Connect with us

Društvo

Gasi se proizvodnja u lukavačkoj Koksari, RADNICI OGORČENI

Proizvodnja u lukavačkoj Koksari se obustavlja, odlučila je Skupština poverilaca Koksare u stečaju.

Odluka je usledila nakon što nije stigla nijedna ponuda potencijalnog strateškog partnera koji bi bio spreman da nastavi proizvodnju.

Bez obzira na to što će celokupna potraživanja radnika biti prioritetno isplaćena nakon parcijalne prodaje imovine, Sindikat radnika je odluku o gašenju prihvatio sa ogorčenjem.

„Skupština nije imala drugi način nego da donese odluku da se pristupi procesu zaustavljanja ovih pogona u narednom periodu. Ono na šta nismo mogli kao Skupština danas da utičemo je pronalazak partnera, kojih za proizvodnju koksa nema. I nismo mogli nikoga da natjeramo da dalje nastavi rad proizvodnje koksa“, istakao je Almir Bajrić, stečajni upravnik Koksare Lukavac u stečaju.

Bez obzira na protivljenja nezadovoljnih radnika, odluka o gašenju proizvodnje će morati da bude realizovana.

„Izražavam veliku zabrinutost zato što su radnici, a pogotovo inženjeri i rukovodioci, posebno naglasili da, ukoliko se oktobarska plata i deset dana novembarske plate ne isplate (što je otišlo u stečajnu masu), neće pristupiti gašenju. Radnici ni psihički, kada čuju ovu vijest, nisu spremni za taj poduhvat“, kazao je Ermin Halilović, predsjednik Sindikata radnika Koksare Lukavac u stečaju.

„Otvoreno govorim da je ovo plansko zaustavljanje Koksare. Ovo se moglo na drugi način uraditi. Najviše krivim Vladu Kantona, ona određuje menadžment“, navodi Nurdin Đuzić, bivši predsjednik Sindikata Koksare Lukavac.

„Odluka o gašenju se ne može zaustaviti. To sada moraju da prate institucije i drugi organi jer se ne može dozvoliti da se ugrozi neki proces usljed nekontrolisanog dijela. Očekujem da neće biti problema. U Zenici je koksna baterija ugašena sigurno, na jednostavan način“, istakao je Bajrić.

Isplata radnika i dugovanja

Cjelokupna potraživanja radnika, koja iznose ukupno oko 7,5 miliona maraka, nalaze se u višem isplatnom redu i biće prioritetno u potpunosti isplaćena. Sve zavisi od parcijalne prodaje imovine koja će uslijediti vrlo brzo.

Od 660 miliona maraka ukupno prijavljenih potraživanja, priznato je 550 miliona maraka. Najviše se duguje britanskom Moorgate-u (oko 300 miliona maraka) i hrvatskom Erdal-tradingu (oko 130 miliona maraka), piše Federalna.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno