Jesen nam polako, ali sigurno kuca na vratima.

Pokazuje to i karta koju je (12. septembra) objavio Bhmeteo.

Danas ujutru lokalno mraz, koji se očekuje na planinskim visoravnima i mrazištima centralne i istočne Bosne. U susjednoj Crnoj Gori i Srbiji po lokalitetima kao što su Kosanica i Karajukića Bunari izgledan je i minus”, navodi ova stranica na Fejsbuku i najavljuje: “Prilično svježa noć, prava ranojesenja kao podsjednik da nam jesen polako ali sigurno kuca na vratima”.

Na karti su temperature sutra rano ujutru pri tlu koje se očekuju u BiH, na standardnih 2m za očekivati je koji stepen više temperature u odnosu na prikazane. Nakon svježeg jutra, sutrašnji dan biće pretežno sunčan i ugodno topao, navodi se u ovoj prognozi.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) danas preovladava sunčano u svim krajevima, uz sve manje oblačnosti, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Vjetar je slab do umjeren sjevernih smjerova. Na jugu slaba do umjerena, uveče i jaka bura.

Maksimalna temperatura vazduha od 19 stepeni Celzijusovih na istoku i u višim predjelima, do 26 na zapadu, a na jugu do 30 stepeni.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon pretežno oblačnog jutra, očekuje sunčano vrijeme u svim krajevima.

Ujutru će ponegdje biti slabe kiše, na jugu vedro, a lokalno uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, na jugu slaba do umjerena, uveče i jaka bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 22, a najviša dnevna od 20 do 25, na jugu do 30 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda

Agrarni budžet Republike Srpske od oko 180 miliona KM, koliko se prema najavama očekuje i naredne godine, sve teže prati rast troškova poljoprivredne proizvodnje.

Poljoprivrednici upozoravaju na poskupljenje goriva, sjemena, sadnog materijala i drugih repromaterijala, dok dio proizvođača smatra da problem nije samo u visini budžeta, već i u načinu na koji se novac raspoređuje.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, kaže da je situacija među proizvođačima sve teža, posebno jer je agrarni budžet već treću godinu na približno istom nivou.

„Sve je manje poljoprivrednika, a budžet je isti. Već treću godinu se predlaže ista priča. Vidjećemo kakva je situacija i koliko će ljudi uopšte ostati da se bavi poljoprivredom, pošto je situacija alarmantna“, rekao je Bakajlić.

Prema njegovim riječima, vremenske nepogode dodatno povećavaju probleme, zbog čega bi državna podrška morala biti bolje osmišljena i efikasnije usmjerena.

„Mislim da poljoprivrednici zaslužuju više, ali šta reći na ovakav sistem i ovakvo upravljanje. Slika je jako loša“, ocijenio je Bakajlić.

Povrat sredstava važniji od samog iznosa?

Bakajlić smatra da bi i postojeći budžet mogao pokriti potrebe većeg broja proizvođača kada bi se sredstva racionalnije i pravovremeno isplaćivala.

„Budžet i sada, kada bi se realno isplaćivao, može zadovoljiti veći dio poljoprivrednika. Međutim, to ide na neki specifičan način“, rekao je on.

S druge strane, povrtari smatraju da sadašnji iznos više ne može pratiti rast troškova.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, smatra da bi agrarni budžet trebalo povećati za najmanje 30 odsto.

„Ako je riječ o dizelu i najavama da će nafta ići na četiri marke, samim tim regres koji imamo od 80 feninga po litru sada je opet nedovoljan u odnosu na cijene nafte“, rekao je Ilić.

On upozorava da distributeri najavljuju i poskupljenje repromaterijala od 20 do 30 odsto.

„Što se tiče povrtarstva, distributeri najavljuju da će repromaterijal biti skuplji za oko 20 do 30 odsto“, naveo je Ilić.

Zbog toga, kako kaže, povećanje budžeta od najmanje 30 odsto predstavlja minimum koji bi mogao pratiti rast troškova proizvodnje.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da su cijene povrća trenutno niske, pa proizvođači teško mogu prebaciti veće troškove na kupce.

„Veoma će teško biti da se izborimo sa tim ako bi, recimo, i taj budžet ostao isti i davanja prema samim poljoprivrednicima bila na istom nivou“, upozorio je Ilić.

Mljekari: Nije problem samo u 180 miliona KM

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, ima nešto drugačiji stav.

Prema njegovim riječima, agrarni budžet ne bi nužno morao biti povećan ukoliko bi se postojeći novac racionalnije raspoređivao i direktnije usmjeravao u proizvodnju.

„U taj naš budžet se ušetalo sve i svašta. Ima dosta stavki koje se ne tiču proizvodnje“, rekao je Arsenić.

Posebno je kritikovao podrške naučnim institucijama, različitim unapređenjima i drugim programima za koje, kako smatra, nije dovoljno jasno na koji način direktno pomažu poljoprivrednicima.

„Dovoljno je da pročitate pravilnik i vidite šta sve ulazi kao podrška. Ja bih dao medalju za izmišljanje podrški“, rekao je Arsenić.

„Traktore treba izbaciti iz podrške“

Arsenić posebno problematizuje način na koji se koriste sredstva namijenjena kapitalnim investicijama, a kao primjer navodi nabavku traktora.

On smatra da bi, ukoliko se ne uvede bolji model kontrole, traktore čak trebalo privremeno izbaciti iz sistema podrške.

„Kad je riječ o traktorima, ako nemamo neki bolji model podrške nabavci traktora, onda nam ne treba nikakav. Ja bih predložio i podržao da se traktori izbace iz podrške dok se to nešto ne reguliše“, rekao je.

Tvrdi da postoje slučajevi da subvencionisani traktori gotovo da se i ne koriste.

„Imate toliko traktora koji su kupljeni, a ne prave radne sate. Svaki traktor koji nije napravio barem 300-400 sati ili 800-900, to je uzaludna podrška“, istakao je Arsenić.

Prema njegovim riječima, mnogo je više traktora koji godišnje rade svega nekoliko desetina sati nego onih koji se intenzivno koriste u proizvodnji.

Poljoprivrednici između većeg budžeta i bolje raspodjele

Dok jedni traže da agrarni budžet bude povećan zbog viših troškova proizvodnje, drugi upozoravaju da samo povećanje neće riješiti problem ukoliko se novac ne bude usmjeravao tamo gdje je najpotrebniji.

Jedno je, međutim, zajedničko svim proizvođačima – troškovi rastu, cijene proizvoda često ne prate taj rast, a sve je manje ljudi koji ostaju na selu i bave se poljoprivredom.

Ukoliko naredne godine agrarni budžet zaista ostane na oko 180 miliona KM, najveće pitanje neće biti samo koliko će novca biti izdvojeno, već ko će ga dobiti, pod kojim uslovima i koliko će taj novac zaista završiti u proizvodnji.