Connect with us

Društvo

GODINE U ŠKOLI VIŠE SE NE ISPLATE! Zanatlije po zaradama stigle i doktore

dlučio sam da napustim posao u jednom od javnih preduzeća, jer sam procijenio da daleko više mogu zaraditi sa privatnom firmom, koju sam otvorio, a koja se bavi zanatsko-molerskim i keramičarskim radovima. Posla ima preko glave i mogu da biram šta ću raditi.

Sada mjesečno mogu lagano da zaradim pet, do šest puta više nego u preduzeću u kom sam radio donedavno.

Kaže ovo za “Glas Srpske” Dragan K. iz okoline Banjaluke, navodeći da se jedno vrijeme dvoumio koji naredni korak da napravi, jer je trebalo porodicu prehraniti. To je, kako kaže, bilo sve teže, jer žena nije radila, a on je imao platu koja se kretala oko 1.200 maraka, iako je završio višu saobraćajnu školu. Onda je odlučio da krene sa dopunskim poslom, te je vikendom obavljao razne zanatsko-građevinske poslove.

Kada je uvidio da u Banjaluci postoji veliki manjak ljudi koji se bavi ovim poslovima, odlučio je da prvo registruje firmu, a onda i donese odluku da napusti posao u državnoj firmi.

– Sada drugare iz nekadašnje firme, s kojima sam ostao u kontaktu, s vremena na vrijeme zovem i vodim sa sobom kao ispomoć, da zarade nešto novca. Vidim da i među njima ima sve više zagrijanih da se okrenu ovakvom i sličnom privatluku, jer posla stvarno ima, a može se i dobro zaraditi, ko hoće da radi. Prezadovoljan sam. Koliko sam primijetio veliki deficit je i vodoinstalatera, ali i električara. Šta će biti u budućnosti, vidjećemo. Mislim da je pogrešno kada se jedan čovjek veže za jednu firmu i razmišlja samo da mu je plata redovna. I ja sam jedno vrijeme tako razmišljao, jer su mi roditelji uvijek govorili uči da ne bi radio težak posao. U međuvremenu se sve promjenilo i od zanatskog rada zaista se može natprosječno živjeti. Nije ni puno naporno kada je čovjek mlad. Pri tome nemam potrebu da se nešto reklamiram, jer jedan posao jednostavno vuče drugi – navodi Dragan K.

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovica Bratić, potvrđuje Draganove riječi, ističući da na ovdašnjem tržištu već jedno izvjesno vrijeme postoji veliki deficit majstora raznih profila, a što je rezultat kako odlaska određenog broja radnika u inostranstvo, tako i upisne politike, odnosno odluka roditelja da svoju djecu vrlo rijetko upisuju da završe neki zanat. Onda, kako ističe, ne treba da čudi trenutno stanje na tržištu i veliki manjak zanatlija, majstora, pogotovo onih kvalitetnih. To je, uzročno-posljedično podiglo i cijenu njihovog rada, pa se zarade u određenim zanatskim djelatnostima sve češće porede sa inženjerskim i menadžerskim poslovima.

– Svi zanati postali su deficitarni. I nije nikakva tajna da dobri majstori mjesečno mogu da zarade više od recimo pojedinih doktora ili direktora. Sve se promijenilo, jer kao i na svakom drugom tržištu rada i ovdje je na sceni princip ponude i potražnje. Kako je malo dobrih majstora, oni onda mogu više da naplate posao koji obave. Veliki deficit je ne samo molera, već i zidara, električara, vodoinstalatera, tesara… Svi se žale da nema dobrih majstora, koji su danas u prilici da biraju plaćenije poslove, odnosno da izbjegavaju neke manje intervencije. Nema više ni majstora koji rade na dnevnicu, već pogađaju poslove recimo po kvadratu. U današnjim vremenima, zaista se isplati registrovati manju firmu za određene popravke i intervencije ili građevinske radove – kaže Bratić.

Fuš majstori

Prema riječima direktora Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovice Bratića nažalost na tržištu rada prisutan je i jedan broj, kako ih je nazvao, “fuš majstora”, koji koriste ovu priliku da dobro zarade.

– Oni čak naplaćaju i svoj dolazak, gorivo koje potroše. Ali to im i nije neka dobra reklama. Pročuje se to vrlo brzo. Dobri majstori u današnje vrijeme čekaju se na dolazak i po par sedmica. Postoji lista čekanja. Posla je mnogo, a malo ih je. Zato i zarađuju dobro, jer ljudi neće fuš, već dobre majstore. I vjerujem da bi ovo moglo promijeniti određene stvari kod nas, jer zanat nije teško savladati i naučiti – kaže Bratić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno