Sjećanje na Poslednju ili Tajnu večeru koju je Isus Hrist imao sa svojim apostolima, vjernici obilježavaju na Veliki četvrtak. Tog dana, u pojedinim krajevima počinje i farbanje jaja.

Na Veliki četvrtak obilježavaju se četiri događaja: sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i Judino izdajstvo.

Dan prije nego što je raspet Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim i zajedno sa njima večerao. Dao im je hljeb – koji je simbolisao njegovo tijelo; i vino, kao simbol njegove krvi, čime je ustanovljena Sveta tajna pričešća koja se do danas praktikuje.

Nakon večere je apostolima oprao noge sa ciljem da njima, a kroz njihovo širenje jevanđelja i narodu, pokaže koliko je važno da služimo jedni drugima.

Tokom večere Hrist je rekao da će ga jedan od njih izdati, što se, prema Bibliji i dogodilo. Izdao ga je Juda Iskariotski za 30 srebrenika (tirskih šekela) koje mu je platio jevrejski sveštenik Kajafa. Juda ga je nakon Poslednje večere Farisejima u Getsemanskome vrtu sa poljubio u lijevu strana lica.

Crkveni običaji na Veliki četvrtak

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Uveče se čita 12 odlomaka iz Jevanđelja o stradanju Hristovom, namijenjano bolesnima.

Zvona se vezuju, da ne zvone, jer su ona znak radosti, a do tada se vjernici na molitvu pozivaju klepalom. Zvona se ponovo odvezuju i zvone na Uskrs.

Narodni običaji na Veliki četvrtak

Narod vjeruje da se i najvećim grešnicima koji se pričeste na Veliki četvrtak opraštaju svi grijesi.

Dok se bi svi ostali dani u Stradalnoj nedjelji (posljednoj nedjelji Vaskršnjeg posta) poste na vodi, na Veliki četvrtak je dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju, kao i popiti malo vina.

Srbi na Kosovu na ovaj dan u ranu zoru boje samo jedno jaje koje se zove strašnik. Dok je boja još uvek svježa, majke ga trljaju deci po obrazima. Poslije se boje ostala jaja, a strašnik se ostavlja na vidno mjesto u kući kao zaštitnik.

 

Intenzitet saobraćaja i dalje je pojačan na graničnom prelazu Gradiška na ulazu i izlazu u BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Frekvencija vozila pojačana je i na graničnom prelazu Karakaj na ulazu iz Srbije u BiH.

Na ostalim graničnim prelazima saobraćaj je povremeno pojačan, ali zadržavanja za sada nisu duža do 30 minuta.

Manastir Ostrog i isposnica u kojoj se podvizavao Sveti Vasilije i u kojoj počivaju njegove mošti, decenijama važe za sveto mjesto u kojem bolesni traže i nalaze Božju milost i put do iscjeljenja duše ili tijela.

Na hodočašće od Kraljeva do Ostroga 10. aprila krenuo je Dejan Živić Žiži (51) sa željom da doprinese prikupljanju pomoći za liječenje šestogodišnjeg Luke Radovića iz Kraljeva. On je na svoje odredište stigao poslije pređenih 360 kilometara i 12 dana pješačenja.

Veteran Živić, potpredsjednik udruženja Pokret Srce heroja želi da dječaku Luki omogući liječenje i normalan život Živić je porijeklom iz Obilića na Kosovu i Metohiji, sa boravištem u Kraljevu.

Do penzionisanja bio je pripadnik Žandarmerije, a za ovo putovanje dobio je blagoslov iz Eparhije žičke. Na sebi je nosio garderobu sa obilježjima Pokreta Srce heroja i sa likom Luke kojem je, za transplantaciju matičnih ćelija u bolnici u Turskoj, potrebno tri i po miliona dinara.

Prije mjesec i po dana članovi Pokreta posjetili su porodicu Radović, koja živi u Ribnici i prije početka Živićevog pješačenja već uspjeli da prikupe skoro polovinu potrebne sume – 1.660.000 dinara, piše ATV.
– Nadam se da će nakon završetka ovog mog poduhvata na računu biti dovoljno novca da Luka nastavi liječenje – poručio je Dejan Živić.

Živić je pješačio preko Ušća, Raške, Novog Pazara, Ribarića, Mehovog Krša, Rožaja, Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina, a putovanje preko Podgorice i Danilovgrada završio je u Manastiru Ostrog. Njegova je želja bila da, putujući, što više ljudi upozna sa apelom za pomoć koja je Luki potrebna.