Connect with us

Svijet

GODINU DANA SUKOBA IZRAELA I HAMASA: Mir ni na vidiku, a rat se širi

Godinu dana od početka rata Izraela i Hamasa izgledi za mir čine se manje vjerovatnim nego ikada.

Rat je počeo nakon napada Hamasa, 7. oktobra prošle godine, na Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteto oko 250 osoba.

Izrael je odmah pokrenuo masovno bombardovanje i kopnenu ofanzivu na Gazu, kako su naveli, sa ciljem da potpuno uništi Hamas.

U ovoj palestinskoj enklavi, koja je skoro sravnjena sa zemljom, do sada je ubijeno blizu 42.000 Palestinaca, a gotovo su svi raseljeni, od 2,3 miliona stanovnika, koliko ih je tu živjelo, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.

Dok su od međunarodne zajednice, uključujući SAD, kao glavnog saveznika Tel Aviva, stizali nebrojeni “pozivi objema stranama na uzdržanost”, rastao je intenzitet ratnih operacija Izraela i odmazdi iranskih saveznika u regionu.

Uprkos brojnim pokušajima američkih, egipatskih i katarskih diplomata da pregovaraju o prekidu vatre i oslobađanju talaca, sukob u Gazi nije riješen i širi se regionom, a u njega su se uključile i militantne grupe koje podržava Iran u Libanu, Jemenu i Iraku.

Izrael je posljednjih sedam dana naglo pojačao kampanju protiv libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Iran je prošle sedmice raketirao Izrael.

Strahuje se da bi značajna eskalacija između Izraela i Hezbolaha mogla da se proširi na druge dijelove bliskoistočnog regiona.

Napadi su bili jaki i juče. Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi izjavio je juče da izraelska vojska bez predaha nastavlja sa napadima na Hezbolah u Libanu.

Komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filipo Grandi izjavio je juče da se Liban bori sa užasnom krizom dok se nastavlja bombardovanje izraelskih snaga.

Šef Izvršnog vijeća Hezbolaha Hašem Safijedin, glavni kandidat za novog lidera grupe, ubijen je u izraelskom napadu na Bejrut, javila je televizija Al Arabija pozivajući se na izvore.

U ovom napadu u četvrtak ubijeno je još nekoliko članova Hezbolaha visokog ranga i oficira iranske Revolucionarne garde, navodi se u izvještaju.

Dok saveznici Izraela, među kojima su i Sjedinjene Države, podržavaju pravo te zemlje na obranu, Izrael se suočava s velikom osudom međunarodne zajednice zbog svojih postupaka u Gazi, a odnedavno i zbog bombardovanja Libana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odolijeva kritikama i tvrdi da njegova vlada mora djelovati da bi spriječila ponovni napad Hamasa, kao onaj koji se dogodio 7. oktobra 2023.

Međunarodna diplomatija koju predvode SAD dosad nije uspjela postići dogovor o prekidu vatre u Gazi. Hamas želi da se postigne sporazum kojim će se dogovoriti okončanje rata, dok Izrael smatra da borbe mogu prestati tek onda kada Hamas bude u potpunosti iskorijenjen, prenose 24sata.

Iran je 1. oktobra izvršio dosad najmasovniji raketni napad na Izrael, u odmazdi za napad na Liban i ubistvo lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u Bejrutu, zajedno sa generalom Iranske revolucionarne garde Abasom Nilforušanom, prenosi Euronews.

Pomenuta je i osveta zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu, kao i podrška Palestincima i Libanu.

Iako Izrael nije priznao da stoji iza Hanijeove smrti, vjeruje se da je odgovoran.

Prethodno je Izrael napravio do sada neviđenu akciju – sabotirao je uređaje pripadnika Hezbolaha u Libanu, dignuvši u vazduh pejdžere i voki-tokije. U toj vojno-obavještajnoj akciji ubijene su desetine pripadnika Hezbolaha, a stotine su ranjene. Ipak, ubistvo Hasana Nasralaha najveći je udarac od svih. Više od 30 godina bio je srce i mozak Hezbolaha.

Za Izrael, Nasralahovo ubistvo je ogromna pobjeda.

Napad Irana 1. oktobra bio je drugi ove godine, nakon što je u aprilu ispalio stotine projektila i dronova na Izrael.

Procjene o broju projektila variraju od 180 do preko 400, a izraelska vojska zahtijevala je od građana da ne snimaju pogođene ciljeve, tako da se ne znaju prave razmjere štete.

Među poznatim metama su vojni aerodromi, naftne platforme, ali i sjedište obavještajne službe Mosad u Tel Avivu, dok se na snimcima vidi “kiša” raketa na noćnom nebu praćena desetinama detonacija i povremenim dejstvom PVO sistema.

Očekuje se da Izrael možda danas uzvrati taj udar Iranu, tačno na godišnjicu napada koji je izveo Hamas, prenosi N1.

Ne znaju se razmjeri tog napada, jer izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbija da kaže da neće gađati nuklearne objekte ili naftna polja Irana, na šta su ga pozvali mnogi zapadni zvaničnici, uključujući i američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Prije napada Irana, Izrael je pokrenuo kopnenu invaziju na Liban. Prema izvještajima, akcija je počela 30. septembra naveče “ograničenom prekograničnom operacijom”, nakon masovnog bombardovanja Bejruta i doline Beka sa ciljem da se oslabi otpor Hezbolaha.

Od 23. septembra ubijeno je više od 1.000 ljudi, među kojima je 87 djece, prema izvještaju Ministarstva zdravlja Libana.

Sa juga Libana je raseljeno oko milion ljudi, dok je oko 60.000 moralo da napusti domove na sjeveru Izraela.

Izraelski Kabinet za nacionalnu bezbjednost je kopneni napad nazvao “sljedećom fazom” rata protiv Hezbolaha, dok je premijer Benjamin Netanjahu otišao korak dalje i zaprijetio Iranu, koji podržava Hezbolah, da će “promjena režima uslijediti mnogo ranije nego što ljudi misle”.

Related Topics:

Svijet

SMRTNA KAZNA U SAD: Bivši marinac pogubljen za otmicu i ubistvo djevojčice (VIDEO)

Brajan Frederik Dženings (Brian Frederick Jennings) (66), osuđen za ubistvo šestogodišnje Rebeke Kunaš 1979. godine, pogubljen je sinoć u državnom zatvoru Floride u blizini Starka, čime je izvršeno rekordno 16. pogubljenje u Floridi ove godine.

Dženings je proglašen mrtvim u 18.20 časova nakon što mu je data smrtonosna injekcija, prenose američki mediji.

Dženings, bivši marinac, dobio je smrtnu kaznu zbog otmice, silovanja i ubistva djevojčice koja je odvedena iz svoje spavaće sobe dok su joj roditelji bili u drugoj prostoriji.

Prema sudskim zapisima, djevojčica je udavljena u kanalu, a tijelo je pronađeno istog dana.

Dženings je identifikovan na osnovu opisa svjedoka, otisaka stopala i otisaka prstiju na oknu prozora, a uhapšen je nekoliko sati nakon zločina po zbog saobraćajnog prekršaja.

Na pitanje da li ima poslednju izjavu, odgovorio je da nema.

Dženings je tri puta osuđen na smrt – prvobitne dvije presude su poništene, dok je treća, izrečena 1986. godine, ostala na snazi.

Guverner Ron DeSantis, koji je potpisao smrtnu presudu, naredio je više pogubljenja ove godine nego bilo koji drugi guverner Floride od 1976.

Prethodni rekord iznosio je osam pogubljenja u jednoj godini.

Dodatna pogubljenja zakazana su za 20. novembar i 9. decembar, što bi ukupan broj moglo da poveća na 18.

Ove godine u SAD su izvršena 42 sudska pogubljenja, prema podacima Centra za informacije o smrtnoj kazni.

Vrhovni sud Južne Karoline odbio je da zaustavi egzekuciju Stivena Brajanta, osuđenog za tri ubistva, koja je zakazana za petak streljačkim vodom, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI GAĐAJU KIJEV, SVE GORI: Masovni napad dronovima i raketama

Stotine ruskih dronova i raketa zasulo je u noći između 13. i 14. novembra ukrajinsku prijestonicu.

Jedna osoba poginula je u noćnom napadu Rusije na Kijev i Kijevsku oblast, dok su 24 osobe povrijeđene, među njima i desetogodišnje dijete, saopštio je šef vojne administracije Kijeva, Timur Tkačenko.

Do šest jutros, potvrđeno je da je u Kijevu broj povrijeđenih porastao na 24, saopštila je Državna služba za vanredne situacije, navodeći da je više od 40 ljudi spaseno, prenio je Ukrinform.

U bolnicu je primljeno više povrijeđenih ljudi, uključujući i trudnicu.

U Kijevskoj oblasti zabilježene su povrede i značajna materijalna šteta.

U Biloj Crkvi požari su izbili u privatnim kućama u više okruga, a zapalilo se i skladište, a u Obuhivu automobil.

U samom Kijevu zabilježeni su brojni požari i oštećenja objekata.

Ruševine su padale u ukupno osam okruga: Darnickom, Dnjeprovskom, Podiljskom, Ševčenkivskom, Golosiivskom, Desnjanskom, Solomjanskom i Svjatošinskom, prenosi Tanjug.

Oštećene su stambene zgrade, medicinske ustanove, nestambeni objekti i automobili, a u više slučajeva izbijali su požari.

U Dnjeprovskom okrugu krhotine su pogodile petospratnicu, oštetile donje spratove i izazvale požar u dva stana.

U Desnjanskom okrugu došlo je i do oštećenja toplovodne mreže, zbog čega su neke zgrade privremeno ostale bez grijanja.

Napad je praćen eksplozijama širom grada.

Protivvazdušna odbrana djelovala je u više navrata, nakon što je prethodno širom Ukrajine uvedena vazdušna uzbuna zbog polijetanja ruskog aviona MiG-31K sa raketama “Kinžal” i velikog broja bespilotnih letelica.

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVO OTKRIĆE: Otkrili tri plava psa u Černobilu (VIDEO)

Gotovo 40 godina nakon nuklearne katastrofe u Černobilu, psi lutalice i dalje lutaju zonom isključenja, a čuvari životinja su sada otkrili nešto jezivo – tri plava psa.

Iz neprofitne organizacije “Psi Černobila, koja od 2017. godine brine o oko 700 životinja, su naveli da su trenutno na licu mjesta kako bi prikupili pse za sterilizaciju i tom prilikom su pronašli tri psa koja su bila potpuno plava.

Stanovnici su navodno rekli da je krzno pasa bilo normalno samo sedmicu ranije.

“Ne znamo razlog i pokušavamo ih prikupiti kako bismo saznali šta se dešava”, rekao je portparol.

Inače, napušteni psi su potomci kućnih ljubimaca koje su njihovi vlasnici ostavili tokom evakuacije Černobila 1986. godine.

Teorija
Zašto je krzno tri psa postalo plavo nije poznato.

Doktror Dženifer Bec, direktor programa “Psi Černobila”, ima teoriju.

Ona je za Bild izjavila da se ovi psi se izuzetno boje ljudi i bezuspješno smo pokušali da ih uhvatimo.

“Izgleda da su se uvalili u supstancu koja se nakupila u njihovom krznu”, rekla je onda i dodala:

“Sumnjamo da ova supstanca potiče iz starog prenosivog toaleta. Međutim, nismo uspjeli definitivno potvrditi našu sumnju”.

Černobilska katastrofa
Černobilska nesreća poznata kao i Černobilska katastrofa sovjetska je nuklearna nesreća koja se 1986. zbila uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu.

Zbog kombinacije nesigurnoga dizajna sovjetskoga nuklearnog reaktora i ljudske pogreške 26. aprila 1986. uzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiriju reaktora u Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin, odnosno Černobilskoj nuklearnoj elektrani.

Posljedica eksplozije sličila je eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji je potom otpustio velike količine radioaktivne prašine, otprilike deset puta više kontaminacije nego za eksplozije atomske bombe u japanskom gradu Hirošimi, ali i danas, nakon nekoliko decenija, ta radioaktivna prašina nije posve nestala.

Nastavi čitati

Aktuelno