Connect with us

Zdravlje

Kako liječiti i kako spriječiti stomačni grip

U nekom trenutku svi se, prije ili kasnije, suoče sa stomačnim gripom. Stanje nije prijatno, ali uz odmor i odgovarajuću simptomatsku terapiju uglavnom prođe za manje od nedelju dana. Stomačni grip (stomačni virus, virusni gastroenteritis) jeste infekcija gastrointestinalnog trakta koju uzrokuju virusi, najčešće rotavirus, norovirus i adenovirus. Za razliku od sezonskog gripa ili influence koja napada disajne puteve (grlo, nos, pluća) ovi virusi napadaju digestivni sistem.

Najčešći simptom stomačnog virusa jeste dijareja, ali često su prisutni i drugi simptomi poput mučnine, povraćanja, grčeva, bolova u stomaku, povišene temperature, opšte slabosti, bolova u mišićima i glavobolje. Zbog upale, crijeva ne mogu da apsorbuju vodu ni hranjive materije, te vrlo lako dolazi do gubitka tečnosti i dehidratacije, koja može da bude opasna, pogotovo kod male djece.

Virus se prenosi kontaktom sa zaraženom osobom ili putem hrane i pića. Osobe koje su u najvećem riziku da dobiju stomačni grip jesu mala djeca, stariji, osobe sa oslabljenim imunitetom i one koje provode dugo vremena u kolektivu, kao i osobe koje žive u nehigijenskim uslovima.

Simptomi stomačnog gripa uobičajeno traju do nedelju dana, ali mogu da potraju i duže – do 14 dana. Zdrave osobe, sa jakim imunitetom, najčešće prođu bez komplikacija, ali za starije osobe, malu djecu, osobe sa kompromitovanim imunim sistemom, virusni gastroenteritis može biti vrlo opasan, u nekim slučajevima čak i smrtonosan.

Kako se liječi stomačni virus?
S obzirom da nema specifične terapije, najčešće se preporučuje simptomatska terapija koja ublažava tegobe koje se javljaju i ubrzava oporavak. Odmor je potreban kako bi se organizam brže oporavio, a nadoknada tečnosti u vidu čajeva, vode, supe, sokova, je neophodna kako bi se spriječila dehidracija. Tečnost treba uzimati što češće i u manjim količinama. Kod teške dijareje, treba voditi računa da se održi balans elektrolita uz pomoć napitaka sa šećerom i elektrolitima u čemu pomaže Rehidran. Ishrana treba da bude prilagođena ovom stanju i ne smije biti masna i začinjena, kako ne bi provocirala dalje dijareju i povraćanje. Zato se preporučuje lako probavljiva hrana koja treba da osigura dovoljan unos hranjivih sastojaka, pogotovo ugljenih hidrata koji su dobar izvor energije u ovom stanju (riža, kuvani krompir, tost, banane). U ovom periodu treba izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode.

Probiotici su korisni jer skraćuju trajanje dijareje, doprinose uništavanju patogena, jačaju crijevnu barijeru i imunitet, te pomažu oporavku crijevne mikrobiote i organizma uopšte. Kod stomačnog virusa treba odabrati snažan probiotik kao što je Probiotic forte jer on zahvaljujući svom sastavu i dvostrukom efektu skraćuje dijareju i ubrzava oporavak i kod odraslih i kod djece, a pri tom je dovoljna samo jedna kapsula na dan. Pored probiotika u terapiji dijareje važnu ulogu imaju, manje poznati enterosorbenti, koji kao sunđeri za sebe vežu viruse, bakterije i njihove toksine, te omogućavaju njihovo brzo izbacivanje iz organizma. Oni takođe skraćuju dijareju, kao i ostale simptome infekcije poput mučnine i povraćanja, bola u stomaku, gasova i drugog . Mogu da se koriste sami ili u kombinaciji sa drugim proizvodima. Filtrum je inovativni enterosorbent koji je efikasan kod dijareje bilo kog uzroka. Ukoliko se se javi povišena temperatura, važan dio terapije su i lijekovi za snižavanje povišene temperature.

Da li se može spriječiti stomačni grip?
Kao i kod svakog virusa, sprječavanje širenja virusa i prevencija su ključni. Na prvom mjestu preventivnih mjera jesu toaletne i higijenske navike, odnosno detaljno i često pranje ruku. Veš je potrebno prati na na visokim temperaturama, a poseban oprez je potreban prilikom rukovanja sa hranom (čistite i dezinfikujte kuhinjske površine, izbjegavajte sirovu ili slabo termički obrađenu hranu (jaja, meso, riba), dobro operite voće i povrće, tokom putovanja pijte flaširanu vodu, ukoliko ste bolesni nemojte praviti hranu za druge). Veoma važno je da se ojača imunitet, što će se postići zdravim navikama i unosom dovoljne količine vitamina i minerala. A svakako, u prevenciji stomačnog gripa i probiotici zauzimaju važno mjesto.

Kada se javiti doktoru?
• Kada simptomi dugo traju ili se pogoršavaju.

• Ako dijareja i povraćanje traju duže od dva dana.

• Povraćanje krvi ili krv u stolici.

• Dehidracija – znaci dehidracije uključuju prekomjernu žeđ, suva usta, tamno žuti urin ili malo ili nimalo mokraće, teška slabost i vrtoglavica.

• Jaki bolovi u stomaku.

• Veoma visoka temperatura.

Mr ph. Davorka Kopanja

Zdravlje

DA LI JE VAŠEM DJETETU POTREBNO VIŠE PAŽNJE! Na ove znakove obratite pažnju

Kako naglašavaju za Banner Health, d‌jetetu je potrebna pažnja roditelja kako bi napredovalo.

”Priznavalo nam to dijete ili ne, roditelji su centar njegovog svijeta. Osim toga, za dijete se očekuje da žudi za pažnjom i brigom svojih roditelja, pa čak i od tinejdžera”, rekao je psiholog Brenner Freeman koji dodaje kako je svakom d‌jetetu potrebna pažnja roditelja kako bi se osjećalo povezano, imalo emocionalnu vezu te jednog dana izraslo u odgovornu i sretnu osobu.

Ipak, ponekad dijete od roditelja ne dobija dovoljno pažnje, a često ni sami roditelji to ne znaju odmah prepoznati.

Upravo zato psiholozi ističu nekoliko znakova koji su često pokazatelj da je d‌jetetu potrebno više roditeljske pažnje.

To su:

– Nagle promjene u ponašanju. Dijete od‌jednom ima česte tantrume ili se ponaša na način za koji jako dobro zna da njegovi roditelji ne opravdavaju.

– Neprestano traženje potvrde, bez obzira na to je li riječ o potvrdama roditelja, učitelja ili prijatelja

– Pokazuje znakove emocionalnog stresa. Dijete bi moglo biti tužno, tjeskobno ili imati nisko samopoštovanje.

– Nazadovanje u razvoju. Dijete bi moglo prolaziti kroz regresiju, odnosno vratiti se ponašanju koje je preraslo, poput sisanja palca, korištenja dude ili mokrenja u krevet.

– Lošiji uspjeh u školi

– Nezainteresovanost za aktivnosti ili hobije koji su ga ranije zanimali

– Povlačenje u sebe. Dijete bi moglo sve više slobodnog vremena provoditi u samoći, izbjegavati društvene interakcije ili se prestati družiti s prijateljima.

– Fizički simptomi poput čestog žaljenja na glavobolju, bolove u stomaku i slične problemeproblemi sa spavanjem.

– Dijete najčešće ima poteškoće s nesanicom, čestim buđenjem usred noći ili noćnim morama. Isto tako, neka d‌jeca od‌jednom ponovno požele spavati s roditeljima.

– depresija ili anksioznost.

Nastavi čitati

Zdravlje

U RS AstraZeneka vakcinu primilo preko 18.000 ljudi, DA LI JE BILO NUS POJAVA?

U svijetu je prošle sedmice odjeknula vijest da kompanija AstraZeneka povlači svoje vakcine sa tržišta zbog „komercijalnih razloga“. Raspitali smo se u Institutu za javno zdravstvo RS koliko je građana primilo vakcinu pomenutog proizvođača.

Vakcina britansko-švedske farmaceutske kompanije AstraZeneke (poznata kao Vakszevria) se više ne može koristiti u Evropskoj uniji, nakon što je kompanija dobrovoljno povukla svoju autorizaciju za stavljanje u promet.

Kompanija je povukla ovaj potez samo nakon nekoliko mjeseci nakon što je tužena od strane više od 50 navodnih žrtava i ožalošćenih zbog nus pojava izazvanih njihovom vakcinom.

AstraZeneka je saopštila da je vakcina uklonjena sa tržišta iz komercijalnih razloga, kao i da se više ne proizvodi niti isporučuje, jer su je zamijenile „ažurirane vakcine koje su efikasne protiv novih sojeva kovida-19“.

Vakszevria je bila pod intenzivnim ispitivanjem posljednjih nekoliko mjeseci zbog veoma rijetkog neželjenog efekta, koji izaziva krvne ugruške i nizak broj trombocita u krvi.

AstraZeneka je u sudskim dokumentima podnijetim Višem sudu u Londonu u februaru priznala da vakcina ”može, u veoma rijetkim slučajevima, da izazove trombozu praćenu trombocitopenijom (TTS)”.

Međutim, kompanija tvrdi da odluka o povlačenju vakcine nije povezana sa sudskim procesom ili priznanjem da može izazvati TTS, već da je vremenski okvir čista slučajnost.

Koliko građana u Srpskoj je primilo vakcinu AstraZeneka?
Iz Instituta za javno zdravstvo RS kažu da ne raspolažu više sa vakcinom kompanije AstraZeneka, ali i da do sada nije prijavljena ni jedna nuspojava.

„U toku pandemije, u Republici Srpskoj, sa dvije doze ove vakcine vakcinisano je 18.315 osoba i nije zabilježena nijedna prijava neželjenih reakcija“, rečeno je iz Instituta za MONDO.

Nastavi čitati

Zdravlje

ŠTA NAS ČEKA: Stručnjaci upozoravaju na NOVU POŠAST “Pandemija kovida će izgledati minorno”

Pandemija kovida-19 će “izgledati minorno” u poređenju sa onim sa čim se čovječanstvo suočava zbog sve većeg broja superbakterija otpornih na trenutne lijekove, upozorava profesorka Dejm Seli Dejvis, bivša savjetnica za zdravlje britanske vlade.

Dejvis, koja je sada specijalni izaslanik Velike Britanije za antimikrobnu rezistenciju (AMR), izgubila je svoje kumče prije dvije godine od infekcije koja se nije mogla liječiti.

Profesorka sada pokušava da objasni šta će se dogoditi svijetu ukoliko ne uspijemo da se izborimo sa ovim problemom u narodnoj deceniji, ističući da je ovaj problem “akutniji” od klimatskih promjena. Infekcije koje su otporne na lijekove već sada odnesu više od 1,2 miliona života godišnje.

– Izgleda da ima mnogo ljudi sa neizlječivim infekcijama i morali bismo da pređemo na izolaciju ljudi koji se ne liječe kako ne bismo zarazili njihove porodice i zajednice. Dakle, to je zaista katastrofalna slika. To bi učinilo da neki od kovida izgledaju minorno – rekla je Dejvis, piše “Gardijan”.

AMR znači da se neke infekcije izazvane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima više ne mogu liječiti dostupnim lijekovima.

Izloženost lijekovima omogućava bakterijama da razviju sposobnost da im se odupru, a prekomjerna upotreba lekova kao što su antibiotici ubrzava taj proces.

Široko rasprostranjena otpornost učinila bi većinu moderne medicine previše rizičnom, što bi uticalo na intervencije uključujući carski rez, intervencije protiv raka i transplantaciju organa.

– Ako ne uradimo nešto u narednih deset godina, onda sam zaista u strahu – ističe profesorka.

Bez razvoja novih tretmana doći će do zastoja decenijama.

– Znamo da virusi sagorijevaju, generalno razvijate imunitet stada, ali ovo nije tako – kaže profesorka.

Prošle nedjelje vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je nacionalni akcioni plan za AMR, sa obavezama da smanji upotrebu antimikrobnih sredstava i kod ljudi i kod životinja, ojača nadzor infekcija otpornih na lijekove i podstakne industriju da razvija nove lijekove i vakcine.

FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA
FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA

Predstavljajući plan, Marija Kolfild, ministarka zdravlja, rekla je da su u svijetu, koji se oporavlja od dubokog uticaja pandemije kovida-19, međunarodna saradnja i spremnost za globalne zdravstvene izazove poprimili nivo važnosti bez presedana.

Dejvis je provela više od decenije upozoravajući na problem, ali je rekla da ju je zaista pogodio kada je njeno “prelijepa kumica”, Emili Hojl, u 38. godini umrla od infekcije otporne na lijekove.

Emili je imala cističnu fibrozu i imala je dvije transplantacije pluže prije nego što se inficirala sa “Mycobacteroides abscessus”, koja je bila otporna na lijekove.

Njeni lekari su pokušali sve

– Ali mislila sam, gledajući unazad godinu dana prije nego što je umrla, da je vjerovatno da će je ovo ubiti. I znala je i ona, nekih šest mjeseci prije smrti, da ovo neće moći da izliječi i da će je to vjerovatno ubiti. Otišla je lijepo, bila je toliko dostojanstvena, smijala se, šalila, pokušala da olakša svom suprugu, porodici, svima nama, bila je veoma posebna – ispričala je profesorka prisjećajući se svoje kumice.

Profesorka kaže da joj je Emili prije smrti dala odobrenje da njenu priču koristi da upozori svijet. Smrt kumice dala je snagu profesorki da se bori i dokaže svijetu da je ovo problem svih.

– Moja generacija i stariji su koristili antibiotike i ne dopunjavamo ih. Ne vodimo računa o tome da se naša hrana proizvodi sa što je moguće manjom upotrebom njih. I dugujem svojoj djeci i, ako ih budem imala, unucima i narednim generacijama da dam sve od sebe – kaže profesorka.

– U današnje vrijeme postoje i pitanja pravičnosti. Svaki peti smrtni slučaj uzrokovan AMR je kod djeteta mlađeg od pet godina, obično u podsaharskoj Africi – kaže Dejvis i dodaje da je tu problem “posebno rasprostranjen i katastrofalan”.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Mnoge zemlje su takođe teško pogođene klimatskom krizom, a Dejvis kaže da su ta dva problema međusobno povezana.

– Ako ne kontrolišemo i ne ublažimo AMR, onda će on ubiti više ljudi prije klimatskih promjena –  zaključila je profesorka.

“Klima će ‘igrati’ na mnogo načina, ali razmislite o poplavnim vodama, razmislite o kanalizaciji, razmislite o raseljavanju, razmislite o olujama i onome što šire i nedostatku čiste vode ako imate sušu – infekcije rastu – objašnjava profesorka.

Postoje globalni napori da se smanji neprikladna upotreba lijekova kao što su antibiotici u medicini, iako je pandemija kovida-19 zaustavila napredak u mnogim od tih inicijativa. Nekoliko novih antibiotika je stvoreno posljednjih godina i to pitanje je “komplikovano” jer uključuje sektore kao što su poljoprivreda i javno zdravlje.

Više od dvije trećina antibiotika ide na životinje na farmama, kaže Dejvis, obično da bi se podstakao rast ili spriječile infekcije u prenaseljenim, nehigijenskim uslovima, umjesto da se liječe specifične infekcije.

Neke azijske riblje farme su dodavale antibiotike u hranu za ribe, dijelom zato što je jeftinija, ali i zbog nedostatka istraživanja o tome koje infekcije se javljaju kod lokalnih vrsta riba kao što je tilapija i koje vakcine bi mogle biti potrebne, kaže Dejvis.

– Ukoliko nemate adekvatnu, pažljivu primjenu, rizikujete da izgubite kontrolu – navodi profesorka.

Životinje, ali i ljudi, izlučuju do 80 odsto antibiotika koje unose, ističe Dejvis i dodaje da to zagađuje životnu sredinu.

– Fabrike koje proizvode antibiotike možda ne kontrolišu svoje otpadne vode, dozvoljavajući dramatične količine da uđu u sisteme vode – ističe.

Uprkos upozorenjima, Dejvis ističe da je optimista i puna je entuzijazma dok razgovara o projektima koji pronalaze drugačiji pristup.

– Veliki američki dobavljač živine prestao je da koristi antibiotike pa i vi to možete učiniti – rekla je ona.

Proboji kao što su genomika i vještačka inteligencija “oživljavaju” nauku o novim antibioticima. Ona se takođe nada da će programi za podsticanje farmaceutskih kompanija da proizvode nove antibiotike uroditi plodom.

Nastavi čitati

Aktuelno