Izborna kampanja za opšte izbore, koji se održavaju 4. oktobra, počinje u petak (4. septembra), a u tom periodu političke partije, koalicije i kandidati mogu zvanično predstavljati programe i koristiti plaćeno političko oglašavanje.

Međutim, i u samoj kampanji postoje ograničenja. Zabranjeni su govor mržnje i sadržaji koji podstiču mržnju, diskriminaciju i nasilje. Ta zabrana obuhvata fotografije, simbole, audio i video snimke, poruke i druge sadržaje objavljene putem interneta, društvenih mreža i mobilnih aplikacija. Takođe, zabranjena je i zloupotreba djece u političke svrhe.

Političarima nije dozvoljeno ni ometanje skupova političkih protivnika, zatim lažno predstavljanje u ime drugog političkog subjekta, a izborni materijal ne smije se postavljati na institucije vlasti, javne ustanove, vjerske objekte i javna preduzeća, pišu Nezavisne.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje i da je zabranjena zloupotreba javnih resursa, ali da funkcioneri mogu nastaviti obavljati svoje redovne poslove, s tim da svoju službenu funkciju ne smiju pretvarati u sredstvo izborne promocije.

Zakonom ograničeno koliko stranke mogu potrošiti

Zakonom je ograničeno i koliko političari, stranke i koalicije mogu potrošiti tokom kampanje, a to zavisi od broja birača u izbornim jedinicama u kojima stranka učestvuje. Propisano je da za izbor članova Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Narodne skupštine Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču. Ovaj limit važi i za izbor predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske, dok za izbore za kantonalne skupštine limit je 20 feninga po biraču.

Partije obavezne da imaju poseban račun

Političke stranke moraju imati i poseban račun za finansiranje kampanje i sredstva namijenjena kampanji moraju biti uplaćena na njega i ne mogu se koristiti u druge svrhe, i obaveza svih političkih partija, koalicija ili nezavisnih kandidata je da dostave izvještaj o izvorima finansiranja troškova kampanje.

Kampanja traje 30 dana i završava se s početkom izborne šutnje koja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta.

“U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mnjenja u vezi sa glasanjem na izborima”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Inače, birači u Bosni i Hercegovini na opštim izborima biraće članove Predsjedništva BiH, zatim predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, te poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i kantonalnim skupštinama.

Pravo glasa na izborima u oktobru, a zaključno sa 20. avgustom, ima 3.408.517 birača, koji će svoje pravo moći ostvariti na više od 5.200 redovnih biračkih mjesta.

Prvi put se koriste nove tehnologije

Prvi put u Bosni i Hercegovini na predstojećim opštim izborima glasaće se uz pomoć novih tehnologija. To znači da će se birači identifikovati putem uređaja za biometrijsku identifikaciju, a sam glasački listić umjesto u kutiju stavljaće se u skener. Upravo zbog novih tehnologija ovi izbori biće i veliki logistički izazov i u njima će učestvovati direktno skoro 14.000 ljudi, odnosno više od 4.000 operatera koji će voditi računa o elektronskim uređajima, kao i više od 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

Nezavisne FOTO (BL-PORTAL)

Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijativu poslanika PDP/PSS za zaštitu trudnica na radu, čime je napravljen značajan korak ka stvaranju sigurnijeg okruženja za buduće majke. Povodom ove odluke oglasila se Adriana Basara, ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju i predsjednik Savjeta za porodicu, omladinu i socio-demografsku politiku Pokreta Sigurna Srpska.

Basara ističe da zaštita trudnica prevazilazi okvire klasičnog radnog prava i predstavlja direktan odnos društva prema samom životu.

„Kao predsjednik Savjeta za porodicu, omladinu i socio-demografsku politiku Pokreta Sigurna Srpska ponosna sam što je inicijativa poslanika PDP/PSS za zaštitu trudnica na radu, koju je Vlada Republike Srpske prihvatila, prepoznata, jer zaštita trudnice nije samo pitanje radnog prava. To je pitanje našeg odnosa prema životu. Žena koja nosi dijete ne smije da strahuje hoće li zbog trudnoće ostati bez posla. Ne smije da bira između sigurne egzistencije i rađanja“, naglasila je Basara.

Ona se posebno osvrnula na nepravednu praksu s kojom se mnoge žene suočavaju prilikom zapošljavanja, te ponudila jasan stav o tome kako sistem treba da reaguje.

„Čak bih, lično, zabranila pitanje poslodavca prilikom intervjua za posao upućeno ženama – ‘da li planira još rađanja’. Već sistemskim načinom pružiti podršku i majkama i poslodavcima. Možemo donositi mjere za natalitet, davati novčanu pomoć, graditi vrtiće, donositi strategije… Ali ako ne zaštitimo trudnicu i dijete koje ona nosi, uzalud nam je sve“, upozorava ona.

Na kraju, Basara navodi da je prihvatanje ove inicijative tek prvi korak ka dugoročnom cilju – društvu u kojem se na roditeljstvo ne gleda sa strahom.

„Zato sam ponosna što je ova inicijativa napravila korak naprijed. I vjerujem da je ovo samo početak. Jer ako želimo društvo u kojem će se rađati više djece, onda moramo stvoriti društvo u kojem se žena neće plašiti, već će s ponosom da kaže: ‘Trudna sam’“, zaključuje Basara.

Na korak smo od još jedne velike pobjede. Sud je donio presudu kojom je potvrđeno pravo Grada Banje Luke na posjed i svojinu nad Sokolskim domom. Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je istakao i to kako je ovo važna pravna pobjeda, ali i veliki korak ka tome da jedan od najznačajnijih gradskih objekata konačno budu vraćeni građanima.

-Nakon pravosnažnosti presude, Sokolski dom više neće biti prostor koji drugi koriste mimo interesa grada. Vratićemo ga Banjoj Luci i našim građanima. A onda krećemo u realizaciju velike ideje: osnivanje prve sportske gimzanije u našem gradu – kazao je on.

(BN)