Svijet
GODINU DANA SUKOBA IZRAELA I HAMASA: Mir ni na vidiku, a rat se širi
Godinu dana od početka rata Izraela i Hamasa izgledi za mir čine se manje vjerovatnim nego ikada.
Rat je počeo nakon napada Hamasa, 7. oktobra prošle godine, na Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteto oko 250 osoba.
Izrael je odmah pokrenuo masovno bombardovanje i kopnenu ofanzivu na Gazu, kako su naveli, sa ciljem da potpuno uništi Hamas.
U ovoj palestinskoj enklavi, koja je skoro sravnjena sa zemljom, do sada je ubijeno blizu 42.000 Palestinaca, a gotovo su svi raseljeni, od 2,3 miliona stanovnika, koliko ih je tu živjelo, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.
Dok su od međunarodne zajednice, uključujući SAD, kao glavnog saveznika Tel Aviva, stizali nebrojeni “pozivi objema stranama na uzdržanost”, rastao je intenzitet ratnih operacija Izraela i odmazdi iranskih saveznika u regionu.
Uprkos brojnim pokušajima američkih, egipatskih i katarskih diplomata da pregovaraju o prekidu vatre i oslobađanju talaca, sukob u Gazi nije riješen i širi se regionom, a u njega su se uključile i militantne grupe koje podržava Iran u Libanu, Jemenu i Iraku.
Izrael je posljednjih sedam dana naglo pojačao kampanju protiv libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Iran je prošle sedmice raketirao Izrael.
Strahuje se da bi značajna eskalacija između Izraela i Hezbolaha mogla da se proširi na druge dijelove bliskoistočnog regiona.
Napadi su bili jaki i juče. Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi izjavio je juče da izraelska vojska bez predaha nastavlja sa napadima na Hezbolah u Libanu.
Komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filipo Grandi izjavio je juče da se Liban bori sa užasnom krizom dok se nastavlja bombardovanje izraelskih snaga.
Šef Izvršnog vijeća Hezbolaha Hašem Safijedin, glavni kandidat za novog lidera grupe, ubijen je u izraelskom napadu na Bejrut, javila je televizija Al Arabija pozivajući se na izvore.
U ovom napadu u četvrtak ubijeno je još nekoliko članova Hezbolaha visokog ranga i oficira iranske Revolucionarne garde, navodi se u izvještaju.
Dok saveznici Izraela, među kojima su i Sjedinjene Države, podržavaju pravo te zemlje na obranu, Izrael se suočava s velikom osudom međunarodne zajednice zbog svojih postupaka u Gazi, a odnedavno i zbog bombardovanja Libana.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odolijeva kritikama i tvrdi da njegova vlada mora djelovati da bi spriječila ponovni napad Hamasa, kao onaj koji se dogodio 7. oktobra 2023.
Međunarodna diplomatija koju predvode SAD dosad nije uspjela postići dogovor o prekidu vatre u Gazi. Hamas želi da se postigne sporazum kojim će se dogovoriti okončanje rata, dok Izrael smatra da borbe mogu prestati tek onda kada Hamas bude u potpunosti iskorijenjen, prenose 24sata.
Iran je 1. oktobra izvršio dosad najmasovniji raketni napad na Izrael, u odmazdi za napad na Liban i ubistvo lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u Bejrutu, zajedno sa generalom Iranske revolucionarne garde Abasom Nilforušanom, prenosi Euronews.
Pomenuta je i osveta zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu, kao i podrška Palestincima i Libanu.
Iako Izrael nije priznao da stoji iza Hanijeove smrti, vjeruje se da je odgovoran.
Prethodno je Izrael napravio do sada neviđenu akciju – sabotirao je uređaje pripadnika Hezbolaha u Libanu, dignuvši u vazduh pejdžere i voki-tokije. U toj vojno-obavještajnoj akciji ubijene su desetine pripadnika Hezbolaha, a stotine su ranjene. Ipak, ubistvo Hasana Nasralaha najveći je udarac od svih. Više od 30 godina bio je srce i mozak Hezbolaha.
Za Izrael, Nasralahovo ubistvo je ogromna pobjeda.
Napad Irana 1. oktobra bio je drugi ove godine, nakon što je u aprilu ispalio stotine projektila i dronova na Izrael.
Procjene o broju projektila variraju od 180 do preko 400, a izraelska vojska zahtijevala je od građana da ne snimaju pogođene ciljeve, tako da se ne znaju prave razmjere štete.
Među poznatim metama su vojni aerodromi, naftne platforme, ali i sjedište obavještajne službe Mosad u Tel Avivu, dok se na snimcima vidi “kiša” raketa na noćnom nebu praćena desetinama detonacija i povremenim dejstvom PVO sistema.
Očekuje se da Izrael možda danas uzvrati taj udar Iranu, tačno na godišnjicu napada koji je izveo Hamas, prenosi N1.
Ne znaju se razmjeri tog napada, jer izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbija da kaže da neće gađati nuklearne objekte ili naftna polja Irana, na šta su ga pozvali mnogi zapadni zvaničnici, uključujući i američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Prije napada Irana, Izrael je pokrenuo kopnenu invaziju na Liban. Prema izvještajima, akcija je počela 30. septembra naveče “ograničenom prekograničnom operacijom”, nakon masovnog bombardovanja Bejruta i doline Beka sa ciljem da se oslabi otpor Hezbolaha.
Od 23. septembra ubijeno je više od 1.000 ljudi, među kojima je 87 djece, prema izvještaju Ministarstva zdravlja Libana.
Sa juga Libana je raseljeno oko milion ljudi, dok je oko 60.000 moralo da napusti domove na sjeveru Izraela.
Izraelski Kabinet za nacionalnu bezbjednost je kopneni napad nazvao “sljedećom fazom” rata protiv Hezbolaha, dok je premijer Benjamin Netanjahu otišao korak dalje i zaprijetio Iranu, koji podržava Hezbolah, da će “promjena režima uslijediti mnogo ranije nego što ljudi misle”.
Svijet
JEDAN OD NAJVEĆIH SAVEZNIKA OKREĆE LEĐA UKRAJINI: “To je božićni dar za Putina”
Novoizabrani predsjednik Donjeg doma češkog parlamenta Tomio Okamura, koji je lider desničarske stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD), naredio je uklanjanje ukrajinske zastave sa zgrade parlamenta, prenio je Radio Prag.
Zastava se na zgradi češkog parlamenta vijorila od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao simbol solidarnosti sa tom zemljom.
Bivša predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova nazvala je taj potez “sramotnim gestom” protiv Ukrajine i vrijednosti koje dijeli Češka, prenosi Tanjug.
Osude zbog Okamurinog poteza
Okamurinu odluku da skine ukrajinsku zastavu osudili su i lideri bivših vladajućih stranaka, među kojima je i Martina Kupku iz Građanske demokratske stranke.
Uz češku i zastavu Evropske unije, na zgradi češkog parlamenta i dalje se vijori izraelska zastava, koja je podignuta u oktobru 2023. godine nakon terorističkih napada palestinske militantne grupe Hamas na jug Izraela.
Lider krajnje desničarske stranke SPD Tomio Okamura izabran je u srijedu uveče na mjesto predsjedavajućeg Donjeg doma češkog parlamenta, što je prvo imenovanje u okviru novoformirane koalicije populističkog političara i milijardera Andreja Babiša sa desničarskim političkim organizacijama.
Češki predsjednik Petr Pavel prihvatio je u Praškom zamku ostavku, koju je podnio kabinet premijera Petra Fijale, i zatražio je od njega da nastavi da obavlja svoje dužnosti dok se ne imenuje nova vlada.
Pavel je zadužio lidera stranke ANO Andreja Babiša da formira novu vladu, a očekuje se da će to biti u koaliciji sa strankom Sloboda i direktna demokratija (SPD) i strankom Motorista.
U videu koji je objavio, vođa desničarske populističke stranke SPD drži merdevine čovjeku koji skida ukrajinsku zastavu sa zgrade češkog parlamenta, prenosi Index.hr.
“Ovo je određeni simbol. Ukrajinska zastava skinuta je sa zgrade češkog Predstavničkog doma po mojoj naredbi, a trebalo je samo nekoliko sekundi”, rekao je predsjednik parlamenta u komentaru za portal iDNES.
Češka razmatra drastično smanjenje isporuke oružja
Češka, jedna od najvjernijih saveznica Ukrajine, razmatra drastično smanjenje isporuke oružja i municije Kijevu nakon što nova vlada preuzme vlast u narednim sedmicama. Ovu je promjenu najavio ključni čelnik buduće vladajuće koalicije, a vijest je prvi objavio Politico.
Filip Turek, predsjednik desničarske populističke stranke Motoristi, koja je ove sedmice potpisala koalicijski sporazum, izjavio je da će njegova zemlja “održavati obaveze prema NATO-u i pridržavati se međunarodnog prava.”
Međutim, dodao je, nova će vlada “prioritizovati diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini i ublažavanje rizika sukoba u Evropi, prebacujući se s vojne pomoći finansirane iz nacionalnog budžetana humanitarnu podršku i fokusirajući se na češke bezbjednosne potrebe.”
Stranka Motoristi, osnovana 2022. godine, na prošlomjesečnim je izborima osvojila šest poslaničkih mjesta i postala ključan partner mandataru Andreju Babišu i njegovoj stranci ANO u formiranju vlade. Turek se spominje kao najizgledniji kandidat za novog ministra inostranih poslova.
Babiš je i ranije izražavao sumnju u veliki program sadašnje vlade za isporuku topovskih granata Ukrajini, ali od izbora je izbjegavao da jasno definiše svoj stav.
Odlazeći ministar inostranih poslova Jan Lipavski oštro je reagovao na najave. “Ograničenje češke vojne pomoći Ukrajini vijest je koja će sigurno donijeti veliku radost ruskim vojnicima na prvoj liniji. Smatrajmo to božićnim darom Babiša Vladimiru Putinu”, poručio je Lipavski.
Prema njegovim riječima, u političkim izjavama nove koalicije “riječ Rusija ne spominje se niti jednom” te se izbjegava “suočavanje s agresijom Kremlja”. “Nova vlada će potkopavati bezbjednost Češke Republike”, zaključio je Lipavski.
Svijet
OPLJAČKAO STAN PA ZASPAO U NJEMU, vlasnica ga tako zatekla
Jedan provalnik je zaspao u stanu u ruskom gradu Blagoveščensku nakon što ga je opljačkao, a vlasnica ga je u takvom stanju zatekla nakon što se vratila kući s posla, saopštilo je Odeljenje Ministarstva unutrašnjih poslova Amurske oblasti.
Stanovnica Blagoveščenska prijavila je policiji da je, po povratku iz noćne smjene, u svom domu zatekla nepoznatog muškarca, prenosi agencija RIA Novosti.
“Ispostavilo se da je provalnik tokom noći ušao u kuću kroz prozor, namjeravajući da izvrši krađu, znajući da vlasnici nisu tu. Osumnjičeni je spakovao televizor i motornu testeru u torbe, ali, pretpostavljajući da će vlasnik biti odsutan duže vrijeme, odlučio je da se odmori i zaspao je. Vlasnica kuće ga je zatekla u takvom stanju kada se vratila s posla”, navodi se u izvještaju, prenosi Tanjug.
Policija je privela osumnjičenog za pokušaj provale u stan.
Riječ je o 45-godišnjem lokalnom stanovniku sa ranijim krivičnim dosijeom za krađu i trgovinu drogom.
Protiv njega je pokrenut krivični postupak, a RIA podsjeća da je za pokušaj krađe počinjen nezakonitim ulaskom u dom predviđena kazna zatvora do šest godina.
Provalniku je, kao preventivna mjera, izrečena pismena obaveza da ne napušta područje i da se prikladno ponaša.
Svijet
TOLIKO O SANKCIJAMA! Najniža stopa nezaposlenosti u Rusiji
Stopa nezaposlenosti u Rusiji na kraju trećeg kvartala je najniža među zemljama G20, pokazuju podaci statističkih službi u koje je Sputnjik imao uvid.
U septembru ta stopa je iznosila 2,2 odsto, kao i u junu a to je najniži pokazatelj među najjačim privredama svijeta drugi kvartal zaredom.
Stopa nezaposlenosti ispod tri odsto zabilježena je još u Јužnoj Koreji (2,5 odsto) i Јapanu (2,6 odsto).
Rast stope nezaposlenosti registrovan je u Meksiku uslijed povećanja od 0,3 procentna poena stopa je dostigla tri odsto, Australiji, Kini, Kanadi i Turskoj rast iznosi 0,2 procentna poena u odnosu na prethodni kvartal.
Što se tiče Francuske, Njemačke i Јapana rast stope nezavisnosti je 0,1 procentna poena, a takva tendencija se bilježi i u SAD i Velikoj Britaniji.
U nekim zemljama je došlo i do pada – u Indiji sa 5,6 na 5,2 odsto, u Brazilu i Italiji pad je 0,2 procentna poena – 5,6 i 6,1 odsto.
RTRS
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ: „U gradu gdje je manje od jedan posto Srba – smetaju Srbi. KOME I ZAŠTO?“
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ O MOSTU U ČESMI: “Žalim što sam nasjeo na prevaru”
-
Politika3 dana agoUstavni sud BiH ODBIO APELACIJU Milorada Dodika
-
Društvo2 dana agoPreminuo mladi Banjalučanin PETAR ŠARIĆ
-
Banjaluka2 dana agoSTANIVUKOVIĆ: Banja Luka i cijela Republika Srpska danas tuguju za Petrom Šarićem
-
Region3 dana agoUZ POVIKE “SMEĆA SRPSKA” spriječili održavanje Dana srpske kulture u Splitu, POJAVILI SE SNIMCI
-
Politika19 sati agoStanivuković “DODIK TVITUJE – DIREKTORI LETE! Ovo je DRŽAVNI UDAR u režiji jednog čovjeka!!
-
Politika3 dana agoPREOKRET: Obustavljena istraga protiv DODIKA, VIŠKOVIĆA I STEVANDIĆA za napad na ustavni poredak BiH
