Connect with us

Svijet

GODINU DANA SUKOBA IZRAELA I HAMASA: Mir ni na vidiku, a rat se širi

Godinu dana od početka rata Izraela i Hamasa izgledi za mir čine se manje vjerovatnim nego ikada.

Rat je počeo nakon napada Hamasa, 7. oktobra prošle godine, na Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteto oko 250 osoba.

Izrael je odmah pokrenuo masovno bombardovanje i kopnenu ofanzivu na Gazu, kako su naveli, sa ciljem da potpuno uništi Hamas.

U ovoj palestinskoj enklavi, koja je skoro sravnjena sa zemljom, do sada je ubijeno blizu 42.000 Palestinaca, a gotovo su svi raseljeni, od 2,3 miliona stanovnika, koliko ih je tu živjelo, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.

Dok su od međunarodne zajednice, uključujući SAD, kao glavnog saveznika Tel Aviva, stizali nebrojeni “pozivi objema stranama na uzdržanost”, rastao je intenzitet ratnih operacija Izraela i odmazdi iranskih saveznika u regionu.

Uprkos brojnim pokušajima američkih, egipatskih i katarskih diplomata da pregovaraju o prekidu vatre i oslobađanju talaca, sukob u Gazi nije riješen i širi se regionom, a u njega su se uključile i militantne grupe koje podržava Iran u Libanu, Jemenu i Iraku.

Izrael je posljednjih sedam dana naglo pojačao kampanju protiv libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Iran je prošle sedmice raketirao Izrael.

Strahuje se da bi značajna eskalacija između Izraela i Hezbolaha mogla da se proširi na druge dijelove bliskoistočnog regiona.

Napadi su bili jaki i juče. Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi izjavio je juče da izraelska vojska bez predaha nastavlja sa napadima na Hezbolah u Libanu.

Komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filipo Grandi izjavio je juče da se Liban bori sa užasnom krizom dok se nastavlja bombardovanje izraelskih snaga.

Šef Izvršnog vijeća Hezbolaha Hašem Safijedin, glavni kandidat za novog lidera grupe, ubijen je u izraelskom napadu na Bejrut, javila je televizija Al Arabija pozivajući se na izvore.

U ovom napadu u četvrtak ubijeno je još nekoliko članova Hezbolaha visokog ranga i oficira iranske Revolucionarne garde, navodi se u izvještaju.

Dok saveznici Izraela, među kojima su i Sjedinjene Države, podržavaju pravo te zemlje na obranu, Izrael se suočava s velikom osudom međunarodne zajednice zbog svojih postupaka u Gazi, a odnedavno i zbog bombardovanja Libana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odolijeva kritikama i tvrdi da njegova vlada mora djelovati da bi spriječila ponovni napad Hamasa, kao onaj koji se dogodio 7. oktobra 2023.

Međunarodna diplomatija koju predvode SAD dosad nije uspjela postići dogovor o prekidu vatre u Gazi. Hamas želi da se postigne sporazum kojim će se dogovoriti okončanje rata, dok Izrael smatra da borbe mogu prestati tek onda kada Hamas bude u potpunosti iskorijenjen, prenose 24sata.

Iran je 1. oktobra izvršio dosad najmasovniji raketni napad na Izrael, u odmazdi za napad na Liban i ubistvo lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u Bejrutu, zajedno sa generalom Iranske revolucionarne garde Abasom Nilforušanom, prenosi Euronews.

Pomenuta je i osveta zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu, kao i podrška Palestincima i Libanu.

Iako Izrael nije priznao da stoji iza Hanijeove smrti, vjeruje se da je odgovoran.

Prethodno je Izrael napravio do sada neviđenu akciju – sabotirao je uređaje pripadnika Hezbolaha u Libanu, dignuvši u vazduh pejdžere i voki-tokije. U toj vojno-obavještajnoj akciji ubijene su desetine pripadnika Hezbolaha, a stotine su ranjene. Ipak, ubistvo Hasana Nasralaha najveći je udarac od svih. Više od 30 godina bio je srce i mozak Hezbolaha.

Za Izrael, Nasralahovo ubistvo je ogromna pobjeda.

Napad Irana 1. oktobra bio je drugi ove godine, nakon što je u aprilu ispalio stotine projektila i dronova na Izrael.

Procjene o broju projektila variraju od 180 do preko 400, a izraelska vojska zahtijevala je od građana da ne snimaju pogođene ciljeve, tako da se ne znaju prave razmjere štete.

Među poznatim metama su vojni aerodromi, naftne platforme, ali i sjedište obavještajne službe Mosad u Tel Avivu, dok se na snimcima vidi “kiša” raketa na noćnom nebu praćena desetinama detonacija i povremenim dejstvom PVO sistema.

Očekuje se da Izrael možda danas uzvrati taj udar Iranu, tačno na godišnjicu napada koji je izveo Hamas, prenosi N1.

Ne znaju se razmjeri tog napada, jer izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbija da kaže da neće gađati nuklearne objekte ili naftna polja Irana, na šta su ga pozvali mnogi zapadni zvaničnici, uključujući i američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Prije napada Irana, Izrael je pokrenuo kopnenu invaziju na Liban. Prema izvještajima, akcija je počela 30. septembra naveče “ograničenom prekograničnom operacijom”, nakon masovnog bombardovanja Bejruta i doline Beka sa ciljem da se oslabi otpor Hezbolaha.

Od 23. septembra ubijeno je više od 1.000 ljudi, među kojima je 87 djece, prema izvještaju Ministarstva zdravlja Libana.

Sa juga Libana je raseljeno oko milion ljudi, dok je oko 60.000 moralo da napusti domove na sjeveru Izraela.

Izraelski Kabinet za nacionalnu bezbjednost je kopneni napad nazvao “sljedećom fazom” rata protiv Hezbolaha, dok je premijer Benjamin Netanjahu otišao korak dalje i zaprijetio Iranu, koji podržava Hezbolah, da će “promjena režima uslijediti mnogo ranije nego što ljudi misle”.

Svijet

ERDOGAN: “Došlo je vijeme da se Turska OSLOBODI TERORIZMA!”

Predsjednik Turske i lider Partije pravde i razvoja (AKP), Redžep Tajip Erdogan, poručio je danas da je došlo vrijeme da se Turska oslobodi terorizma, koji je označen kao “velika pošast”.

On je u svom govoru u parlamentu naglasio da je ključno da se kruniše borba kroz proces “Turske bez terora”, pri čemu svaki član parlamenta i sve političke stranke imaju odgovornost za stvaranje klime mira, piše “Hurijet”.

Erdogan je u svom govoru istakao da Turska želi da ovaj proces prevaziđe politiku i da se ostvari do svog punog potencijala.

On je istakao da se očekuje odgovorno ponašanje svih stranaka i članova parlamenta.

Turski predsjednik je u govoru pozvao na jedinstvo 86 miliona građana Turske, naglašavajući važnost nacionalnih interesa iznad svih drugih pitanja.

Pomenuta je i spremnost države da “ponekad pruži ruke, a ponekad i cijelo tijelo” za dobrobit zemlje.

Konačni cilj, kako je Erdogan naveo, jeste uklanjanje “krvavog bodeža” koji je ugrozio naciju, što će da dovede do stabilne i bezbjedne Turske, jačeg bratstva i jedinstva naroda.

Erdogan je zaključio da je Turska sada bliža nego ikad ostvarenju ovog cilja, uz podršku građana i “uz Božju pomoć”.

Nastavi čitati

Svijet

Smijenjen ukrajinski ministar pravde ZBOG KORUPCIJE!

Ukrajinski parlament glasanjem je smijenio ministra pravde Germana Galuščenka nakon velike istrage o korupciji u energetskom sektoru.

“Vrhovna rada Ukrajine glasala je za smjenu Germana Galuščenka sa pozicije ministra pravde Ukrajine. Odgovarajuću rezoluciju podržala su 323 poslanika”, objavljeno je iz parlamenta na “Telegramu”.

Galuščenko je obavljao funkciju ministra energetike od 2021. do ove godine, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

ZAŠTO SU INTERNETSKI PREKIDI SVE ČEŠĆI? Cloudflare navodno pao zbog jedne datoteke, nastao haos širom svijeta

Uticaj pada određenih sistema je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta.

Imate li u posljednje vrijeme problema sa pristupom omiljenim veb-stranicama? Niste jedini.

Internet gigant Klaudfler (Cloudflare) juče je doživio pad sistema koji je privremeno oborio niz popularnih servisa – od Spotifyja do ChatGPT-ja, pa čak i društvenu mrežu Truth Social Donalda Trampa.

Ovo je samo posljednji u nizu velikih internet prekida, nakon što je problem sa Amazon Web prošlog mjeseca poremetio svakodnevni život milionima ljudi, a samo nekoliko dana kasnije pao je i Majkrosoftov Azure.

Prema stručnjacima, ovakvi događaji rezultat su kombinacije sve veće zavisnosti društva od digitalnih usluga, konsolidacije ključne infrastrukture u rukama svega nekoliko kompanija i sklonosti ljudi da se na tehnološke probleme žale onlajn. To takođe pokazuje da niko, pa čak ni najveće tehnološke kompanije, nije imun na tehničke kvarove.

“Gotovo je nevažno koliko je provajder usluga dobro pozicioniran u ovim slučajevima, ili čak koliko je sofisticirana IT organizacija i infrastruktura za privatno poslovanje“, rekla je Ajlin Hagerti, potpredsjednica u kompaniji za IT i sajber bezbjednost Natskaut. Tehnološki prekidi poput ovih su “vrlo, vrlo česti problemi”.

Zašto je pao Cloudflare?
Iz Klaudflera su za CNN izjavili da je prekid bio rezultat tehničkog problema, a ne sajber napada.

Kompanija je objasnila da je problem izazvala “konfiguraciona datoteka” namijenjena upravljanju “saobraćajem prijetnji”. „Datoteka je narasla izvan očekivane veličine unosa i izazvala pad u softverskom sistemu koji obrađuje saobraćaj za niz Klaudflerovih usluga“, navodi se u saopštenju.

Dejn Neht, glavni tehnološki direktor Klaudflera, podelio je više detalja na društvenoj mreži X. Ukratko, rutinska promjena konfiguracije aktivirala je bag, što je “kaskadno dovelo do široke degradacije naše mreže i drugih usluga”.

“Radovi su već u toku kako bi se osiguralo da se to više ne dogodi, ali znam da je danas izazvalo pravu muku”, napisao je.

Slično tome, i nedavni prekid u Amazonu bio je izazvan bagom koji je nastao kada su dva automatizovana sistema pokušala istovremeno da ažuriraju iste podatke.

Da li su internet prekidi zaista sve češći?
Činjenica da su se tri velika prekida dogodila u manje od mjesec dana je slučajnost. Međutim, Hagerti priznaje da se svakako stiče utisak da se događaju češće, uglavnom zbog razmjera njihovog uticaja.

Broj prekida “ostao je dosljedan”, ali se “broj veb-stranica i aplikacija koje zavise od tih usluga povećao, čineći ih ometajućim za korisnike”, pojasnila je Angelik Medina, direktorka internet inteligencije u Sisko Tauzand Ajz.

Siskova usluga za nadzor mreže zabilježila je do sada 12 velikih prekida u 2025. godini, ne računajući ovaj Klaudflerov. Za poređenje, u 2024. bilo ih je 23, u 2023. godini 13, a 2022. godine 10. Podsjetimo, veliki prekid Kraudstrajk 2024. godine poremetio je poslovanje, vazdušni saobraćaj i bolnice širom svijeta.

“Prekidi su relativno česti”
Uticaj je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta. Problemi prijavljeni Daundetektoru, stranici koja prati prekide, u utorak su premašili 2,1 milion, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavila matična kompanija Ukla. Sam Klaudfler u prosjeku obrađuje 81 milion HTTP zahtijeva u sekundi.

IT prekidi su relativno česti, kažu stručnjaci.

Prije dvadeset godina bilo je uobičajeno da IT usluge “stalno” ne rade, rekao je Majk Čepl, profesor na Univerzitetu Notr Dam.

“Ne bi bilo neobično provesti sedmicu dana na poslu sa barem jednim prekidom neke IT usluge”, rekao je, napominjući da se sada svi oslanjaju na iste velike provajdere.

Prema Sisku, među prekidima u prvoj polovini 2025. ističu se neki zajednički trendovi: kaskadni kvarovi, sistemi koji su se činili ispravnima uprkos skrivenim problemima i pogrešne promene konfiguracije. Iako ovi trendovi nisu novi, iz Siska navode da “viđaju više ovakvih vrsta prekida sa dalekosežnijim posljedicama”. A verovatno će se ponovo dogoditi.

“Nisu to stvari za koje biste rekli: ‘Pa, hvala Bogu da se to nama nikada ne bi dogodilo’”, zaključila je Hagerti i dodala:

“Sve se to zapravo može dogoditi bilo kom poslovanju.”

Nastavi čitati

Aktuelno