Connect with us

Društvo

GODINE U ŠKOLI VIŠE SE NE ISPLATE! Zanatlije po zaradama stigle i doktore

dlučio sam da napustim posao u jednom od javnih preduzeća, jer sam procijenio da daleko više mogu zaraditi sa privatnom firmom, koju sam otvorio, a koja se bavi zanatsko-molerskim i keramičarskim radovima. Posla ima preko glave i mogu da biram šta ću raditi.

Sada mjesečno mogu lagano da zaradim pet, do šest puta više nego u preduzeću u kom sam radio donedavno.

Kaže ovo za “Glas Srpske” Dragan K. iz okoline Banjaluke, navodeći da se jedno vrijeme dvoumio koji naredni korak da napravi, jer je trebalo porodicu prehraniti. To je, kako kaže, bilo sve teže, jer žena nije radila, a on je imao platu koja se kretala oko 1.200 maraka, iako je završio višu saobraćajnu školu. Onda je odlučio da krene sa dopunskim poslom, te je vikendom obavljao razne zanatsko-građevinske poslove.

Kada je uvidio da u Banjaluci postoji veliki manjak ljudi koji se bavi ovim poslovima, odlučio je da prvo registruje firmu, a onda i donese odluku da napusti posao u državnoj firmi.

– Sada drugare iz nekadašnje firme, s kojima sam ostao u kontaktu, s vremena na vrijeme zovem i vodim sa sobom kao ispomoć, da zarade nešto novca. Vidim da i među njima ima sve više zagrijanih da se okrenu ovakvom i sličnom privatluku, jer posla stvarno ima, a može se i dobro zaraditi, ko hoće da radi. Prezadovoljan sam. Koliko sam primijetio veliki deficit je i vodoinstalatera, ali i električara. Šta će biti u budućnosti, vidjećemo. Mislim da je pogrešno kada se jedan čovjek veže za jednu firmu i razmišlja samo da mu je plata redovna. I ja sam jedno vrijeme tako razmišljao, jer su mi roditelji uvijek govorili uči da ne bi radio težak posao. U međuvremenu se sve promjenilo i od zanatskog rada zaista se može natprosječno živjeti. Nije ni puno naporno kada je čovjek mlad. Pri tome nemam potrebu da se nešto reklamiram, jer jedan posao jednostavno vuče drugi – navodi Dragan K.

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovica Bratić, potvrđuje Draganove riječi, ističući da na ovdašnjem tržištu već jedno izvjesno vrijeme postoji veliki deficit majstora raznih profila, a što je rezultat kako odlaska određenog broja radnika u inostranstvo, tako i upisne politike, odnosno odluka roditelja da svoju djecu vrlo rijetko upisuju da završe neki zanat. Onda, kako ističe, ne treba da čudi trenutno stanje na tržištu i veliki manjak zanatlija, majstora, pogotovo onih kvalitetnih. To je, uzročno-posljedično podiglo i cijenu njihovog rada, pa se zarade u određenim zanatskim djelatnostima sve češće porede sa inženjerskim i menadžerskim poslovima.

– Svi zanati postali su deficitarni. I nije nikakva tajna da dobri majstori mjesečno mogu da zarade više od recimo pojedinih doktora ili direktora. Sve se promijenilo, jer kao i na svakom drugom tržištu rada i ovdje je na sceni princip ponude i potražnje. Kako je malo dobrih majstora, oni onda mogu više da naplate posao koji obave. Veliki deficit je ne samo molera, već i zidara, električara, vodoinstalatera, tesara… Svi se žale da nema dobrih majstora, koji su danas u prilici da biraju plaćenije poslove, odnosno da izbjegavaju neke manje intervencije. Nema više ni majstora koji rade na dnevnicu, već pogađaju poslove recimo po kvadratu. U današnjim vremenima, zaista se isplati registrovati manju firmu za određene popravke i intervencije ili građevinske radove – kaže Bratić.

Fuš majstori

Prema riječima direktora Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovice Bratića nažalost na tržištu rada prisutan je i jedan broj, kako ih je nazvao, “fuš majstora”, koji koriste ovu priliku da dobro zarade.

– Oni čak naplaćaju i svoj dolazak, gorivo koje potroše. Ali to im i nije neka dobra reklama. Pročuje se to vrlo brzo. Dobri majstori u današnje vrijeme čekaju se na dolazak i po par sedmica. Postoji lista čekanja. Posla je mnogo, a malo ih je. Zato i zarađuju dobro, jer ljudi neće fuš, već dobre majstore. I vjerujem da bi ovo moglo promijeniti određene stvari kod nas, jer zanat nije teško savladati i naučiti – kaže Bratić.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno