Connect with us

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Svijet

U ponoć stupio na snagu prekid vatre na UKRAJINSKOM FRONTU

Prekid vatre na ukrajinskom frontu povodom proslave Dana pobjede poštovaće se od ponoći po moskovskom vremenu 8. maja do 10. maja odlukom ruskog predsjednika Vladimira Putina, javila je agencija RIA “Novosti”.

Tokom ovog perioda, sve ruske trupe u zoni specijalne vojne operacije potpuno će prekinuti neprijateljstva.

Biće zaustavljeni udari raketnih snaga i artiljerije, preciznog oružja dugog dometa i dronova protiv ukrajinskih vojnih položaja i infrastrukture odbrambene industrije u dubokoj teritoriji Ukrajine.

Rusija poziva Kijev da slijedi ovaj primjer, napominje se u izvještaju.

Ako ukrajinske snage prekrše prekid vatre ili pokušaju da udare na ruske gradove i objekte, ruske snage će uputiti maksimalan odgovor.

Rusija upozorava da će gađati Kijev ako bude pokušaja da se poremeti proslava Dana pobjede u Moskvi. Takođe, poziva stanovnike glavnog grada Ukrajine i strane diplomate da unapred napuste grad, zaključuje se u agencijskom izvještaju.

Nastavi čitati

Svijet

Djevojka (24) se gušila u hitnoj, ljekari joj rekli da “drami”: UBRZO JE BILA MRTVA

Osoblje bolnice vjerovalo je da djevojka (24), koja je imala problema sa disanjem, burno reaguje i “drami”, zbog čega su joj dali masku koja nije bila nakačena na kiseonik, a nedugo potom je preminula!

Klarisa Strit, apsolvent Univerziteta u Mančesteru, bila je više od sat vremena u čekaonici i žalila se da ne može da diše. Dok su bolničari procjenjivali da “drami”, Klarisa je imala plućnu emboliju. Umrla je 13. avgusta 2024. Na suđenju koje je juče održano u Britaniji čulo se da je ljekar Hitne pomoći smatrao da Klarisa “drami i ima napad panike”, prije nego što su je prebacili u trijažu.

Klarisa, koju su roditelji opisali kao dobru i srdačnu djevojku, je 2017. godine imala problema sa plućima i vensku trombozu. Nakon toga je Klarisa uzimala lijekove za razređivanje krvi u različitim periodima od 2017, pa sve do smrti 2024. godine.

Ali kada je stigla u bolnicu Rojal Oldham u noći 13. avgusta, Klarisi je data maska za kiseonik koja nije bila ni na šta povezana kako bi se “pokušalo da se reguliše njeno disanje”, a potom je provela oko sat vremena u hodniku prije nego što je prebačena na viši nivo nege.

Njeno zdravstveno stanje se pogoršlao i nekoliko sati kasnije preminula je od plućne embolije. Na suđenje je otkriveno i da je bolovala od masne jetre, te da se dva dana uoči smrti osjećala loše, zbog čega je njen dečko 13. avgusta pozvao Hitnu pomoć kada je izgubila svijest.

Klarisa, koja je studirala sociologiju, nije mogla da spava i borila se da zadržava hranu i vodu u danima koji su prethodili njenom prijemu u bolnicu. Kada je stigla u bolnicu, data joj je maska bez kiseonika i ostavljena je u hodniku.

Medicinska sestra Mišel Nil, koja je bila u smjeni u noći njene smrti, zatražila je da Klarisi urade EKG, analize krvi i gasne analize. Nilova je rekla da joj je ekipa Hitne pomoći rekla da Klarisa “hiperventilira” i da su je smirili razgovorom.

Medicinska sestra je rekla da “ne zna” zašto joj je dala masku koja nije bila nakačena na kiseonik i istakla da priznaje da nije trebalo to da uradi – ali je rekla da joj je to “regulisalo disanje” i da je Klarisa “govorila punim rečenicama”.

Nilova je zatim predala Klarisu drugoj medicinskoj sestri i rekla joj da će joj biti potrebna kabina. Međutim, Klarisa, koja je imala nizak nivo kiseonika u krvi i visok srčani ritam, je smeštena u hodnik na oko sat vremena.

“Starija sestra je rekla da je Klarisa mlada, pa da može da bude u hodniku i da će paziti na nju. Nakačili su je na infuziju i smjestili u hodnik”, tvrdila je Nilova na suđenju. Ona je istakla da bi protivrečila starijoj sestri ali da je “Klarisa razgovetno razgovarala sa njom”.

“Sjećam se kad je stigla na prijem. Bila je sposobna da priča sa mnom, rekla mi je da je bila na odmoru na Kanarskim ostrvima… Sjećam se da sam je obišla dok je sjedila u hodniku i pitala je da li joj je maska sa kiseonikom pomogla i ona je rekla da jeste”, rekla je Nilova. Istakla je da joj je starija medicinska sestra rekla da će joj dati infuziju i da će potom procijeniti da li treba da bude upućena dalje.

Međutim, kada je Klarisa odvedena na dalje preglede, do tad joj se zdravstveno stanje već bilo znatno pogoršalo i preminula je nešto iza ponoći.

Očekuje se da će danas suđenje biti nastavljeno, piše Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Svijet

VIRUS SA LUKSUZNOG KRUZERA VEĆ UBIO VIŠE OD 60 LJUDI: Stiže vakcina dok se strahuje od najgoreg

Tačno 59 ljudi umrlo je od hantavirusa u 2025. godini što sa troje putnika sa kruzera čini više od 60 žrtava.

Svijet strahuje od izbijanja pandemije hantavirusa tokom dramatične situacije na luksuznom kruzeru “MV Hondius”, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je saopštila da virus “nije nov” i da je tokom 2025. godine umrlo od njega više od 50 ljudi, prenosi “Skaj Njuz”. Tačan broj umrlih od ovog virusa je 59, dok je bilo zaraženo 229 osoba u 2025. godini, a danas se pojavila vijest da se vakcina uveliko razvija i da uskoro počinje testiranje i na ljudima zbog straha od pandemije, što osporavaju stručnjaci.

Riječ je o zvaničnim podacima SZO, odnosno američkog ogranka ove zdravstvene organizacije. Hantavirus je tokom 2025. godine bio potvrđen u osam država, to su:

Argentina
Brazil
Bolivija
Čile
Panama
Paragvaj
Sjedinjene Američke Države
Urugvaj

Argentina je i dalje prva po broju potvrđenih zaraženih slučajeva – 66 u 2025. godini. Samo u toj zemlji je preminula 21 osoba od posljedica hantavirusa što iznosi oko 32 odsto smrtnosti na 66 zaraženih slučajeva.

Što se tiče Brazila, tamo je bilo zaraženo 20 osoba u istom vremenskom periodu, ali je preminulo 11 ljudi što čini 55 odsto smrtnosti. U Sjedinjenim Državama je bilo sedmoro zaraženih, a dvoje je preminulo.

Preminuli na kruzeru su bračni par iz Holandije – muškarac (70) koji je umro na ostrvu Sveta Jelena 11. aprila i njegova supruga (69) koja je preminula na aerodromu O. R. Tambo u Johanesburgu u Južnoj Africi – dok je treća žrtva muškarac iz Njemačke koji je preminuo 2. maja. Ubrzo je saopšteno da je hantavirusom zaražen i državljanin (69) Velike Britanije 27. aprila.

Potom se oglasila i Švajcarska koja je saopštila da je zaražen jedan njen državljanin i on se nalazi na liječenju u bolnici u Cirihu u posebnoj izolaciji. Brod bi trebalo da pristane na Kanarska ostrva u Španiji. Lokalne vlasti strahuju od širenja zaraze, dok je španska vlada naložila sve neophodne medicinske preglede, a mnoge očekuje i karantin.

Po javnost je nizak rizik od većeg širenja zaraze. Međutim, svi putnici su pod strogim nadzorom, i SZO je saopštio ranije da situacija nije za poređenje sa početkom pandemije koronavirusa.

Koji su simptomi hantavirusa?
Hantavirus se širi kada čestice urina i izmeta glodara zagade vazduh. Prema navodima stručnjaka iz SZO, virus se u vrlo retkim slučajevima širi ljudskim kontaktom.

Simptomi su slični gripu. Oni mogu da dovedu do srčane i plućne insuficijencije, a oko 40 odsto slučajeva se završava smrću.

Nastavi čitati

Aktuelno