I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

“Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

“Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

“Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

“Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

“Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.
Nezavisne

Republika Srpska već tri decenije nema niti jednog imunuloga zbog čega je otežano liječenje pacijenata koji boluju od autoimunih bolesti. Međutim, nadležni uvjeravaju da će se trenutno stanje ubrzo promijeniti.

Neke od pomenutih bolesti su reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, Hronova bolest, multipla skleroza, dijabetes tip 1, Hašimoto sindrom, reumatska polimialgija, psorijaza, celijaklija, Sjögrenov sindrom, autoimuni hepatitis i druge.

Direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić kaže kako će ova ustanova uskoro dobiti dva imunologa. Dva ljekara su, dodaje on, na specijalizaciji iz imunologije.

„Mi imamo specijalističku ambulantu za reumatologiju. Imamo reumatologa. Oblast imunologije bila je adekvatno i kvalitetno ‘pokrivena’. To nikada nije sporno. Mi mislimo da smo državetina, ali smo zapravo mali i tačno znamo šta nam treba. Nama treba svega par imunologa“, rekao je Đajić.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić kaže da ova visokoškolska ustanova radi na tome da dobije imunologe. On ističe da su dva ljekara koja su nedavno završila Medicinski fakultet izabrala upravo imunologiju kao specijalizaciju.

„U narednim godinama ćemo dobiti imunologa. Ipak, to nije pitanje za mene, nego za rukovodioce zdravstvenih ustanova. Zašto nemaju potrebu za imunolozima? Na medicinskom fakultetu imunolozi svakako trebaju. Izaći će klinička spacijalizacija i mi ćemo to imati, ali će za to trebati najmanje četiri godine“, kazao je Škrbić.

Predsjednica Saveza za rijetke bolesti Srpske Biljana Kotur kaže kako ne zna zašto Srpska nema imunologa, ali zna da ga mnogi pacijenti trebaju.

„Nekoliko puta su me kontaktirali i tražili imunologa, ali nisam mogla da im pomognem. Sigurno je da postoji potreba. Postoje rijetke imunološke bolesti zbog kojih bi nam trebao imunolog, ali ga nemamo“, rekla je Kotur.

Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske ističu da zdravstene ustanove zapošljavaju radnike u skladu sa potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, kao i da doktori imaju mogućnosti specijalizacije i supspecijalizacije.

„Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija propisane su specijalizacije alergologija i klinička imunologija u trajanju od pet godina, kao i imunologija, takođe u trajanju od pet godina. Godišnjim planom specijalizacija i supspecijalizacija za 2022. godinu odobrene su dvije specijalizacije iz imunologije za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“, kažu iz resora zdravstva.

Ukoliko se neki pregled ne može obaviti u Republici Srpskoj, osiguranici imaju mogućnost da se, na prijedlog Univerzitetskog-kliničkog centra, liječe u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor, kao što je slučaj sa Srbijom. U tom slučaju neophodan je prijedlog UKC RS koji razmatra i stručna komisija Fonda i osiguranik sa rješenjem Fonda ima mogućnost da se liječi u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Ukoliko je oslobođen plaćanja participacije sa rješenjem Fonda ne plaća, a ukoliko je riječ o kategoriji koja nije oslobođena plaćanja participacije, učestvuje u troškovima liječenja deset odsto, piše MojaHercegovina.

Sa biroa u ovoj godini, prema planovima republičkog Zavoda za zapošljavanje, biće zaposleno oko 27.000 lica, dok, s druge strane, poslodavci tvrde da Srpska nema toliko stvarno nezaposlenih građana.

U objavljenom nacrtu plana o smjernicama politike tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2024. godinu navedeno je da će se Zavod na zapošljavanje RS u ovoj godini fokusirati na programe usmjerene na zapošljavanje nezaposlenih lica u privredi i privatnom sektoru kao i na zapošljavanje teško zapošljivih i ranjivih kategorija nezaposlenih.

– Posebna pažnja biće posvećena pripremama za dolazeći program “Garancija za mlade” čiji pilot projekat se očekuje u 2026. godini na području filijale Prijedor, kao i zapošljavanju ciljnih grupa u skladu sa zahtjevima Svjetske banke kroz “Drugi projekat podrške zapošljavanju” čija je vrijednost u Srpskoj za period 2023 – 2026. godine 14 miliona evra – navedeno je u pomenutom dokumentu.

U istom dokumentu navedeno je i da je posredničkom funkcijom Zavoda za zapošljavanje i mjerama aktivne politike planirano u ovoj godini zapošljavanje 27.000 nezaposlenih širom Srpske.

– Nastavićemo sa prilagođavanjem svoje usluge korisnicima u skladu sa promjenama na tržištu rada, raspoloživosti (ne)kvalifikovane radne snage i neophodnostima usklađivanja kompetencija nezaposlenih sa potrebama tržišta rada – stoji u planovima republičkog Zavoda za zapošljavanje.

Osim toga, navode da će raditi na unapređenju funkcije posredovanja u zapošljavanju putem platforme “Berza rada”, na kojoj mogućnost registracije imaju poslodavci i nezaposlena lica, ali i lica koja traže promjenu zaposlenja.

– Poslodavci imaju mogućnost objave oglasa, a nezaposlena lica mogućnost da objave biografiju koju mogu pregledati samo registrovani poslodavci koji mogu direktno kontaktirati sa nezaposlenim licima ili putem nadležnog biroa i na taj način bi funkcionisalo onlajn posredovanje – navodi Zavod za zapošljavanje.

S druge strane, u Uniji poslodavaca RS tvrde da evidencija Zavoda za zapošljavanje ne prikazuje realno stanje o pitanju nezaposlenih u Srpskoj.

– To su vjerovatno ljudi koji sami dolaze i odlaze sa biroa. Evidentno je da Zavod za zapošljavanje u svojim aktivnostima briše dio onih ljudi sa biroa koji, realno, i ne treba da budu na evidenciji. Ti brojevi o kojima oni govore su nerealni. Nema toliko nezaposlenih u Srpskoj koliko oni navode. Ne znam gdje vide 27.000 nezaposlenih – upitao je potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

On je za “Glas Srpske” naglasio da bi Zavod za zapošljavanje trebalo da se fokusira na spisak ljudi na biroima u Srpskoj, odnosno da taj spisak detaljno prekontroliše.

– Taj spisak potrebno je očistiti od neaktivnih tražilaca posla. Takođe, oni treba da se počnu baviti prekvalifikacijama radnika iz niskoakumulativnih grana privrede u zanimanja koje su bolje plaćena. Jedan od primjera je i prekvalifikacija obućara u zavarivače. Dva najvažnija zadatka Zavoda za zapošljavanje RS su prekvalifikacija i čišćenje spiskova lica koja su na birou – zaključio je Trivić.

Statistika
Sa evidencija zavoda za zapošljavanje Srpske, FBiH te Brčko distrikta u 2023. godini zaposlena su 99.004 lica.

– Broj zaposlenih sa evidencije u odnosu na 2022. godinu manji je za 13.755 lica ili 12,2 odsto – navedeno je u nacrtu plana o smjernicama politike tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2024. godinu.

U FBiH su u 2023. godini zaposlena 75.252 lica, što je za devet odsto manje u odnosu na 2022, dok je u Republici Srpskoj zaposleno 22.187 lica ili 18,3 odsto manje u odnosu na godinu ranije. U Brčko distriktu BiH lani je zaposleno 1.565 lica sa biroa, što je za 22,7 odsto više u odnosu na 2022. godinu.