Connect with us

Svijet

GODINU DANA SUKOBA IZRAELA I HAMASA: Mir ni na vidiku, a rat se širi

Godinu dana od početka rata Izraela i Hamasa izgledi za mir čine se manje vjerovatnim nego ikada.

Rat je počeo nakon napada Hamasa, 7. oktobra prošle godine, na Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteto oko 250 osoba.

Izrael je odmah pokrenuo masovno bombardovanje i kopnenu ofanzivu na Gazu, kako su naveli, sa ciljem da potpuno uništi Hamas.

U ovoj palestinskoj enklavi, koja je skoro sravnjena sa zemljom, do sada je ubijeno blizu 42.000 Palestinaca, a gotovo su svi raseljeni, od 2,3 miliona stanovnika, koliko ih je tu živjelo, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.

Dok su od međunarodne zajednice, uključujući SAD, kao glavnog saveznika Tel Aviva, stizali nebrojeni “pozivi objema stranama na uzdržanost”, rastao je intenzitet ratnih operacija Izraela i odmazdi iranskih saveznika u regionu.

Uprkos brojnim pokušajima američkih, egipatskih i katarskih diplomata da pregovaraju o prekidu vatre i oslobađanju talaca, sukob u Gazi nije riješen i širi se regionom, a u njega su se uključile i militantne grupe koje podržava Iran u Libanu, Jemenu i Iraku.

Izrael je posljednjih sedam dana naglo pojačao kampanju protiv libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Iran je prošle sedmice raketirao Izrael.

Strahuje se da bi značajna eskalacija između Izraela i Hezbolaha mogla da se proširi na druge dijelove bliskoistočnog regiona.

Napadi su bili jaki i juče. Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi izjavio je juče da izraelska vojska bez predaha nastavlja sa napadima na Hezbolah u Libanu.

Komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filipo Grandi izjavio je juče da se Liban bori sa užasnom krizom dok se nastavlja bombardovanje izraelskih snaga.

Šef Izvršnog vijeća Hezbolaha Hašem Safijedin, glavni kandidat za novog lidera grupe, ubijen je u izraelskom napadu na Bejrut, javila je televizija Al Arabija pozivajući se na izvore.

U ovom napadu u četvrtak ubijeno je još nekoliko članova Hezbolaha visokog ranga i oficira iranske Revolucionarne garde, navodi se u izvještaju.

Dok saveznici Izraela, među kojima su i Sjedinjene Države, podržavaju pravo te zemlje na obranu, Izrael se suočava s velikom osudom međunarodne zajednice zbog svojih postupaka u Gazi, a odnedavno i zbog bombardovanja Libana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odolijeva kritikama i tvrdi da njegova vlada mora djelovati da bi spriječila ponovni napad Hamasa, kao onaj koji se dogodio 7. oktobra 2023.

Međunarodna diplomatija koju predvode SAD dosad nije uspjela postići dogovor o prekidu vatre u Gazi. Hamas želi da se postigne sporazum kojim će se dogovoriti okončanje rata, dok Izrael smatra da borbe mogu prestati tek onda kada Hamas bude u potpunosti iskorijenjen, prenose 24sata.

Iran je 1. oktobra izvršio dosad najmasovniji raketni napad na Izrael, u odmazdi za napad na Liban i ubistvo lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u Bejrutu, zajedno sa generalom Iranske revolucionarne garde Abasom Nilforušanom, prenosi Euronews.

Pomenuta je i osveta zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu, kao i podrška Palestincima i Libanu.

Iako Izrael nije priznao da stoji iza Hanijeove smrti, vjeruje se da je odgovoran.

Prethodno je Izrael napravio do sada neviđenu akciju – sabotirao je uređaje pripadnika Hezbolaha u Libanu, dignuvši u vazduh pejdžere i voki-tokije. U toj vojno-obavještajnoj akciji ubijene su desetine pripadnika Hezbolaha, a stotine su ranjene. Ipak, ubistvo Hasana Nasralaha najveći je udarac od svih. Više od 30 godina bio je srce i mozak Hezbolaha.

Za Izrael, Nasralahovo ubistvo je ogromna pobjeda.

Napad Irana 1. oktobra bio je drugi ove godine, nakon što je u aprilu ispalio stotine projektila i dronova na Izrael.

Procjene o broju projektila variraju od 180 do preko 400, a izraelska vojska zahtijevala je od građana da ne snimaju pogođene ciljeve, tako da se ne znaju prave razmjere štete.

Među poznatim metama su vojni aerodromi, naftne platforme, ali i sjedište obavještajne službe Mosad u Tel Avivu, dok se na snimcima vidi “kiša” raketa na noćnom nebu praćena desetinama detonacija i povremenim dejstvom PVO sistema.

Očekuje se da Izrael možda danas uzvrati taj udar Iranu, tačno na godišnjicu napada koji je izveo Hamas, prenosi N1.

Ne znaju se razmjeri tog napada, jer izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbija da kaže da neće gađati nuklearne objekte ili naftna polja Irana, na šta su ga pozvali mnogi zapadni zvaničnici, uključujući i američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Prije napada Irana, Izrael je pokrenuo kopnenu invaziju na Liban. Prema izvještajima, akcija je počela 30. septembra naveče “ograničenom prekograničnom operacijom”, nakon masovnog bombardovanja Bejruta i doline Beka sa ciljem da se oslabi otpor Hezbolaha.

Od 23. septembra ubijeno je više od 1.000 ljudi, među kojima je 87 djece, prema izvještaju Ministarstva zdravlja Libana.

Sa juga Libana je raseljeno oko milion ljudi, dok je oko 60.000 moralo da napusti domove na sjeveru Izraela.

Izraelski Kabinet za nacionalnu bezbjednost je kopneni napad nazvao “sljedećom fazom” rata protiv Hezbolaha, dok je premijer Benjamin Netanjahu otišao korak dalje i zaprijetio Iranu, koji podržava Hezbolah, da će “promjena režima uslijediti mnogo ranije nego što ljudi misle”.

Related Topics:

Svijet

ARKTIČKI VAL HLADNOĆE ŠIRIĆE SE EVROPOM, evo gdje će biti najgore!

U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.

Arktički val hladnoće širiće se ove sedmice zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.

Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.

Početkom nove sedmice, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

Nastavi čitati

Svijet

ZIMA DONIJELA NOVU KATASTROFU! Nevrijeme uništilo improvizovana skloništa raseljenih u Gazi

Raselјeni Palestinci u centralnoj Gazi spasavali su svoje stvari i podupirali oštećene šatore u nedjelju nakon što su jak vetar i kiša uništili njihove improvizovane šatore u oblasti Al-Zavajda.

Džihan Al-Rifi, majka šestoro djece, izjavila je za Rojters da se šator njene porodice srušio i poplavio tokom oluje preko noći, pokazujući štetu nanesenu njenom skloništu.

“Nastanjivo nije. Mislim, da li želim da ostanem ovde sa svojom djecom, gdje bismo otišli? Držim ga rukama, podupirem ga, ali nema šanse”, rekla je Al-Rifi dok je stajala u svom oštećenom šatoru.

Palestinci koji žive u ovim privremenim kampovima takođe su apelovali za nove šatore i cerade kako bi zamijenili svoja pocijepana skloništa.

Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš izraelskim bombardovanjem tokom dve godine, u kojem je poginulo oko 68.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze.

Prema procjenama kancelarije za medije vlade Gaze, 93 odsto svih šatora za raseljene osobe više nije pogodno za stanovanje, prenosi B92.

Agencija UN za palestinske izbeglice (UNRWA) pozvala je u subotu na hitno unošenje materijala za skloništa u ratom razorenu Gazu, jer obilne kiše poplavljuju šatore raseljenih civila.

“Zima je stigla u Gazu. Zimske kiše čine uslove još očajnijim. Porodice se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i u improvizovane šatore”, saopštila je UNRWA na mreži X.

Nastavi čitati

Svijet

EPSTAJNOV DOSIJE POSTAJE ORUŽJE! Da li će masovna objava dokumenata oprati Trampovo ime?

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavljivanje Epstinovih dosijea, što je suprotno njegovom prethodnom stavu.

– Republikanci u Predstavničkom domu trebali bi glasati za objavljivanje Epstinovih dosijea, jer nemamo šta skrivati – napisao je Tramp na “Truth Social” u nedjelju naveče.

Do velike promjene u Trampovom stavu dolazi nakon što su potencijalno desetine republikanaca signalizirale da su spremne da se odmaknu od svojih redova i glasaju za objavljivanje dokumenata.

Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o zakonu koji bi obavezao Ministarstvo pravde da javno objavi dosijee. Čini se da pristalice zakona imaju dovoljno glasova da ga usvoji Predstavnički dom, iako nije jasno da li bi ga usvojio i Senat.

Tramp bi takođe morao odobriti objavljivanje dokumenata ako prođu oba doma.

I demokrati i neki republikanci podržavaju zakon. Republikanski zastupnik Tomas Masi, jedan od predlagača zakona, rekao je u intervjuu za “ABC News” u nedjelju da bi čak 100 republikanaca moglo glasati “za”.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea (“Epstein Files Transparency Act”) ima za cilj natjerati Ministarstvo pravosuđa da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale povezane s Džefrijem Epstinom.

– Ministarstvo pravde je već javnosti predalo desetine hiljada stranica o “Epstinu”, ispituju razne demokratske operativce (Bila Kintona, Rida Hofmana, Larija Samersa, itd.) i njihov odnos s Epstinom, a Nadzorni odbor Predstavničkog doma može imati šta god mu je zakonski dozvoljeno, nije me briga! – napisao je Tramp.

Trampovo spominjanje Kintona dolazi nakon što je američko ministarstvo pravosuđa potvrdilo da će istražiti navodne veze pedofila i finansijera Džefrija Epstina s velikim bankama i nekoliko istaknutih demokrata, uključujući bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona.

Tramp je rekao da će zatražiti od državne tužiteljice Pam Bondi i FBI-a da istraže Epstinovu “umiješanost i odnos” s Kintonom i drugima. Kinton je snažno negirao da je imao bilo kakvo znanje o Epstinovim zločinima.

Iz JP Morgana su poručili kako u firmi žale zbog “bilo kakve povezanosti” koju su imali s Epstinom i dodali da mu kompanija “nije pomogla da počini svoja gnusna djela”.

Trampov preokret dolazi nakon što su demokrate u Nadzornom odboru Predstavničkog doma prošle sedmice objavile tri razmjene mejlova, uključujući prepisku između Epstina, koji je umro 2019. godine u zatvoru, i njegove dugogodišnje saradnice Gilejn Maskvel, koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.

Neke od tih razmjena spominju Trampa. U jednom mejlu, poslanom 2011. godine, Epstin piše Maskvelovoj: “Želim da shvatiš da je taj pas koji nije lajao Tramp… [žrtva] je provela sate u mojoj kući s njim.”

Nekoliko sati nakon objavljivanja tih razmjena, republikanci u Predstavničkom domu objavili su mnogo veću tranšu od 20.000 datoteka kako bi se suprotstavili onome što su nazvali pokušajem demokrata da “odaberu” dokumente. Takođe su rekli da je to pokušaj “stvaranja lažne naracije za klevetu predsjednika Trampa”, prenosi Kliks.

Predstavnički dom je potom najavio da će sljedeće sedmice biti održano glasanje o mnogo široj objavi Epstinovog materijala.

U svojim komentarima u nedjelju naveče, Tramp je ponovio odbijanje Bijele kuće u vezi s Epstinovim dosijeima kao “prevaru” koju predvode demokrati. Njegova objava uslijedila je nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson u komentarima za “Fox News” sugerisao da bi glasanje o objavljivanju dokumenata okončalo optužbe da je Tramp imao bilo kakvu vezu sa Epstinovim zlostavljanjem i trgovinom tinejdžerima.

Nastavi čitati

Aktuelno