Connect with us

Zdravlje

Kako liječiti i kako spriječiti stomačni grip

U nekom trenutku svi se, prije ili kasnije, suoče sa stomačnim gripom. Stanje nije prijatno, ali uz odmor i odgovarajuću simptomatsku terapiju uglavnom prođe za manje od nedelju dana. Stomačni grip (stomačni virus, virusni gastroenteritis) jeste infekcija gastrointestinalnog trakta koju uzrokuju virusi, najčešće rotavirus, norovirus i adenovirus. Za razliku od sezonskog gripa ili influence koja napada disajne puteve (grlo, nos, pluća) ovi virusi napadaju digestivni sistem.

Najčešći simptom stomačnog virusa jeste dijareja, ali često su prisutni i drugi simptomi poput mučnine, povraćanja, grčeva, bolova u stomaku, povišene temperature, opšte slabosti, bolova u mišićima i glavobolje. Zbog upale, crijeva ne mogu da apsorbuju vodu ni hranjive materije, te vrlo lako dolazi do gubitka tečnosti i dehidratacije, koja može da bude opasna, pogotovo kod male djece.

Virus se prenosi kontaktom sa zaraženom osobom ili putem hrane i pića. Osobe koje su u najvećem riziku da dobiju stomačni grip jesu mala djeca, stariji, osobe sa oslabljenim imunitetom i one koje provode dugo vremena u kolektivu, kao i osobe koje žive u nehigijenskim uslovima.

Simptomi stomačnog gripa uobičajeno traju do nedelju dana, ali mogu da potraju i duže – do 14 dana. Zdrave osobe, sa jakim imunitetom, najčešće prođu bez komplikacija, ali za starije osobe, malu djecu, osobe sa kompromitovanim imunim sistemom, virusni gastroenteritis može biti vrlo opasan, u nekim slučajevima čak i smrtonosan.

Kako se liječi stomačni virus?
S obzirom da nema specifične terapije, najčešće se preporučuje simptomatska terapija koja ublažava tegobe koje se javljaju i ubrzava oporavak. Odmor je potreban kako bi se organizam brže oporavio, a nadoknada tečnosti u vidu čajeva, vode, supe, sokova, je neophodna kako bi se spriječila dehidracija. Tečnost treba uzimati što češće i u manjim količinama. Kod teške dijareje, treba voditi računa da se održi balans elektrolita uz pomoć napitaka sa šećerom i elektrolitima u čemu pomaže Rehidran. Ishrana treba da bude prilagođena ovom stanju i ne smije biti masna i začinjena, kako ne bi provocirala dalje dijareju i povraćanje. Zato se preporučuje lako probavljiva hrana koja treba da osigura dovoljan unos hranjivih sastojaka, pogotovo ugljenih hidrata koji su dobar izvor energije u ovom stanju (riža, kuvani krompir, tost, banane). U ovom periodu treba izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode.

Probiotici su korisni jer skraćuju trajanje dijareje, doprinose uništavanju patogena, jačaju crijevnu barijeru i imunitet, te pomažu oporavku crijevne mikrobiote i organizma uopšte. Kod stomačnog virusa treba odabrati snažan probiotik kao što je Probiotic forte jer on zahvaljujući svom sastavu i dvostrukom efektu skraćuje dijareju i ubrzava oporavak i kod odraslih i kod djece, a pri tom je dovoljna samo jedna kapsula na dan. Pored probiotika u terapiji dijareje važnu ulogu imaju, manje poznati enterosorbenti, koji kao sunđeri za sebe vežu viruse, bakterije i njihove toksine, te omogućavaju njihovo brzo izbacivanje iz organizma. Oni takođe skraćuju dijareju, kao i ostale simptome infekcije poput mučnine i povraćanja, bola u stomaku, gasova i drugog . Mogu da se koriste sami ili u kombinaciji sa drugim proizvodima. Filtrum je inovativni enterosorbent koji je efikasan kod dijareje bilo kog uzroka. Ukoliko se se javi povišena temperatura, važan dio terapije su i lijekovi za snižavanje povišene temperature.

Da li se može spriječiti stomačni grip?
Kao i kod svakog virusa, sprječavanje širenja virusa i prevencija su ključni. Na prvom mjestu preventivnih mjera jesu toaletne i higijenske navike, odnosno detaljno i često pranje ruku. Veš je potrebno prati na na visokim temperaturama, a poseban oprez je potreban prilikom rukovanja sa hranom (čistite i dezinfikujte kuhinjske površine, izbjegavajte sirovu ili slabo termički obrađenu hranu (jaja, meso, riba), dobro operite voće i povrće, tokom putovanja pijte flaširanu vodu, ukoliko ste bolesni nemojte praviti hranu za druge). Veoma važno je da se ojača imunitet, što će se postići zdravim navikama i unosom dovoljne količine vitamina i minerala. A svakako, u prevenciji stomačnog gripa i probiotici zauzimaju važno mjesto.

Kada se javiti doktoru?
• Kada simptomi dugo traju ili se pogoršavaju.

• Ako dijareja i povraćanje traju duže od dva dana.

• Povraćanje krvi ili krv u stolici.

• Dehidracija – znaci dehidracije uključuju prekomjernu žeđ, suva usta, tamno žuti urin ili malo ili nimalo mokraće, teška slabost i vrtoglavica.

• Jaki bolovi u stomaku.

• Veoma visoka temperatura.

Mr ph. Davorka Kopanja

Zdravlje

Naučnici otkrili najstresnije vrijeme u toku dana! KAKO DA GA SMANJITE?

Naučnici su otkrili koje je najstresnije vrijeme u toku dana!

Rano ustajanje, spremanje za posao ili djecu za školu može da bude prilično stresno, pogotovo svakog dana. To je potvrdila i nedavna britanska studija.

Istraživači su pitali hiljade odraslih kada se osjećaju najviše pod stresom tokom dana, pri čemu je više od polovina njih, tačnije 51 odsto ispitanika priznalo da su “često preopterećeni” od samog trenutka kada ustanu iz kreveta. Ali prosječno doba dana kada se većina ljudi osjećala pod stresom je 8:15 ujutro. Većina odraslih kaže da imaju potrebu da izgube 20 minuta i 28 sekundi na neočekivane situacije tokom tog vremena.

Međutim, istraživači iz agencije OnePoll za proučavanje javnog mnjenja otkrili su nekoliko rješenja. Ovo su savjeti koji će vam pomoći da smanjite stres u ranim jutarnjih časovima. Na prvom mjestu umjesto jutarnje žurbe i trčanja “ko muva bez glave”, mnogo je bolje da prethodne noći pripremite sve šta vam je potrebno. To uključuje odjeću i hranu za posao ili djeci za užinu.

“Kreiranje lakše i dosljedne jutarnje rutine, koje svi ukućani mogu da se pridržavaju, takođe pomaže jer vam pomaže da iskoristite mišićnu memoriju tokom onih dana kada se probudite posebno umorni”, savjetovali su istraživači.

Roditeljima preporučuju da ustanu najmanje 30 minuta prije nego što im djeca treba da se probude, da izdvoje malo slobodnog vremena da se pripreme za novi dan. Takođe, tehnologija u jutarnjim časovima samo će vas remeti. Nema potrebe za TV-om i telefonom, piše Dejli Mejl.

Nastavi čitati

Zdravlje

EVO ZAŠTO NIKADA ne biste trebali pratiti vozilo HITNE POMOĆI u bolnicu

Bolničar je izdao hitno upozorenje članovima porodica koji žele pratiti svoje voljene u bolnicu vlastitim automobilima, objašnjavajući da bi to moglo povrijediti njih same ili druge ako pogriješe.

Bolničar poziva ljude da ne prate svoje najmilije u bolnicu nakon što su pozvali hitnu pomoć.

Objasnio je kako član obitelji obično posegne za ključevima automobila čim vozilo hitne pomoći upali motor, ali kaže da bi to moglo dovesti i njih u bolnicu, prenosi Miror.

Izdajući upozorenje na društvenim mrežama, medicinar je rekao:”Ako je voljena osoba odvedena u vozilo hitne pomoći, nemojte nas pratiti do bolnice. Idite tamo u svoje vrijeme i svojom rutom”.

On kaže da ljudi razviju ‘tunelski vid’ kada nastupi panika, što bi ih moglo navesti na donošenje razornih odluka, prenosi Večernji list.

“Kad god bih ja ukrcavao pacijenta u vozilo hitne pomoći, član porodice neizbježno bi dotrčao do mene, s ključevima u ruci govoreći pratiću te do hitne”, dodao je

Ljudi u emocionalnom stanju koji prate drugo vozilo razviće ‘tunelski vid’ i zaboraviti sve saobraćajne zakone.

“Nećete vidjeti znakove za zaustavljanje. Pratićete me kroz raskrsnicu čak i ako vam je na semaforu već crveno. Zabićete se u zadnji dio kola hitne pomoći ako trebamo naglo stati”, upozorio je.

Nastavi čitati

Zdravlje

RASTE BROJ OBOLJELIH od hepatitisa B u Srpskoj

Broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj u posljednje tri godine raste, te je tako 2022. godine od ovog oblika hepatitisa oboljelo 36 osoba, dok je prošle godine taj broj iznosio 43 oboljele osobe.

Podaci su ovo Instituta za javno zdravstvo RS, u kom su za “Nezavisne novine” naveli da je u Srpskoj u 2021. godini bilo oboljelo 17 osoba.

Dodali su da u ove tri godine nije prijavljen nijedan smrtni slučaj od posljedica obolijevanja od hepatitisa.

Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekla Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti u UKC RS, virusi hepatitisa A, B, C, D i E su poznati ljekarima i mogu da izazovu akutne i hronične bolesti jetre.

“Virusni hepatitisi imaju veoma sličnu kliničku sliku, te nakon inkubacije, koja je različita kod različitih vrsta hepatitisa, bolest počinje tako što se pacijent loše osjeća, slab mu je apetit, ima bolove u stomaku, ali na kraju ovog stadijuma javljaju se taman urin, svijetla stolica i žuta prebojenost kože i očiju”, navela je Verhazova, dodajući da su kod ovih pacijenata izuzetno povišene vrijednosti bilirubina, ukupnog i direktnog, i jetrenih enzima, koje budu deset i više puta povećane u odnosu na normalne vrijednosti

Istakla je da se pacijentima rade markeri hepatitisa da bi se odredilo o kom se tipu hepatitisa radi.

“Hepatitis A i E danas imaju nisku incidencu u našem regionu i rijetko se javljaju, jer to su bolesti koje se prenose fekalno-oralnim putem, prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom i ne ostavljaju hroničnu bolest jetre”, navela je Verhazova, dodajući da su kod nas najčešće prisutni virusni hepatitisi B i C.

“Hepatitis B se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa osobom koja zaražena. On se može prenijeti sa majke na dijete, transfuzijom krvi, mada se ovaj način transmisije sveo na minimum, jer se krv dobrovoljnih davalaca testira na hepatitis”, navela je Verhazova, dodajući da se ovaj oblik hepatitisa može prenijeti i nehigijenskim medicinskim procedurama, ako se koriste nesterilne igle.

Kada je riječ o hepatitisu C, Verhazova ističe da se ranije najčešće prenosio putem transfuzije krvi, jer se ranije nisu vršila testiranja dobrovoljnih davalaca.

“Danas su najrizičnija skupina intravenski ovisnici, a hepatitis C se može prenijeti i ušmrkivanjem kokaina i heroina”, kazala je Verhazova.

Dodala je da hepatitis B u pet do 10 odsto slučajeva prelazi u hroničnu bolest jetre, a kod hepatitisa C taj procenat ide čak do 80 odsto.

“Hronične bolesti jetre mogu da progrediraju do ciroze jetre ili raka jetre”, navela je Verhazova, ističući da za hepatitis B postoji vakcina.

“Ona je kod nas u kalendaru obavezne vakcinacije, a hepatitis C je danas izlječiva bolest zahvaljujući modernim antivirusnim lijekovima”, rekla je Verhazova, dodajući da za hepatitis B ne postoje takvi lijekovi, već lijekovi koji vrše supresiju virusne replikacije.

Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Zdenko Simonović, predsjednik Udruženja oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa “B18”, broj njihovih članova se smanjuje, jer se korištenjem lijekova nove generacije hepatitis C može izliječiti.

“Problem predstavlja što je prije nekoliko godina iz BiH otišao ‘The Global Fund’ koji je pokrivao tretman bolesti intravenskih ovisnosti. Većina udruženja koja su se bavila tom oblasti se ugasila. Intravenski ovisnici droga su u nezavidnoj situaciji jer su ostali bez nadzora i uglavnom su prepušteni ulici i ne zna se tačan broj korisnika droga. Postoje pretpostavke da raste broj oboljelih od hepatitisa među ovom populacijom”, rekao je Simonović, dodajući da je broj oboljelih od hepatitisa među ovisnicima možda i veći, jer se oni rijetko testiraju.

U svijetu dnevno od hepatitisa umre 3.500 ljudi
Više od 3.500 ljudi svakodnevno umire od virusa hepatitisa, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija, pozvavši na odlučnu i brzu akciju u borbi protiv drugog najvećeg ubice među zaraznim bolestima.

Novi podaci iz 187 zemalja pokazali su da je broj umrlih od virusnog hepatitisa porastao na 1,3 miliona u 2022, što je 200.000 više nego tri godine ranije, po izvještaju SZO objavljenom uz Svjetski samit o hepatitisu, koji se i ove nedjelje održava u Portugalu.

Nastavi čitati

Aktuelno