpelji mogu da prenesu na ljude lajmsku bolest, krpeljski meningoencefalitis, tularemiju, hemoragijsku groznicu i druge bolesti.

Vukmirova je navela da se vakcinacijom jedino može spriječiti pojava krpeljskog meningoencefalitisa, ali da vakcina ne štiti od lajmske bolesti koja je najčešća na ovim prostorima.

“Kod nas ova vakcina nije dostupna”, rekla je Vukmirova.

Ona je pojasnila da je pojava crvenila dokaz zaraze uzročnikom lajamske bolesti koja zahtijeva liječenje, te napomenula da mjesto uboda krpelja treba da posmatrati do mjesec dana.

Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje, a na ljude prenesu prilikom ugriza, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznice.

Vukmirova je napomenula da krpelja iz kože treba odstraniti bez čupanja i gnječenja, ne stavljajući nikakva hemijska sredstva jer tada pojačano izlučuje veću količinu sekreta, te tako lakše prenese infekciju.

Prema njenim riječima, krpelja treba odstraniti pincetom, hvatanjem što bliže koži i laganim povlačenjem, a poslije odstranjivanja mjesto uboda dezinfikovati.

Prilikom boravka u prirodi, Vukmirova je savjetovala duge rukave i nogavice, a po povratku pregledati odjeću i cijelo tijelo, prvenstveno djece.