Društvo

GLAMOČKI KROMPIR POSTAO BREND, u markete stiže s etiketama

Procedura zaštite geografskog porijekla glamočkog krompira je nedavno okončana, a upisom u Registar geografskih oznaka i imena porijekla, ova nadaleko poznata i mnogima omiljena namirnica je i zvanično postala brend.

Osim što će se zaštiti geografsko porijeklo i ime, cilj ove inicijative Udruženja “Glamočki krompir” je i smanjenje nelojalne konkurencije, jedinstveni tržišni nastup proizvođača, razvoj poljoprivredne proizvodnje, unifikacija ponude i razvoj lokalne zajednice.

Siniša Šolak, predsjednik Upravnog odbora ovog udruženja i jedan od pokretača inicijative, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je pravne procedure vodio Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, a kvalitativne procedure laboratorija za prehrambene tehnologije i biotehnologije Tehnološkog fakulteta u Banjaluci.

“Sada imamo članstvo. Svaki član ima svoj članski broj. Poentna je da su informacije povjerljive i da se skeniranjem koda na etiketi može doći do podataka od kontakta proizvođača do uvida u njegove parcele”, kaže on i dodaje da u registru članova imaju trenutno 44 proizvođača, a da su sve informacije dostupne skeniranjem QR koda.

Šolak ističe da su im se već javili iz nekoliko velikih trgovačkih lanaca marketa.

“Oni traže naš krompir sa deklaracijama da ga plasiraju”, navodi on.

Takođe, upisom u registar poljoprivrednih proizvođača prihvata se i obaveza godišnjih hemijskih analiza krompira, što je, kako ističu iz Udruženja, dodatni plus na tržištu, jer se na ovaj način kupcu garantuje provjereni kvalitet.

“Naredne sedmice uzorci onih koji su prvi izvadili krompir idu u laboratoriju da se uradi analiza i ta dokumentacija postaje sastavni dio dosijea svakog pojedinačnog proizvođača”, objašnjava Šolak za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o ovogodišnjem rodu, Šolak ističe da je prinosa bilo.

“Ovdje malo vađenje krompira kasni jer je bilo kišnih dana. Sada je fin period, sada se intenzivno vadi. Malo nedostaje ljudi da vade krompir, ali dolaze iz Šipova, iz Bugojna, na dnevnicu”, kaže on i dodaje da je prosjek 2,5 tona po dulumu.

Inače, kako je ranije objasnio Šolak za “Nezavisne novine”, kvalitetu glamočkog krompira doprinosi mnogo faktora, ali na njegovu prirodnost najviše utiče zdrava priroda.

“On se sije na nadmorskoj visini između 880 i 920 metara. Takođe, na kvalitet ima uticaj klima, kao i krečnjačko područje, sastav zemljišta od kalcijum-karbonata i razni prirodni faktori, kao i nepostojanje zagađivača”, rekao je on, dodajući da svi ti faktori dovode do dobrog razvijanja krompira.

“Kvalitet definiše i količina čvrste materije, odnosno skroba. Ovdje je minimalna količina skroba u krompiru 19 odsto, a to doprinosi njegovom kvalitetu i periodu čuvanja, odnosno njegovoj trajnosti”, objašnjava Šolak.

Kako priča, poljoprivreda i stočarstvo su osnovna djelatnost u Glamoču, a glamočki krompir je proizvod od koga živi mnogo ljudi.

Da je Glamoč ponosan na svoj krompir, pokazuje i manifestacija “Dani glamočkog krompira”, koja se godinama održava u ovom mjestu, pa će biti održana i ove.

Društvo

STIŽE ZIMA! Vozači žure na zamjenu guma, a KAKVE SU CIJENE?

Stigli smo do oktobra, a meteorolozi nerijetko spominju pad temperatura što obično vozačima znaci: promjena guma.

Vulkanizerski servisi u Banjaluci već rade punom parom. Redovi automobila, nervozni vozači i telefoni koji ne prestaju zvoniti, sve to znači da je sezona zamjene ljetnih guma zimskim u punom jeku.

Mišo Pavlić, radnik u jednom od banjalučkih vulkanizerskih servisa, kaže da su gužve već počele i da mušterije dolaze od ranog jutra, prenosi Srpskainfo.

– Gužve su krenule, pa molimo mušterije za razumijevanje- poručuje Pavlić, dodajući da su cijene za ovu sezonu ostale razumne i u okvirima prošlogodišnjih.

Prema njegovim riječima, montaža i balansiranje guma za veličine 13 i 14 cola koštaju 12 KM po točku, dok se 15ke i 16ke naplaćuju po 14 KM. Cijena raste s veličinom felge – 17 cola 16 KM, 18 cola 17 KM, a za one 21-23 colla platićete 30 KM po točku.

Ako je u pitanju samo zamjena bez balansa, cijene se kreću od 7 DO 10 KM po točku, u zavisnosti od veličine gume.

Iako većina vozača čeka kraj oktobra da zamijeni gume, Pavlić savjetuje da to urade ranije kako bi izbjegli nervozu i gužve.

– Najgore je kad svi navale pred prvi snijeg, tad se čeka i po nekoliko sati– podsjeća Pavlić.

Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja nalaže da zimske gume moraju biti postavljene najkasnije od 1. novembra, što znači da je pravo vrijeme da se termini zakazuju već sada.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i toplo

U BiH će biti pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa slabom kišom i maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha do 21 stepen Celzijusov.

Jutro će biti promenljivo do pretežno oblačno, u Krajini uz sunčane periode, dok će kiša padati na jugu i tokom dana se premještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne očekuje se naoblačenje sa zapada iz kojeg će pasti po koja kap kiše na jugu Krajine, dok će na sjeveroistoku doći do kratkotrajnog razvedravanja, a uveče nova kiša na zapadu koja će se u narednoj noći premještati ka sjeveroistoku i jugoistoku. Duvaće slab do umjeren vjetar, poslije podne lokalno na udare pojačan, na jugu Krajine i jak, južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha biće od šest do 12, a maksimalna od 15 do 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

PREGOVORI O IZNOSU NAJNIŽE PLATE U SRPSKOJ: “Povećanjem minimalca zadržati domaću radnu snagu”

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, koja je juče održana u Banjaluci, socijalni partneri počeli su pregovore o iznosu najniže plate za iduću godinu.

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, za Јutarnji program RTRS-a, kaže da je zadovoljan jučerašnjim sastankom, jer su svi saglasni da se minimalac mora povećati.

“Naša zakonska obaveza jeste da počnemo pregovore o najnižoj plati. Ono što je pozitivno jeste da su svi za povećanje, ali nakon analize svih makroekonomskih parametara. Ubrzo ćemo zakazati novu sjednicu”, rekao je Egić.

U javnosti postoje oprečna mišljenja na ovu temu.

“Imamo one koji su za povećanje minimalca ali i one koji smatraju drugačije. Nakon svih analiza nadamo se da ćemo postići dogovor koji nismo od 2018. godine. Obično je Vlada bila ta koja je na kraju donosila konačno odluku. A povećanje minimalca nije samo želja već i potreba tržišta koje diktira situaciju jer radnici odlaze”, kaže Egić.

Moramo nekada i neke nepopulartn poteze povući ako želimo da zadržimo radnu snagu.

“Alternativa jeste uvoz radne snage međutim ipak treba da se fokusiramo na domaću radnu snagu. Posebno što neki naši radnici žele da se vrate nazad a naš korak ka pomoći jeste povećanje najniže plate. Mislim da ćemo se i dalje držati diferencirane stope jer smo time ipak postigli određene rezultate”, ističe Egić.

Vlada je mnogo učinila za nisko produktivne grane koje ostvaruje povlastice na račun budžeta.

“Svjesno smo da određene grane mogu povećati minimalac a neke i ne i razgovaraćemo u tom pravcu”, poručio je Egić.

Egić je rekao i da je na jučerašnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta usvojen i novi Poslovnik čime je kako je rekao odblokiran rad ovog tijela.

“Јuče smo se, uz nekoliko pripremnih sjednica, lako dogovorili i našli rješenja kojima su svi zadovoljni. Novi poslovnik omogućiće efikasniji rad”, naveo je Egić.

Nastavi čitati