Connect with us

Svijet

GODINU DANA SUKOBA IZRAELA I HAMASA: Mir ni na vidiku, a rat se širi

Godinu dana od početka rata Izraela i Hamasa izgledi za mir čine se manje vjerovatnim nego ikada.

Rat je počeo nakon napada Hamasa, 7. oktobra prošle godine, na Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteto oko 250 osoba.

Izrael je odmah pokrenuo masovno bombardovanje i kopnenu ofanzivu na Gazu, kako su naveli, sa ciljem da potpuno uništi Hamas.

U ovoj palestinskoj enklavi, koja je skoro sravnjena sa zemljom, do sada je ubijeno blizu 42.000 Palestinaca, a gotovo su svi raseljeni, od 2,3 miliona stanovnika, koliko ih je tu živjelo, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.

Dok su od međunarodne zajednice, uključujući SAD, kao glavnog saveznika Tel Aviva, stizali nebrojeni “pozivi objema stranama na uzdržanost”, rastao je intenzitet ratnih operacija Izraela i odmazdi iranskih saveznika u regionu.

Uprkos brojnim pokušajima američkih, egipatskih i katarskih diplomata da pregovaraju o prekidu vatre i oslobađanju talaca, sukob u Gazi nije riješen i širi se regionom, a u njega su se uključile i militantne grupe koje podržava Iran u Libanu, Jemenu i Iraku.

Izrael je posljednjih sedam dana naglo pojačao kampanju protiv libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Iran je prošle sedmice raketirao Izrael.

Strahuje se da bi značajna eskalacija između Izraela i Hezbolaha mogla da se proširi na druge dijelove bliskoistočnog regiona.

Napadi su bili jaki i juče. Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi izjavio je juče da izraelska vojska bez predaha nastavlja sa napadima na Hezbolah u Libanu.

Komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filipo Grandi izjavio je juče da se Liban bori sa užasnom krizom dok se nastavlja bombardovanje izraelskih snaga.

Šef Izvršnog vijeća Hezbolaha Hašem Safijedin, glavni kandidat za novog lidera grupe, ubijen je u izraelskom napadu na Bejrut, javila je televizija Al Arabija pozivajući se na izvore.

U ovom napadu u četvrtak ubijeno je još nekoliko članova Hezbolaha visokog ranga i oficira iranske Revolucionarne garde, navodi se u izvještaju.

Dok saveznici Izraela, među kojima su i Sjedinjene Države, podržavaju pravo te zemlje na obranu, Izrael se suočava s velikom osudom međunarodne zajednice zbog svojih postupaka u Gazi, a odnedavno i zbog bombardovanja Libana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odolijeva kritikama i tvrdi da njegova vlada mora djelovati da bi spriječila ponovni napad Hamasa, kao onaj koji se dogodio 7. oktobra 2023.

Međunarodna diplomatija koju predvode SAD dosad nije uspjela postići dogovor o prekidu vatre u Gazi. Hamas želi da se postigne sporazum kojim će se dogovoriti okončanje rata, dok Izrael smatra da borbe mogu prestati tek onda kada Hamas bude u potpunosti iskorijenjen, prenose 24sata.

Iran je 1. oktobra izvršio dosad najmasovniji raketni napad na Izrael, u odmazdi za napad na Liban i ubistvo lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u Bejrutu, zajedno sa generalom Iranske revolucionarne garde Abasom Nilforušanom, prenosi Euronews.

Pomenuta je i osveta zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu, kao i podrška Palestincima i Libanu.

Iako Izrael nije priznao da stoji iza Hanijeove smrti, vjeruje se da je odgovoran.

Prethodno je Izrael napravio do sada neviđenu akciju – sabotirao je uređaje pripadnika Hezbolaha u Libanu, dignuvši u vazduh pejdžere i voki-tokije. U toj vojno-obavještajnoj akciji ubijene su desetine pripadnika Hezbolaha, a stotine su ranjene. Ipak, ubistvo Hasana Nasralaha najveći je udarac od svih. Više od 30 godina bio je srce i mozak Hezbolaha.

Za Izrael, Nasralahovo ubistvo je ogromna pobjeda.

Napad Irana 1. oktobra bio je drugi ove godine, nakon što je u aprilu ispalio stotine projektila i dronova na Izrael.

Procjene o broju projektila variraju od 180 do preko 400, a izraelska vojska zahtijevala je od građana da ne snimaju pogođene ciljeve, tako da se ne znaju prave razmjere štete.

Među poznatim metama su vojni aerodromi, naftne platforme, ali i sjedište obavještajne službe Mosad u Tel Avivu, dok se na snimcima vidi “kiša” raketa na noćnom nebu praćena desetinama detonacija i povremenim dejstvom PVO sistema.

Očekuje se da Izrael možda danas uzvrati taj udar Iranu, tačno na godišnjicu napada koji je izveo Hamas, prenosi N1.

Ne znaju se razmjeri tog napada, jer izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbija da kaže da neće gađati nuklearne objekte ili naftna polja Irana, na šta su ga pozvali mnogi zapadni zvaničnici, uključujući i američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Prije napada Irana, Izrael je pokrenuo kopnenu invaziju na Liban. Prema izvještajima, akcija je počela 30. septembra naveče “ograničenom prekograničnom operacijom”, nakon masovnog bombardovanja Bejruta i doline Beka sa ciljem da se oslabi otpor Hezbolaha.

Od 23. septembra ubijeno je više od 1.000 ljudi, među kojima je 87 djece, prema izvještaju Ministarstva zdravlja Libana.

Sa juga Libana je raseljeno oko milion ljudi, dok je oko 60.000 moralo da napusti domove na sjeveru Izraela.

Izraelski Kabinet za nacionalnu bezbjednost je kopneni napad nazvao “sljedećom fazom” rata protiv Hezbolaha, dok je premijer Benjamin Netanjahu otišao korak dalje i zaprijetio Iranu, koji podržava Hezbolah, da će “promjena režima uslijediti mnogo ranije nego što ljudi misle”.

Related Topics:

Svijet

Oglasili se iz Rusije “JOŠ NISMO DOBILI TRAMPOV MIROVNI PLAN”

Kremlj je saopštio da Rusija još nije primila zvanične dokumente od Sjedinjenih Država o američkom planu od 28 tačaka za Ukrajinu, ali da je spremna za pregovore.

Vašington je Kijevu predstavio plan, koji ukrajinski dužnosnici trenutno proučavaju. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva i Vašington još ne raspravljaju o detaljima, ali da se kontakti održavaju.

– Postoje određene ideje sa američke strane, ali trenutno se ne raspravlja ništa suštinsko. Potpuno smo otvoreni, održavamo našu otvorenost za mirovne pregovore – rekao je Peskov novinarima. Peskov je takođe naglasio da rusko napredovanje na bojištu smanjuje manevarski prostor ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

– Efektivnost ruskih oružanih snaga trebala bi Zelenskog i njegov režim uvjeriti da je bolje pregovarati i to učiniti sada. Bolje je to učiniti odmah, nego kasnije.

Njegov prostor za donošenje odluka se smanjuje kako gubi teritoriju tokom ofanzivnih akcija ruskih oružanih snaga – rekao je Peskov.

On je dodao da bi nastavak rata za Ukrajinu bio “besmislen i opasan”.

– Ukrajinski režim mora donijeti odgovornu odluku. Učiniti to sada i preuzeti odgovornost – poručio je Peskov.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je  da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

– Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali mislimo da je četvrtak odgovarajuće vrijeme – rekao je Tramp u intervjuu za radio-stanicu Fox News.

Kako je ranije dobjavio Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije danas u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

– Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima, najteža, i dalji rizici – istakao je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

Dramatično obraćanje Zelenskog “OVO SU NAJTEŽI TENUCI U NAŠOJ ISTORIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se građanima video-porukom u kojoj je upozorio da se zemlja nalazi u jednom od najkritičnijih trenutaka od početka rata. Govorio je o izuzetno snažnom političkom i diplomatskom pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i o teškim odlukama koje Kijev mora donijeti u sedmicama koje dolaze.

Teški izbori pred Ukrajinom
„Sada proživljavamo jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Upravo sada, Ukrajina možda mora donijeti izuzetno težak izbor: ili gubitak dostojanstva, ili rizik gubitka ključnog partnera. Ili težak plan od 28 tačaka, ili izuzetno oštra zima, najokrutnija, i dalji rizici pred nama. Život bez slobode, dostojanstva i pravde, i biti prisiljen vjerovati nekome ko nas je već dva puta napao. Oni će čekati naš odgovor“, rekao je Zelenski.

„Pritisak na Ukrajinu upravo sada je među najtežima ikad“, dodao je.

Potraga za rješenjima
„Vodiće se konstruktivna potraga za rješenjima sa Sjedinjenim Državama. Izložiću argumente, uvjeravati i ponuditi alternative, ali neprijatelju nećemo dati nikakav povod da kaže da Ukrajina nije spremna za mir“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

„Mi smo, naravno, napravljeni od čelika, ali čak i najjači metal može na kraju popustiti“, rekao je Zelenski.

„Moramo se sabrati, doći sebi, prestati sa međusobnim sukobima i toksičnim prepirkama. Država mora djelovati kao jedinstvena cjelina. Ne smijemo izgubiti iz vida ko je naš pravi neprijatelj“, poručio je. Osvrnuo se i na početak invazije.

„Tada nismo izdali Ukrajinu i sada je nećemo izdati. Znam da je narod sa mnom“, rekao je Zelenski.

„Sljedeća sedmica biće teška. Biće mnogo pritiska – političkog i informacionog – kako bi nas pokušali razdvojiti i destabilizovati“, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno