Connect with us

Svijet

GODINU DANA SUKOBA IZRAELA I HAMASA: Mir ni na vidiku, a rat se širi

Godinu dana od početka rata Izraela i Hamasa izgledi za mir čine se manje vjerovatnim nego ikada.

Rat je počeo nakon napada Hamasa, 7. oktobra prošle godine, na Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteto oko 250 osoba.

Izrael je odmah pokrenuo masovno bombardovanje i kopnenu ofanzivu na Gazu, kako su naveli, sa ciljem da potpuno uništi Hamas.

U ovoj palestinskoj enklavi, koja je skoro sravnjena sa zemljom, do sada je ubijeno blizu 42.000 Palestinaca, a gotovo su svi raseljeni, od 2,3 miliona stanovnika, koliko ih je tu živjelo, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.

Dok su od međunarodne zajednice, uključujući SAD, kao glavnog saveznika Tel Aviva, stizali nebrojeni “pozivi objema stranama na uzdržanost”, rastao je intenzitet ratnih operacija Izraela i odmazdi iranskih saveznika u regionu.

Uprkos brojnim pokušajima američkih, egipatskih i katarskih diplomata da pregovaraju o prekidu vatre i oslobađanju talaca, sukob u Gazi nije riješen i širi se regionom, a u njega su se uključile i militantne grupe koje podržava Iran u Libanu, Jemenu i Iraku.

Izrael je posljednjih sedam dana naglo pojačao kampanju protiv libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Iran je prošle sedmice raketirao Izrael.

Strahuje se da bi značajna eskalacija između Izraela i Hezbolaha mogla da se proširi na druge dijelove bliskoistočnog regiona.

Napadi su bili jaki i juče. Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi izjavio je juče da izraelska vojska bez predaha nastavlja sa napadima na Hezbolah u Libanu.

Komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filipo Grandi izjavio je juče da se Liban bori sa užasnom krizom dok se nastavlja bombardovanje izraelskih snaga.

Šef Izvršnog vijeća Hezbolaha Hašem Safijedin, glavni kandidat za novog lidera grupe, ubijen je u izraelskom napadu na Bejrut, javila je televizija Al Arabija pozivajući se na izvore.

U ovom napadu u četvrtak ubijeno je još nekoliko članova Hezbolaha visokog ranga i oficira iranske Revolucionarne garde, navodi se u izvještaju.

Dok saveznici Izraela, među kojima su i Sjedinjene Države, podržavaju pravo te zemlje na obranu, Izrael se suočava s velikom osudom međunarodne zajednice zbog svojih postupaka u Gazi, a odnedavno i zbog bombardovanja Libana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odolijeva kritikama i tvrdi da njegova vlada mora djelovati da bi spriječila ponovni napad Hamasa, kao onaj koji se dogodio 7. oktobra 2023.

Međunarodna diplomatija koju predvode SAD dosad nije uspjela postići dogovor o prekidu vatre u Gazi. Hamas želi da se postigne sporazum kojim će se dogovoriti okončanje rata, dok Izrael smatra da borbe mogu prestati tek onda kada Hamas bude u potpunosti iskorijenjen, prenose 24sata.

Iran je 1. oktobra izvršio dosad najmasovniji raketni napad na Izrael, u odmazdi za napad na Liban i ubistvo lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u Bejrutu, zajedno sa generalom Iranske revolucionarne garde Abasom Nilforušanom, prenosi Euronews.

Pomenuta je i osveta zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu, kao i podrška Palestincima i Libanu.

Iako Izrael nije priznao da stoji iza Hanijeove smrti, vjeruje se da je odgovoran.

Prethodno je Izrael napravio do sada neviđenu akciju – sabotirao je uređaje pripadnika Hezbolaha u Libanu, dignuvši u vazduh pejdžere i voki-tokije. U toj vojno-obavještajnoj akciji ubijene su desetine pripadnika Hezbolaha, a stotine su ranjene. Ipak, ubistvo Hasana Nasralaha najveći je udarac od svih. Više od 30 godina bio je srce i mozak Hezbolaha.

Za Izrael, Nasralahovo ubistvo je ogromna pobjeda.

Napad Irana 1. oktobra bio je drugi ove godine, nakon što je u aprilu ispalio stotine projektila i dronova na Izrael.

Procjene o broju projektila variraju od 180 do preko 400, a izraelska vojska zahtijevala je od građana da ne snimaju pogođene ciljeve, tako da se ne znaju prave razmjere štete.

Među poznatim metama su vojni aerodromi, naftne platforme, ali i sjedište obavještajne službe Mosad u Tel Avivu, dok se na snimcima vidi “kiša” raketa na noćnom nebu praćena desetinama detonacija i povremenim dejstvom PVO sistema.

Očekuje se da Izrael možda danas uzvrati taj udar Iranu, tačno na godišnjicu napada koji je izveo Hamas, prenosi N1.

Ne znaju se razmjeri tog napada, jer izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbija da kaže da neće gađati nuklearne objekte ili naftna polja Irana, na šta su ga pozvali mnogi zapadni zvaničnici, uključujući i američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Prije napada Irana, Izrael je pokrenuo kopnenu invaziju na Liban. Prema izvještajima, akcija je počela 30. septembra naveče “ograničenom prekograničnom operacijom”, nakon masovnog bombardovanja Bejruta i doline Beka sa ciljem da se oslabi otpor Hezbolaha.

Od 23. septembra ubijeno je više od 1.000 ljudi, među kojima je 87 djece, prema izvještaju Ministarstva zdravlja Libana.

Sa juga Libana je raseljeno oko milion ljudi, dok je oko 60.000 moralo da napusti domove na sjeveru Izraela.

Izraelski Kabinet za nacionalnu bezbjednost je kopneni napad nazvao “sljedećom fazom” rata protiv Hezbolaha, dok je premijer Benjamin Netanjahu otišao korak dalje i zaprijetio Iranu, koji podržava Hezbolah, da će “promjena režima uslijediti mnogo ranije nego što ljudi misle”.

Related Topics:

Svijet

OLUJA POHARALA EVROPU: Čovjek poginuo dok je spasavao komšinicu (VIDEO)

Najmanje tri osobe su poginule, a nekoliko je nestalo nakon što je oluja Klaudija poharala dio Evrope. U Francuskoj desetine vatrogasaca tragaju za muškarcem kog je odnijela bujica. U Italiji, ekstremno vrijeme pogodilo je centar i sjever zemlje, gdje su vlasti proglasile vanredno stanje i zatvorile škole.

Zastrašujuće scene snimljene su u departmanu Ardeš u Francuskoj. Uznemiren porastom nivoa rijeke, penzioner je sišao da pomjeri svoj automobil. Međutim, bujice su odnijele vozilo, a vlasnik je takođe upao u vodu. Odmah je pokrenuta velika operacija, u kojoj je učestvovalo 60 vatrogasaca, dron i deset ronilaca. Međutim, tijelo žrtve nije pronađeno, a spasioci vjeruju da su šanse da je još živ izuzetno male.

Problemi su se javili i u departmanu Drom, gdje je ogroman talas blata zahvatio grad od 2.000 stanovnika. U tom mjestu je za dva dana pala dvomjesečna količina kiše.

U regionu Furlanija u Italiji, brdo se srušilo i uništilo tri zgrade. Tone zemlje progutale su 83-godišnju ženu i 32-godišnjeg muškarca. Svjedoci su rekli da je muškarac umro dok je pokušavao da je spase.

Širom područja, nekoliko gradova je poplavljeno nabujalim rijekama. Više od 300 ljudi je evakuisano čamcima ili spaseno helikopterima sa krovova kuća gdje su se sklonili, prenose agencije.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE ZBOG PRODUBLJIVANJA SPORA: Japan uputio upozorenje svojim građanima u Kini

Japan je upozorio svoje građane u Kini da pojačaju mjere bezbjednosti i izbjegavaju mjesta sa mnogo ljudi zbog produbljivanja spora između Pekinga i Tokija oko kineskog regiona Tajvana, prenio je jutros Rojters.

Glavni sekretar kabineta Japana Minoru Kihara rekao je da je upozorenje obnovljeni apel na oprez, jer se raspoloženje prema Japanu pogoršalo u kineskim medijima nakon nedavnih diplomatskih dešavanja.

Kihara je naglasio da je upozorenje građanima zasnovano na procjeni bezbjednosnih, političkih i društvenih okolnosti.

Japanska ambasada u Kini podsetila je građane da budu oprezni u interakcijama sa lokalnim stanovništvom, da ne putuju sami i da izbjegavaju sumnjive osobe ili grupe.

U obavještenju je navedeno da bi građani trebalo odmah da napuste područje ako primijete bilo kakvo sumnjivo ponašanje, prenosi Tanjug.

Produbljivanje spora odrazilo se i na kulturnu saradnju, pa je prikazivanje najmanje dva japanska filma obustavljeno u Kini.

Kineski emiter CCTV saopštio je da je riječ o “razumnoj odluci” zbog pogoršanog raspoloženja publike.

Japan je saopštio da ostaje otvoren za dijalog sa Kinom, dok je Peking pozvao svoje građane da obustave putovanja u Japan.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJENI MEJLOVI OTKRIVAJU MRAČNE TAJNE ELITE: Štitili Epstina u gnusnim zločinima, neki mu se i pridružili

Džefri Epstin uprkos mnogobrojnim zločinima imao je podršku mnogih moćnika, oni su ga štitili i branili, a neki su i bili uključeni u afere.

Džefri Epstin, i dugo nakon što je osuđen za se*sualno zlostavljanje, ostao je tražen savjetnik ljudima iz kraljevskih porodica, akademskih krugova, poslovnog svijeta i politike. Njegov uticaj i veze sa moćnicima bili su njegova najvrednija valuta, a novi dokazi pokazuju da su mu upravo ti prijatelji omogućili da zadrži status uprkos svojim zločinima.

Mejlovi koje je ove sedmice objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa otkrivaju da je Epstin održavao kontakt sa direktorima, novinarima i političarima čak i nakon što je 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetnice.

Kako je elita normalizovala ovog predatora
Iako je Epstinova smrt 2019. izazvala brojne teorije zavjere, objavljena dokumentacija pokazuje realnost koja mnogo manje liči na priču o tajnim kabalama, a mnogo više pruža uvid u sistem moći koji funkcioniše pred svima, ravnodušan na osudu i posljedice.

Mejlovi iz perioda 2009 – 2019. ne inkriminišu nužno njegove kontakte, ali pokazuju da su ga neki znanci podržavali tokom pravnih problema, dok su drugi od njega tražili savjete o svemu, od dejtova do cijene nafte. Njihov opušten ton otkriva da se Epstin i dalje osjećao kao dobrodošao u “pristojno društvo”. Umjesto da bude izopšten kao se*sualni prestupnik, on je bio normalizovan.

Savjetnik moćnicima i političkim akterima
U nizu poruka iz 2018, Epstin je savjetovao dugogodišnjeg saveznika Donalda Trampa, Stiva Benona, oko njegove političke turneje po Evropi. Kada mu je Benon proslijedio novinski isječak u kome piše da je “opasan kao i uvijek”, Epstin je odgovorio: “Sviđa mi se”.

Leri Samers, bivši ministar finansija u administraciji Bila Klintona i kasniji predsjednik Harvard univerziteta, tražio je Epstinov savjet o komunikaciji sa jednom ženom. Epstin mu je napisao: “Dobro ste reagovali… iritiranost pokazuje brigu, a odsustvo kuknjave snagu”.

U drugom mejlu, Samers je iznio kontroverzno mišljenje:

“Pokušavam da shvatim zašto američka elita misli da ako neko ubije svoje dijete premlaćivanjem i zapuštanjem, to nije prepreka za Harvard, ali ako si se prije 10 godina udvarao nekoliko žena, onda ne možeš da radiš ni u jednoj mreži ili tink-tenku”.

I Ketrin Rjumler, bivša pravna savjetnica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame, bila je u kontaktu sa Epstinom. U jednoj poruci nazvala je Trampa “odvratnim”, na šta je Epstin odgovorio: “Gori je u stvarnom životu, izbliza”.

U drugim porukama detaljno joj je opisivao sa kim se sve sastajao, od ambasadora i tehnoloških magnata do filmskih reditelja završavajući sa: “Dobrodošao si gost kod svakoga”.

Nove sumnje u priču princa Endrjua
Dokumenti bacaju ozbiljnu sumnju na zvaničnu verziju odnosa princa Endrua sa Epstinom. Mejl iz marta 2011. pokazuje da su bili u kontaktu četiri mjeseca nakon što je Endrju javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim.

U poruci upućenoj Epstinu i Gilejn Maksvel, njegovoj saučesnici u zločinima, Endrju je napisao: “Ne mogu više ovo da podnesem”.

Još jedan mejl djeluje kao potvrda autentičnosti poznate fotografije Endrjua sa Virdžinijom Đufre, jednom od žrtava koja je javno istupila. Epstin je napisao: “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se sa Endrjuom, kao i mnogi moji zaposleni”.

Ovo direktno protivreči Endrjuovim tvrdnjama iz intervjua 2019. da je fotografija možda falsifikovana.

Široka mreža uticaja
Spisak Epstinovih saradnika bio je dug i raznolik. Novinar Majkl Vulf često mu je služio kao neformalni savjetnik za odnose sa Trampom, sugerišući mu kako da njihovo poznanstvo pretvori u “korisnu političku i PR valutu”.

Fizičar Lorens Kraus, suočen sa optužbama za se*sualno uznemiravanje, tražio je Epstinov savjet kako da odgovori na novinarski upit. Politički aktivista Noam Čomski s njim je raspravljao o kolapsu valuta, a Epstin mu je nudio korišćenje svoje rezidencije, prenosi Index.

Kontakte je održavao i sa Piterom Tilom, investitorom iz Silicijumske doline, kog je pozivao na Karibe. Umjetnik Andres Serano pisao mu je da je toliko “zgrožen histerijom oko izjave ‘zgrabi ih za pi*ku’ da bi možda iz sažaljenja glasao za Trampa”.

Čak je i Boris Nikolić, biotehnološki kapitalista, sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu slao Epstinu poruke o susretima sa Bilom Klintonom i Nikolom Sarkozijem, žaleći što i on nije prisutan.

Pokušaj uticaja na globalnu politiku
Epstinove ambicije sezale su i u međunarodnu politiku. Uoči sastanka Trampa i Vladimira Putina 2018, predložio je bivšem norveškom premijeru Torbjornu Jaglandu da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov može “dobiti uvid u razgovor sa mnom” o tadašnjem američkom predsjedniku.

“Čurkin je bio sjajan. Razumio je Trampa nakon naših razgovora. Nije komplikovano. Mora da vidi da nešto dobija, tako je jednostavno”, napisao je Epstin o preminulom ruskom ambasadoru pri UN-u

Ne zavjera, već brutalna stvarnost moći
Tajni sadržaj Epstinovog mejla ne otkriva veliku zavjeru, već mnogo mračniju realnost: svijet u kome ogromno bogatstvo i blizina moći štite pojedince od odgovornosti. Za one unutar tog kruga, pravila običnog svijeta ne važe.

Džejmi Raskin, vodeći demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, izjavio je:

“Ovo je čovjek koji je, vjerujem, dao ogromne donacije koledžima i univerzitetima, uključujući Harvard i MIT, a takvi darovi vam mogu kupiti veliki uticaj i pristup različitim elitnim krugovima. Ljudi će željeti da znaju u kojoj mjeri su svi ti akteri razumjeli šta se dešava. Moguće je da ljudi sa MIT-a ili Harvarda nisu imali isti nivo saznanja kao princ Endrju ili Donald Tramp, ali svakoga treba pitati šta je znao”.

Nastavi čitati

Aktuelno