Connect with us

Društvo

SLUČAJ “GDJE JE SARA” DOBIJA SUDSKI EPILOG: Advokat najavio tužbe protiv Republike Srpske

Dragan Tolimir, advokat iz Banjaluke, potvrdio je da će, najkasnije za petnaestak dana, podnijeti tužbe protiv Republike Srpske, a zbog slučaja nestanka bebe Sare i još jednog tek rođenog dječaka.

U aprilu se navršavaju dvije godine kako je emitovan CIN-ov dokumentarni film “Gdje je Sara”, u kojem je tematizovan nestanak dvije tek rođene bebe, kćerkice Banjalučana Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina, te sinčića Nataše Stijak, ali institucije još nisu utvrdile sudbinu te novorođenčadi.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci otvorilo je predmet koji se odnosi na ove dvije bebe.

“U tom predmetu preduzimaju se intenzivne provjere na utvrđivanju činjenica, a povodom smrti ženskog novorođenčeta majke Aleksandre Blagojević, ranije Đilas, i muškog novorođenčeta majke Nataše Stijak. Predmet se nalazi u radu i u fazi je provjera”, rečeno je sredinom 2024. iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Advokat Tolimir, sa druge strane, ocjenjuje da Tužilaštvo nije ni nastojalo time da se bavi.

“Prema mom mišljenju, oni su nastojali samo da to praktično prikriju, zakamufliraju”, kaže on.

Tolimir je rekao da je tužbu za Stijakovu već sastavio te da je pri kraju sa tužbom za Blagojevićevu.

“Ja sam tužbu završio za Natašu Stijak, koja je rodila sina. On je navodno trebalo da bude pokopan u grobnom mjestu pored grobnog mjesta gdje je trebalo da bude pokopana Sara. Međutim, ni u jednom od ta dva grobna mjesta nisu te bebe. Tako da su to dva slučaja koja imaju istu sudbinu. Privodim kraju i tužbu za Aleksandru. Ja ću definitivno, najkasnije za petnaestak dana, predati obje tužbe”, naveo je Tolimir.

Tužbe će, potvrdio je, biti podnesene protiv Republike Srpske, Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske te “Gradskog groblja”, a naknadno će donijeti odluku da li će još neko biti obuhvaćen, jer utvrđuje sudsku praksu za slične slučajeve u regionu.

“Hoću prvo da vidim kako su sudili sudovi u tim predmeta, jer hoću da obuhvatim sve, da ne bi postojala neka rupa kroz koju mogu da se izvlače. Tužioci su roditelji, odnosno Nataša u jednom slučaju, a u drugom Aleksandra i njen suprug. Za to je nadležan Osnovni sud u Banjaluci, jer će biti tužena Republika Srpska”, naveo je Tolimir.

Okružno javnog tužilaštvo Banjaluka ponovo smo pitali šta radi na ovom predmetu. Podsjećaju da su, povodom informacija iznesenih u dokumentarnom filmu “Gdje je Sara?”, formirali predmet po službenoj dužnosti.

“Od formiranja predmeta pristupilo se detaljnom provođenju radnji i mjera, a do sada je prikupljena obimna dokumentacija, dokazna građa, a saslušani su i brojni svjedoci. Predmet se i dalje nalazi u radu u fazi provjera, odnosno utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza”, kažu za “Nezavisne novine” iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci.

Podsjetimo, radnja filma pokazuje da su Sarini roditelji odvedeni na groblje u Banjaluci, na mjesto gdje su sahranjena dva novorođenčeta, a DNK analizom utvrđeno je da posmrtni ostaci ne pripadaju Sari. Pritom je utvrđeno da to nisu ni posmrtni ostaci drugog novorođenčeta, odnosno sinčića Nataše Stijak.

Roditelji ove novorođenčadi traže istinu, dok nadležne institucije za sada javnosti nisu predočile nikakve konkretne podatke.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske rekli su ranije da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječe pacijenti te da u njihovoj nadležnosti nisu organizovanja ukopa, sahranjivanje i ekshumacije.

Potom se oglasilo i “Gradsko groblje” Banjaluka, koje tvrdi da je Sara sahranjena na lokaciji Pobrđe, ali u svom saopštenju nisu naveli da li je poznata tačna lokacija gdje je beba sahranjena.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno