Connect with us

Svijet

GODINU DANA SUKOBA IZRAELA I HAMASA: Mir ni na vidiku, a rat se širi

Godinu dana od početka rata Izraela i Hamasa izgledi za mir čine se manje vjerovatnim nego ikada.

Rat je počeo nakon napada Hamasa, 7. oktobra prošle godine, na Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteto oko 250 osoba.

Izrael je odmah pokrenuo masovno bombardovanje i kopnenu ofanzivu na Gazu, kako su naveli, sa ciljem da potpuno uništi Hamas.

U ovoj palestinskoj enklavi, koja je skoro sravnjena sa zemljom, do sada je ubijeno blizu 42.000 Palestinaca, a gotovo su svi raseljeni, od 2,3 miliona stanovnika, koliko ih je tu živjelo, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.

Dok su od međunarodne zajednice, uključujući SAD, kao glavnog saveznika Tel Aviva, stizali nebrojeni “pozivi objema stranama na uzdržanost”, rastao je intenzitet ratnih operacija Izraela i odmazdi iranskih saveznika u regionu.

Uprkos brojnim pokušajima američkih, egipatskih i katarskih diplomata da pregovaraju o prekidu vatre i oslobađanju talaca, sukob u Gazi nije riješen i širi se regionom, a u njega su se uključile i militantne grupe koje podržava Iran u Libanu, Jemenu i Iraku.

Izrael je posljednjih sedam dana naglo pojačao kampanju protiv libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Iran je prošle sedmice raketirao Izrael.

Strahuje se da bi značajna eskalacija između Izraela i Hezbolaha mogla da se proširi na druge dijelove bliskoistočnog regiona.

Napadi su bili jaki i juče. Načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi izjavio je juče da izraelska vojska bez predaha nastavlja sa napadima na Hezbolah u Libanu.

Komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filipo Grandi izjavio je juče da se Liban bori sa užasnom krizom dok se nastavlja bombardovanje izraelskih snaga.

Šef Izvršnog vijeća Hezbolaha Hašem Safijedin, glavni kandidat za novog lidera grupe, ubijen je u izraelskom napadu na Bejrut, javila je televizija Al Arabija pozivajući se na izvore.

U ovom napadu u četvrtak ubijeno je još nekoliko članova Hezbolaha visokog ranga i oficira iranske Revolucionarne garde, navodi se u izvještaju.

Dok saveznici Izraela, među kojima su i Sjedinjene Države, podržavaju pravo te zemlje na obranu, Izrael se suočava s velikom osudom međunarodne zajednice zbog svojih postupaka u Gazi, a odnedavno i zbog bombardovanja Libana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odolijeva kritikama i tvrdi da njegova vlada mora djelovati da bi spriječila ponovni napad Hamasa, kao onaj koji se dogodio 7. oktobra 2023.

Međunarodna diplomatija koju predvode SAD dosad nije uspjela postići dogovor o prekidu vatre u Gazi. Hamas želi da se postigne sporazum kojim će se dogovoriti okončanje rata, dok Izrael smatra da borbe mogu prestati tek onda kada Hamas bude u potpunosti iskorijenjen, prenose 24sata.

Iran je 1. oktobra izvršio dosad najmasovniji raketni napad na Izrael, u odmazdi za napad na Liban i ubistvo lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u Bejrutu, zajedno sa generalom Iranske revolucionarne garde Abasom Nilforušanom, prenosi Euronews.

Pomenuta je i osveta zbog ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu, kao i podrška Palestincima i Libanu.

Iako Izrael nije priznao da stoji iza Hanijeove smrti, vjeruje se da je odgovoran.

Prethodno je Izrael napravio do sada neviđenu akciju – sabotirao je uređaje pripadnika Hezbolaha u Libanu, dignuvši u vazduh pejdžere i voki-tokije. U toj vojno-obavještajnoj akciji ubijene su desetine pripadnika Hezbolaha, a stotine su ranjene. Ipak, ubistvo Hasana Nasralaha najveći je udarac od svih. Više od 30 godina bio je srce i mozak Hezbolaha.

Za Izrael, Nasralahovo ubistvo je ogromna pobjeda.

Napad Irana 1. oktobra bio je drugi ove godine, nakon što je u aprilu ispalio stotine projektila i dronova na Izrael.

Procjene o broju projektila variraju od 180 do preko 400, a izraelska vojska zahtijevala je od građana da ne snimaju pogođene ciljeve, tako da se ne znaju prave razmjere štete.

Među poznatim metama su vojni aerodromi, naftne platforme, ali i sjedište obavještajne službe Mosad u Tel Avivu, dok se na snimcima vidi “kiša” raketa na noćnom nebu praćena desetinama detonacija i povremenim dejstvom PVO sistema.

Očekuje se da Izrael možda danas uzvrati taj udar Iranu, tačno na godišnjicu napada koji je izveo Hamas, prenosi N1.

Ne znaju se razmjeri tog napada, jer izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbija da kaže da neće gađati nuklearne objekte ili naftna polja Irana, na šta su ga pozvali mnogi zapadni zvaničnici, uključujući i američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Prije napada Irana, Izrael je pokrenuo kopnenu invaziju na Liban. Prema izvještajima, akcija je počela 30. septembra naveče “ograničenom prekograničnom operacijom”, nakon masovnog bombardovanja Bejruta i doline Beka sa ciljem da se oslabi otpor Hezbolaha.

Od 23. septembra ubijeno je više od 1.000 ljudi, među kojima je 87 djece, prema izvještaju Ministarstva zdravlja Libana.

Sa juga Libana je raseljeno oko milion ljudi, dok je oko 60.000 moralo da napusti domove na sjeveru Izraela.

Izraelski Kabinet za nacionalnu bezbjednost je kopneni napad nazvao “sljedećom fazom” rata protiv Hezbolaha, dok je premijer Benjamin Netanjahu otišao korak dalje i zaprijetio Iranu, koji podržava Hezbolah, da će “promjena režima uslijediti mnogo ranije nego što ljudi misle”.

Svijet

Tramp i Putin dogovorili PLAN ZA ZAVRŠETAK RATA!

Donald Tramp, predsjednik Amerike i Vladimir Putin, predsjednik Rusije, dogovorili su plan za završetak rata u Ukrajini, a neki mediji navode da bi plan mogao biti predstavljen narednih dana.

Kako je naglašeno, plan predviđa sigurnosne garancije za Ukrajinu, jačanje sigurnosti u Evropi, kao i regulisanje budućih američkih odnosa s Rusijom i Ukrajinom.

Kako prenosi britanski Independent, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof je o planu razgovarao s Kirilom Dmitrijevim, izaslanikom Putina, kao i s Rustenom Umerovim, izaslanikom Zelenskog.

Navodno je Bijela kuća već počela konsultacije s Evropljanima, a razgovori će biti nastavljeni tokom cijele sedmice.

Prema pisanju Politica, Vašington je poslao dva vojna visoka zvaničnika, sekretara Armije Dana Driskola i načelnika Glavnog štaba generala Rendija Džordža u Kijev. Cilj razgovora je pokrenuti mirovne pregovore, po uzoru na sporazum koji je Tramp uspio postići u Gazi.

Wall Street Journal je javio da će dvojka iz Vašingtona nakon toga otputovati u Moskvu, kako bi na istu temu razgovarali s tamošnjim zvaničnicima.

“Bijela kuća se navodno obratila gospodinu Driskolu i drugim visokim komandantima u nadi da bi Moskva mogla bolje reagovati na vojne posrednike nakon ranijih neuspjelih pokušaja s političkim zvaničnicima. Nedavno je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio spremnost da se sastane s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom kako bi razgovarali o popravljanju bilateralnih odnosa, nakon izvještaja da ga je Putin isključio zbog neuspjeha u osiguravanju mirovnog samita s gospodinom Trampom”, piše Independent.

I dok se obavljaju pripreme za nove mirovne pregovore, Rusija je nastavila s bombardovanjem Ukrajine. Rusija je prošle noći, kako javljaju agencije, ispalila 518 dronova i raketa na ciljeve širom Ukrajine, a u jednom napadu poginulo je više od 20 civila, među kojima su i djeca.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp: “Saudijska Arabija GLAVNI SAVEZNIK SAD van NATO-a!”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Saudijska Arabija dobila status glavnog saveznika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izvan NATO-a.

Tramp je to saopštio tokom svečane večere u Bijeloj kući, u čast prestolonasljednika Mohameda bin Salmana tokom njegove posjete Vašingtonu.

“Zadovoljstvo mi je da objavim da našu vojnu saradnju podižemo na nove visine formalnim imenovanjem Saudijske Arabije za glavnog saveznika izvan NATO-a, što je za njih nešto veoma važno”, rekao je američki predsjednik 18. novembra.

Devetnaest zemalja trenutno ima ovaj privilegovani status, koji predviđa blisku vojnu saradnju sa SAD.

Tramp je toplo primio princa Mohameda kada je stigao u Bijelu kuću i priređena mu je svečana ceremonija za doček uz prelet vojnih aviona i pozdrave orkestra američke mornarice.

Mohamedu bin Salmanu je ovo prva posjeta Bijeloj kući od kada su saudijski agenti ubili novinara “Washington Posta” Džamala Kašogija 2018.

Tehnički se ne radi o državnoj posjeti zato što saudijski prestolonasljednik nije šef države.

Američko-saudijski odnosi bili su zategnuti poslije operacije u kojoj je bio na meti Kašogi, žestoki kritičar saudijske kraljevine, a za šta su američke obavještajne agencije kasnije ustanovile da je princ Mohamed vjerovatno naredio agentima da je sprovedu.

Princ Mohamed negira umiješanost u ubistvo Kašogija, koji je bio državljanin Saudijske Arabije i stanovnik američke savezne države Virdžinije.

Tramp je odbacio pitanja upućena prestolonasljedniku o ubistvu novinara.

Tramp i saudijski princ govorili su o dogovorima vrijednim više milijardi dolara.

Mohamed bin Salman je najavio da Saudijska Arabija povećava svoje planirane investicije u SAD na hiljadu milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 600 milijardi dolara koliko su Saudijci rekli da su spremni da investiraju u SAD kada je Tramp posjetio kraljevinu u maju.

Tokom posjete saudijskog princa planiran je i investicioni samit šefova više kompanija, kao i saudijske nacionalne naftne i gasne kompanije o novim sporazumima.

Pred dolazak princa Mohameda Tramp je objavio da se složio da proda Saudijcima borbene avione F-35 uprkos zabrinutosti u administraciji da bi tom prodajom Kina mogla da dođe do pristupa američkoj tehnologiji, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Svijet

ERDOGAN: “Došlo je vijeme da se Turska OSLOBODI TERORIZMA!”

Predsjednik Turske i lider Partije pravde i razvoja (AKP), Redžep Tajip Erdogan, poručio je danas da je došlo vrijeme da se Turska oslobodi terorizma, koji je označen kao “velika pošast”.

On je u svom govoru u parlamentu naglasio da je ključno da se kruniše borba kroz proces “Turske bez terora”, pri čemu svaki član parlamenta i sve političke stranke imaju odgovornost za stvaranje klime mira, piše “Hurijet”.

Erdogan je u svom govoru istakao da Turska želi da ovaj proces prevaziđe politiku i da se ostvari do svog punog potencijala.

On je istakao da se očekuje odgovorno ponašanje svih stranaka i članova parlamenta.

Turski predsjednik je u govoru pozvao na jedinstvo 86 miliona građana Turske, naglašavajući važnost nacionalnih interesa iznad svih drugih pitanja.

Pomenuta je i spremnost države da “ponekad pruži ruke, a ponekad i cijelo tijelo” za dobrobit zemlje.

Konačni cilj, kako je Erdogan naveo, jeste uklanjanje “krvavog bodeža” koji je ugrozio naciju, što će da dovede do stabilne i bezbjedne Turske, jačeg bratstva i jedinstva naroda.

Erdogan je zaključio da je Turska sada bliža nego ikad ostvarenju ovog cilja, uz podršku građana i “uz Božju pomoć”.

Nastavi čitati

Aktuelno