Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Napori američkog predsjednika Donalda Trampa sa ciljem postizanja mira u Ukrajini ne smiju da dovedu do toga da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegne odgovornost za ratne zločine, upozorio je danas evropski komesar za pravosuđe i demokratiju Majkl Mekgrat.

“Pregovarači moraju da obezbijede da težnja ka prekidu vatre ne rezultira time da Rusija izbjegne krivično gonjenje”, istakao je evropski komesar Mekgrat u intervjuu za briselski Politiko, postavljajući novu “crvenu liniju” za mirovni sporazum.

Njegove izjave, ocjenjuje Politiko, odražavaju zabrinutost brojnih država članica Evropske unije da je prvobitni američki nacrt sporazuma uključivao “punu amnestiju za djela počinjena tokom rata”, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju, prenosi Tanjug.

Stav Evropske unije u pregovorima

“Ne vjerujem da će istorija blagonaklono gledati na bilo kakav pokušaj brisanja ruskih zločina u Ukrajini. Moraju biti pozvani na odgovornost, i to će biti stav EU u svim razgovorima”, naglasio je Mekgrat.

Dodao je da bi amnestiranje takvih djela “posijejalo sjeme nove agresije i nove invazije”, ocjenjujući da bi to bila “istorijska greška ogromnih razmera”.

Ukrajinske vlasti navode da su pokrenule istrage o više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata.

Komisija Ujedinjenih nacija je prošlog mjeseca utvrdila da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti napadima bespilotnim letjelicama na civile, kao i, kako tvrdi, prisilnim premještanjem i deportacijom stanovništva.

Nacrt mirovnog plana

Nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Trampov tim prošle nedjelje podijelio saveznicima, predviđa reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju i poziv da se ponovo priključi grupi G8.

Dokument navodi da će SAD zaključiti dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Rusijom u oblastima energetike, infrastrukture, veštačke inteligencije i eksploatacije rijetkih metala na Arktiku.

Američki plan predviđa i postepeno ukidanje sankcija, mada evropski lideri poručuju da će o ukidanju sankcija EU odlučivati isključivo oni.

U međuvremenu, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, plan je sveden na 19 tačaka.

Sjedinjene američke države zatražile su od Libana da hitno preda neeksplodiranu američku GBU-39B kliznu bombu koju je izraelska avijacija upotrebila tokom vazdušnog napada na Bejrut.

Izrael je u napadu lansirao ukupno osam ovih malogabaritnih, ali izuzetno efikasnih bombi, od kojih je sedam eksplodiralo, dok je jedna ostala neaktivirana. Upravo ovaj primjerak municije pokrenuo je nagli diplomatski pritisak Vašingtona na Bejrut.

Prema navodima izraelskih medija, SAD strahuju da bi napredna tehnologija ove visoko precizne municije mogla da padne u ruke rivalskih država kao što su Rusija, Kina ili Iran. GBU-39 je poznata po svojoj izuzetnoj preciznosti, kompaktnosti i snažnoj probojnoj bojevoj glavi, a Vašington je inače isporučuje samo ograničenom broju najbližih saveznika, među kojima je i Izrael, piše TV Front.

Ovo oružje nakon lansiranja aktivira krila i može da jedri i do 110 km bez sopstvenog motora, što omogućava avionima poput F-35 da djejstvuju van dometa neprijateljske PVO. Iako teška tek oko 110 kilograma, bomba ima veoma efikasnu probojnu bojevu glavu sposobnu da uništi utvrđene i betonske ciljeve, a zahvaljujući GPS i inercijalnoj navigaciji postiže izuzetnu preciznost, s greškom od oko jednog metra. Upravo zbog kombinacije kompaktnosti, niske cijene (oko 50 hiljada dolara) i tehnološke složenosti, SAD bombu isporučuju samo malom broju saveznika — što čini njeno potencijalno „curenje“ kritičnim bezbjednosnim pitanjem.

Događaj ponovo naglašava da je Bliski istok daleko od stabilnosti, jer Izrael nastavlja s vazdušnim udarima na susjedne zemlje u okviru operacija usmjerenih na rukovodstvo Hezbolaha.